Globalna finansijska počela su turbulentnu sedmicu, sa padom akcija i promjenom prinosа na obveznice, dok su rasli strahovi od mogućeg usporavanja ekonomije, naročito u SAD. Međutim, kako je utorak prolazio, na tržištima je nastao blagi mir, sa fjučersima akcija koji su pokazali mali oporavak nakon dramatičnih kretanja u ponedjeljak.
Fjučersi Nasdaqa i S&P 500 su imali umjereni rast, dok su evropska tržišta ostala pod pritiskom, odražavajući stalnu zabrinutost investitora. Ovaj kontrast u tržišnom sentimentu došao je nakon oštrih padova od prethodnog dana, koji su bili izazvani strahovima u vezi sa američkom ekonomijom i komentarima predsjednika Donalda Trampa koji su sugerisali moguću recesiju.
Turbulencije na tržištu SAD
Indeks S&P 500 juče je pao 2,7%, što je bio njegov najveći dnevni pad u proteklih 12 mjeseci, dok je Nasdaq pao 4%, što je najveći jednodnevni pad od septembra 2022. godine. Oštri padovi su bili izazvani strahom da bi ekonomsko usporavanje moglo biti na pomolu. Tramp je tokom intervjua na Fox Newsu tokom vikenda nagovijestio "period tranzicije" i nije isključio mogućnost recesije, što je dodatno pogoršalo zabrinutost investitora. Ovo je izazvalo značajnu volatilnost, jer su trgovci reagovali na nesigurnost koja okružuje rast američke ekonomije, vladine politike i trgovinske odnose.
Turbulencije su dodatno povećane komentarima da je brzo promijenjeno viđenje nove američke administracije povećalo nesigurnost. Investitori su se plašili uticaja tekućih problema sa carinama, mogućih otpuštanja u vladi i uticaja slabijih ekonomskih podataka na šire tržište. Pored toga, promjenljiv karakter američkog carinskog okruženja otežao je preduzećima efikasno planiranje, što je dodatno doprinosilo negativnom sentimentu.
Tržište američkih trezorskih obveznica
Dok je tržište akcija doživjelo veliki prodajni pritisak, tržište obveznica doživjelo je tražnju za sigurnost. Američke trezorske obveznice su zabilježile značajnu kupovinu, a prinosi na desetogodišnje obveznice pali su 10 baznih poena, što je njihov najveći dnevni pomak u gotovo mjesec.
Prinos na desetogodišnju američku trezorsku obveznicu ostao je danas stabilan na 4,224%. Prinos na dvogodišnju obveznicu, koja je više povezana sa očekivanjima o kretanju kamatnih stopa, pao je u juče na 3,829%, što je najniži nivo u posljednjih pet mjeseci, prije nego što se stabilizovao na 3,89%.
Ulagači na tržištima kapitala prilagodili su očekivanja u vezi sa politikom Federalnih rezervi, procjenjujući da će doći do smanjenja kamatnih stopa od 85 baznih poena ove godine, u poređenju sa 75 baznih poena samo dan ranije, a ovaj stav baziran je na pretpostavci da će slab rast američke ekonomije prisiliti Fed da počne sa popuštanjem monetarne politike. Međutim, objavljivanje indeksa potrošačkih cijena (CPI) u SAD, koje se očekuje sjutra, moglo bi promijeniti ova očekivanja ako potvrdi da inflacija i dalje predstavlja ozbiljan problem. Prognozira se da će CPI za februar porasti 0,3%, nakon povećanja od 0,5% u januaru, što je najveći mjesečni rast od avgusta 2023. godine.
Jačanje eura usljed dešavanja u Njemačkoj
Dok je tržište SAD bilo pod turbulencijama, euro je u danas pokazao značajnu snagu, porastavši na najviši nivo prema dolaru u posljednja četiri mjeseca. Rast eura bio je podstaknut nadama da bi Njemačka mogla postići dogovor o povećanom izdavanju za odbrambenu potrošnju do kraja sedmice.
Ovaj optimizam je dodatno podržan izjavama Fraciske Brantner, ko liderke njemačke Zelene stranke, koja je nagovijestila da je njena stranka spremna da pregovara o dogovoru koji bi omogućio veće zaduživanje države za povećanje odbrambenih izdataka i stimulisanje ekonomskog rasta.
Euro je porastao na 1,09205 dolara, što je predstavljalo povećanje od 0,6% na dnevnom nivou i nastavak rasta od 4% tokom mjeseca. Mogući dogovor o odbrambenom trošenju, sa značajnim pozitivnim izgledima za njemačku ekonomiju, smatran je kao povoljan za zajedničku evropsku valutu. Međutim, dio dinamike rasta eura bio je ograničen odbijanjem Zelenih da podrže obimne reforme u vezi sa pravilima o zaduživanju i stvaranjem infrastrukturnog fonda od 500 milijardi eura, što bi moglo da ometa predviđeni paket potrošnje. Slabost dolara takođe je doprinosila jačanju eura.
Kretanje valuta u drugim regionima
Slabost dolara bila je ključna tema na tržištima valuta, s obzirom na strahovanja od američke recesije koja je natjerala trgovce da bježe od dolara. Oštri pad Nasdaqa i opadanje S&P 500 dodatno su povećali pritisak na dolar, koji je zabilježio pad indeksa na najniži nivo od oktobra.
Sužavanje razlike između prinosа na američke i njemačke obveznice takođe je uticalo na smanjenje privlačnosti dolara. Razlika između prinosа na desetogodišnje američke i njemačke obveznice smanjila se za gotovo 40 baznih poena u posljednjoj sedmici, dok je razlika između prinosа na američke i japanske obveznice smanjena za gotovo 20 baznih poena.
Ostale valute, uključujući britansku funtu, takođe su zabilježile značajne pomake. Funta je ojačala 0,4% na 1,2931 dolara, podstaknuta brigama u vezi sa rastom američke ekonomije i nesigurnostima u vezi sa tarifama. Međutim, funti je i dalje bio prisutan pritisak u odnosu na euro, koji je dostigao 84,445 penija, što je najviši nivo od kraja januara. Optimistički stavovi u vezi sa njemačkim paketom za odbrambene troškove i potencijalnim rastom u eurozoni doprinosili su jačanju eura u odnosu na funtu.
Skandinavske valute i norveška kruna
Švedska kruna je takođe zabilježila značajan pomak, ojačavši iznad nivoa od 10 kruna po dolaru prvi put od decembra 2023. godine. Ovaj pomak bio je podržan izjavama guvernera švedske centralne banke, Erika Tedena, koji je naveo da su nedavni inflacioni podaci bili viši od očekivanih.
Dolar je pao 0,4% na 10.095 kruna, dok je euro stabilizovan na 10,973 kruna. U međuvremenu, norveška kruna je ojačala i prema euru i prema dolaru, dostigavši petomjesečni maksimum na 11,6235 po euru i 10,669 po dolaru.
Uloga Njemačke u uslugama čuvanja kriptovaluta
U svijetu digitalnih sredstava, njemačka Deutsche Boerse je privukla pažnju najavom da će početi sa pružanjem usluga čuvanja i poravnanja kriptovaluta za institucionalne klijente počevši od narednog mjeseca, što je korak koji označava proširenje usluga njemačke berze na tržište kriptovaluta.
Počevši od aprila, klijenti će moći da koriste Clearstream poslovanje Deutsche Boerse za poravnanje i čuvanje bitcoina i ethera, dviju najvećih kriptovalutea. Berza takođe razmatra mogućnost dodavanja drugih kriptovaluta na svoju platformu, u zavisnosti od tražnje.
Ovo proširenje usluga u oblasti kriptovaluta dolazi nakon što je Evropska unija uvela regulativu Markets in Crypto-Assets (MiCA) 2023. godine, koja je otvorila put za veći angažman finansijskih institucija u Evropi u oblasti digitalnih sredstava.
Filijala Deutsche Boerse, Crypto Finance, biće zadužena za obavljanje funkcije pod-kastodije za ove aktivnosti. Ovaj korak je u skladu sa sve prisutnijim trendovima u Evropi, gdje finansijske institucije sve više prihvataju kriptovalute. Deutsche Boerse je prošle godine lansirala regulisanu platformu za institucionalno trgovanje kriptovalutama, čime je napravila značajan korak u ulasku na tržište digitalnih sredstava.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR