Dolar na četvoromjesečnom minimumu usljed zabrinutosti zbog trgovinskog rata

Američki dolar oslabio je tokom jutrošnjeg trgovanja, približivši se najnižem nivou u posljednja četiri mjeseca u odnosu na vodeće svjetske valute, dok su strahovi od globalnog trgovinskog rata uzdrmali investitore, a tržišna nesigurnost dovela je do povećane tražnje za sigurnim valutama poput japanskog jena i švajcarskog franka.

Učesnici na finansijskim tržištima na početku sedmice fokusirani su na trgovinske tenzije izazvane odlukom bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa da uvede carine na robu iz glavnih trgovinskih partnera. Iako su neke od tih carina odložene za mjesec dana, strahovi od njihovog ekonomskog uticaja podstakli su zabrinutost investitora zbog mogućeg usporavanja američke ekonomije.

Pad povjerenja investitora u američku ekonomiju

Povjerenje investitora u američku ekonomiju, koja je ranije nadmašivala globalne konkurente, sada je poljuljano. Na tržištu valutnih fjučersa, neto duge pozicije u dolarima pale su na 15,3 milijarde dolara, što je značajan pad u odnosu na maksimum od 35,2 milijarde dolara iz januara, koji je bio najviši u posljednjih devet godina.

U međuvremenu, kako su investitori postajali skloniji izbjegavanju rizika, jen je ojačao 0,25%, dostigavši 147,68 jena po dolaru, približavajući se petomjesečnom maksimumu od 146,94 jena. Švajcarski franak je dostigao tromjesečni maksimum od 0,87665 po dolaru, dok se euro zadržao na nivou od 1,0842 dolara, podržan fiskalnim reformama u Njemačkoj.

Indeks dolara i reakcije tržišta

Indeks američkog dolara, koji mjeri njegovu vrijednost u odnosu na šest drugih valuta, ostao je na 103,83, blizu četvoromjesečnog minimuma iz prethodne sedmice. Dolar je prošle sedmice zabilježio pad veći od 3% u odnosu na glavne svjetske valute, što je njegov najslabiji sedmični učinak od novembra 2022. Euro je blago porastao na 1,0839 dolara, dok je funta ostala relativno nepromijenjena na 1,2917 dolara.

Dodatnu nesigurnost izazvala je Trampova izjava u intervjuu za Fox News u nedjelju, kada je odbio da predvidi da li bi SAD mogle da uđu u recesiju. Njegova carinska politika usmjerena na Meksiko, Kanadu i Kinu uzrokovala je dalju nestabilnost na tržištu, što je rezultiralo padom američkih berzanskih fjučersa i padom prinosa na desetogodišnje obveznice za tri bazna poena tokom azijskih trgovinskih sati, dodatno pritiskajući dolar.

Na ostalim valutnim tržištima, britanska funta dostigla je četvoromjesečni maksimum od 1,2946 dolara prije nego što se povukla na 1,2911 tokom azijskog trgovanja. Australijski dolar ojačao je 0,14% na 0,6315 dolara, dok se novozelandski dolar kretao na 0,5718 dolara.

Na tržištu kriptovaluta, bitcoin se nakratko spustio skoro na 80.000 dolara prije nego što se oporavio na 82.114,12 dolara. Kineski juan oslabio je nakon što su podaci objavljeni tokom vikenda pokazali da je indeks potrošačkih cijena u Kini u februaru zabilježio najbrži pad u posljednjih 13 mjeseci. Onshore juan je pao na 7,2563 po dolaru, što je pad od 0,2%, dok je offshore juan oslabio za 0,24%.

Federalne rezerve i kamatne stope

Očekuje se da će Federalne rezerve vjerovatno zadržati kamatne stope na predstojećem sastanku, ali bi usporavanje potrošnje, očekivani gubitak radnih mjesta u javnom sektoru i pad cijena akcija mogli dovesti do smanjenja kamatnih stopa već u maju.

Ulagači na finansijskim tržištima sada procjenjuju ukupno 75 baznih poena smanjenja kamata u ovoj godini, pri čemu se prvo smanjenje u potpunosti očekuje u junu.

Reakcije berzi na ekonomske zabrinutosti

Globalna tržišta akcija odražavala su rastuću zabrinutost zbog ekonomske nestabilnosti. Američki berzanski fjučersi pali su rano jutros, pri čemu su S&P 500 fjučersi oslabili 0,5%, dok su Nasdaq fjučersi pali 0,6%.

Indeks Hang Seng u Hong Kongu zabilježio je pad od 1,8%, dok je indeks najvećih kineskih kompanija sa kopna pao 0,7%. Tajvanski tržišni indeks kliznuo je 0,5%, dok je japanski Nikkei uspio da zabilježi rast od 0,4%, fluktuirajući između manjih dobitaka i gubitaka.

Japanski jen ojačao je 0,3%, trgovajući na nivou od 147,605 po dolaru, dok je švajcarski franak ojačao za 0,2%, dostigavši 0,8780 po dolaru. Međutim, evropska tržišta pokazala su određenu otpornost, sa pan-evropskim STOXX 50 fjučersima koji su porasli 0,55%.

Deflacioni pritisci u Kini dodatno su povećali zabrinutost zbog slabljenja globalnog rasta. Podaci objavljeni u nedjelju pokazali su da je kineski indeks potrošačkih cijena pao najbrže u više od godinu dana u februaru, dok je deflacija cijena proizvođača trajala već 30 mjeseci zaredom.

U odgovoru na ovo, Peking je obećao implementaciju daljih mjera stimulacije koje bi trebalo da podstaknu potrošnju i unaprijediti inovacije u oblasti vještačke inteligencije, tokom sastanka Nacionalnog kongresa naroda, koji traje do utorka.

Nesigurnost zbog Trampove trgovinske politike

Trampove trgovinske politike i dalje generišu nesigurnost. U jučerašnjem intervjuu za Fox News, nije precizirao da li će carine na Kinu, Kanadu i Meksiko dovesti do recesije u SAD, a ovakav pristup ekonomskoj politici uznemirava investitore, posebno jer se njegov trenutni stav razlikuje od njegovog prvog mandata, kada su tržišni padovi često dovodili do promjena politike, pa se sada čini da je posvećen strukturnim promjenama u ekonomiji, čak i po cijenu kratkoročnih ekonomskih rezova.

Prinosi na američke obveznice su pali, pri čemu je prinos na desetogodišnje obveznice umanjen šest baznih poena na 4,257%, dok je prinos na dvogodišnje obveznice pao 4,5 baznih poena na 3,956%.

Nesigurnost zbog carina i volatilnost tržišta

Tramp je takođe upozorio Kanadu na moguće recipročnu uvođenje carina na mliječne proizvode i drvo, što je dovelo do dalje tržišne volatilnosti. Njegov fluktuirajući pristup – uvođenje carina u utorak, prilagođavanje u srijedu, odlaganje u četvrtak i ponovo proširenje u petak – ostavio je investitore da se bore sa procjenom rizika.

Pored toga, Tramp je najavio moguću eskalaciju ekonomske pritiske na Rusiju, izjavljivši da razmatra sankcije za ruske banke i carine na ruske proizvode, kako bi što brže okončao rat u Ukrajini.

Geopolitički i ekonomski događaji uticali su na tržišta robe. Cijene nafte su pale, pri čemu je Brent sirova nafta opala 0,5% na 69,99 dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate nafta kliznula 0,6% na 66,63 dolara po barelu.

U međuvremenu, bitcoin, koji je u januaru dostigao rekordnu vrijednost od 109.071,86 dolara, zahvaljujući optimizmu u vezi sa manjim regulativama i stvaranjem rezervi kriptovaluta, sada se suočava s poteškoćama.

Bitcoin je pao čak 7,2% u odnosu na nivoe od petka, dostigavši mjesečni minimum od 80.085,42 dolara prije nego što se stabilizovao na 82.280 dolara. Ulagači su bili razočarani nakon što je u petak donesen dugo očekivani izvršni nalog u vezi sa rezervom kriptovaluta, koji je naveo da neće biti dodatnih kupovina bitcoina.