Tenzije na globalnoj sceni uticale su i ovog jutra na učekivanja ulagača na finansijskim tržištima, pa su dobre vijesti o evropskom izdvajanju za odbranu dale novi zamah euru, dok pitanja vezana za nove trgovinske odnose Sjedinjenih Američkih Država stvaraju pritisak na zelenu valutu.
Valute
Jedinstvena evropska valuta porasla je na najviši nivo u posljednjih pet mjeseci tokom jutrošnjeg trgovanja, podstaknuta povećanim optimizmom zbog mogućeg primirja u Ukrajini. Ovaj trend uslijedio je nakon što je Ukrajina pristala na američki prijedlog o mjesečnom primirju. Euro je juče dostigao vrhunac od 1,0947 dolara, a jutros se nakon otvaranja azijskih tržišta zadržao na 1,0913 dolara tokom azijskog trgovanja u srijedu. Porast eura podržan je i očekivanjima značajnih fiskalnih izdataka Njemačke, iako su unutrašnji politički izazovi zbog protivljenja Zelenih ovim planovima otežali izglede.
U međuvremenu, ruska rublja je ojačala, dostigavši sedmomjesečni maksimum, što odražava oprezan stav Rusije prema svakom mirovnom sporazumu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je naveo da Moskva neće praviti ustupke po pitanjima koja bi mogla ugroziti živote, što je izjava koja naglašava delikatne pregovore u vezi sa mogućim mirovnim dogovorom.
Kanadskim dolarom, nakon volatilne sesije, trgovalo se po kursu od 1,4444 kanadskih dolara za američki dolar. Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je juče da će udvostručiti carine na uvoz čelika i aluminijuma iz Kanade, ali je nekoliko sati kasnije promijenio stav. Odluka Banke Kanade da potencijalno smanji kamatne stope dodatno je povećala volatilnost valute, koja je kasnije stabilizovana, a očekivanja o smanjenju za četvrtinu procentnog poena su rasla.
Japanskim jenom se trgovalo po 148 za američki dolar nakon što je nakratko dostigao petomjesečni maksimum. Rizično osjetljiv australijski dolar bio je vezan ispod 63 američka centa, što odražava zabrinutosti u vezi sa ekonomskim izgledima SAD i globalnom trgovinskom dinamikom. Slično tome, indeks američkog dolara, koji mjeri njegovu vrijednost prema korpi od šest glavnih valuta, porastao je 0,08% na 103,53, ali se borio da se oporavi od prethodnog pada na petomjesečni minimum.
Robne berze
Cijene zlata su opale u srijedu jer je dolar blago ojačao. Spot zlato je palo 0,2% na 2,908.93 dolara po unci, dok su američki futures na zlato pali za isti procenat. Zlato je nedavno dostiglo rekordne visine uslijed rastućih zabrinutosti zbog trgovinskih ratova i ekonomskih nesigurnosti.
Međutim, za učesnike na tržištima ključan pokazatelj biće izvještaj o indeksu cijena potrošača (CPI) u SAD, koji bi mogao da nagovijesti stav Federalnih rezervi u vezi sa budućim kamatnim stopama. Viši CPI od očekivanog mogao bi navesti Fed da zadrži kamatne stope na višem nivou, što bi moglo smanjiti privlačnost zlata kao imovine koja ne donosi prinos.
Kada je riječ o drugim plemenitim metalima, srebro je palo 0,7% na 32,70 dolara po unci, dok je platina porasla 0,7% na 981,29 dolara. Cijena paladijuma je, s druge strane, pala 0,8% na 938,00 dolara.
Cijene nafte su jutros zabilježile umjereni rast, pri čemu je Brent nafta porasla za 0,2% na 69,69 dolara po barelu, a američka WTI nafta napredovala je 0,2% na 66,38 dolara po barelu.
Slabljenje dolara podržalo je rast cijena nafte jer je nafta postala jeftinija za strane kupce. Uprkos brigama o globalnom ekonomskom usporavanju i trgovinskim ratovima, cijene nafte su ostale stabilne, podstaknute snažnom potražnjom za naftom u bliskoj budućnosti.
Tržišni sentiment i jutros odražava oprez, jer su investitori pratili podatke o inflaciji u SAD u potrazi za naznakama o budućim promjenama kamatnih stopa. Na strani ponude, očekivalo se da će proizvodnja nafte u SAD postaviti novi rekord ove godine, sa prosjekom od 13,61 miliona barela dnevno, što će dodatno uticati na tržišnu dinamiku. Pored toga, Američka uprava za energetske informacije izvijestila je o povećanju zaliha nafte, što najavljuje moguće zabrinutosti zbog prekomjerne ponude.
Bitcoin
Vodeća i najzastupljenija kriptovaluta bitcoin izgubila je 1,4% vrijednosti, spustivši se jutros na 81.419 dolara, a zatim premašujući 82.000 dolara, nakon što je nakratko porastao sa četvoromjesečnog minimuma, kliznuvši ispod 79.000 dolara. Uprkos svojoj otpornosti, širi sentiment povlačenja kapitala, izazvan prijetnjama SAD u vezi sa carinama i strahovima od recesije, uticao je na digitalne imovine.
Očekuje se da bi bitcoin mogao da bude pod dodatnim pritiskom ako pređe ključne tehničke nivoe podrške. Pad ispod 76.500 dolara mogao bi otvoriti put za brz pad na 69.000 dolara – ispod psihološke granice, što bi kratkoročno moglo da unese pesimizam učesnika na kripto tržištima. Ipak, dugoročni izgledi ostaju pozitivni, a veliki broj ulagača i kompanija u ovoj oblasti očekuju u ovoh godini da bitcoin dostigne novi rekordni maksimum od 200.000 dolara do kraja godine, posebno nakon jučeranjeg poteza u Njemačkoj i najave da će Deutsche Boerse omogućiti čuvanje imovine i poravnanja u kriptovalutama za institucionalne klijente počevši od narednog mjeseca, što je korak koji označava proširenje usluga njemačke berze na tržište kriptovaluta.
Akcije
Globalna tržišta akcija pokazala su jutros pomiješane reakcije na globalna dešavanja, jer je sentiment investitora ostao nestabilan zbog eskalacije trgovinskih tenzija i strahova od recesije. Indeksi akcija u Evropi ukazivali su na pozitivan početak jutrošnjeg trgovanja, podržani vijestima o mogućem primirju u Ukrajini i obećanjem SAD da će nastaviti da pruža vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka Ukrajini. Ovaj sentiment pomogao je podizanju evropskih akcija, iako su strahovi od recesije i neizvjesnost u vezi sa carinama i dalje uticali na šire tržište.
Američko tržište akcija, naročito S&P 500, suočavalo se sa značajnom volatilnošću, jer je izgubilo više od četiri biliona dolara u tržišnoj vrijednosti sa nedavnog vrhunca. Nestabilnost američkog tržišta uglavnom je bila izazvana haotičnom trgovinskom politikom predsjednika Trampa, koja je dovela do uvođenja carina od 25% na uvoz čelika i aluminijuma. Ove carine, koje su stupile na snagu u srijedu, izazvale su uzvratne mjere od strane Evrope i podstakle strahove od globalnog ekonomskog usporavanja. Nepredvidljivost ovih politika stvorila je nesigurnost, što je doprinijelo opreznosti investitora.
Na Wall Streetu, indeks S&P 500 je gotovo dostigao pad od 10% u odnosu na rekordni februar, ali je završio volatilnu sesiju padom od 0,8%. Akcije maloprodaje su pretrpjele pad, sa akcijama Dick’s Sporting Goods i Kohl's Corp koje su potonule zbog razočaravajućih rezultata i slabih prognoza za prodaju. Takođe, akcije u sektoru putovanja su pale jer su velike aviokompanije, uključujući Delta Air Lines, United Airlines i American Airlines, upozorile na pogoršane rezultate i usporavanje potražnje.
Izgledi za američku ekonomiju ostali su centralna tema, a učesnici na tržištima i dalje su zabrinzuti zbog uticaja carina i mogućnosti recesije. Očekivanja tržišta u vezi sa smanjenjem kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi su porasla, sa očekivanjima smanjenja od 76 baznih poena ove godine.
Ipak, ekonomska nesigurnost, u kombinaciji sa volatilnim izvještajima o zaradi, održala je tržišta u stanju još veće napetosti. Fokus tokom današnjeg dana biće objavljivanje podataka o inflaciji u SAD, od kojih se očekuje da će pružiti jasnije naznake o politici Federalnih rezervi i njenom potencijalnom uticaju na ekonomski rast.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR