Cijena zlata je jutros dostigla novu rekordnu vrijednost, podstaknuta rastućim geopolitičkim tenzijama i neizvjesnošću vezanom za nastavak carinske politike Sjedinjenih Američkih Država. U situacijama poput ove ulagači na finansijskim tržištima okreću se zlatu kao “sigurnom utočištu”, a tražnju za ovim plemenitim metalom dodatno pojačava iščekivanje odluke američkih Federalnih rezervi o monetarnoj politici koja će biti objavljena kasnije tokom dana.
Jučerašnji telefonski razgovor između predsjednika SAD Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, tokom kojeg su se saglasili o 30-dnevnoj obustavi napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, značajno je uticao na cijene nafte. Najava primirja u Ukrajini dovela je do nižih cijena nafte, pri čemu su fjučersi na Brent naftu pali 2,36% ili 1,82 dolara na 75,18 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta pojeftinila 1,95 dolara, odnosno 2,66%, spustivši se na 71,37 dolara po barelu, odražavajući tržišna očekivanja o poboljšanoj stabilnosti i mogućem povećanju ponude energenata.
Cijena spot zlata uvećana je 0,2% na 3.039,38 dolara po unci nakon što je ranije u sesiji trgovanja dostiglo rekordnih 3.045,24 dolara, što je njegov 15. rekordna vrijednost cijene ovog plemenitog metala od početka godine. Američki fjučersi na zlato takođe su porasli 0,2%, dostigavši 3.046,4 dolara, a očekivanja su da će cijena unce dostići 3.200 dolara u roku od mjesec ukoliko se ovaj trend nastavi, pri čemu bi svaki pad vjerovatno privukao kupce koji žele ulazak na tržište po nižoj cijeni.
Rast cijena zlata podstaknut je zabrinutošću zbog ekonomske usporenosti i povećanog rizika inflacije usljed novih američkih trgovinskih carina. Carinske mjere uključuju fiksnu carinu od 25% na čelik i aluminijum, koja je stupila na snagu u februaru, dok se dodatne recipročne i sektorske carine očekuju od 2. aprila. Neizvjesnost po pitanju ovih politika pojačala je strahove od sporijeg ekonomskog rasta, dodatno povećavajući privlačnost zlata.
Geopolitička nestabilnost i dalje pritiska tržišta, naročito nakon jučerašnjeg izraelskog vazdušnog napada sa više od 400 žrtava u Gazi, dok je Izrael upozorio na dalju eskalaciju. U ovakvom okruženju, ulagači na finansijskim tržištima traže utočište u zlatu, koje se tradicionalno smatra zaštitom od geopolitičkih i ekonomskih previranja.
Očekuje se da će Federalne rezerve zadržati referentnu kamatnu stopu na nivou od 4,25%-4,50%, a ukoliko Fed zauzme popustljiviji ton, posebno kao odgovor na zabrinutost oko ekonomskog uticaja carina, cijena zlata bi mogla probiti granicu od 3.050 dolara do završetka današnjeg trgovanja. Ulagači danas očekuju obraćanje predsjednika Feda Džeroma Pauela zbog daljih smjernica o politici. Niske kamatne stope pogoduju zlatu, jer smanjuju oportunitetni trošak držanja aktive bez prinosa, poput plemenitih metala.
Dok su se ulagači fokusirali na zlato, cijene srebra, platine i paladijuma zabilježile su pad. Cijena spot srebra umanjena je 0,4% na 33,89 dolara po unci. Platina izgubila 0,7% vrijednosti, kliznuvši na 989,95 dolara po unci, dok je cijena paladijuma pala 0,7%, na 960,68 dolara po unci.
U međuvremenu, globalna devizna tržišta okreću pažnju ka predstojećim odlukama centralnih banaka. Sastanak Federalnih rezervi biće praćen odlukama Banke Engleske, švedske Riksbanke i Švajcarske narodne banke u četvrtak. Među njima, jedino se očekuje da će švajcarska centralna banka promijeniti kamatne stope. Ranije tokom dana, Banka Japana zadržala je svoje kamatne stope nepromijenjenim, što nije imalo značajan trenutni uticaj na tržište.
Optimizam ulagača na valutnim tržištima ipak postoji zahvaljujući jučerašnjem glasanju njemačkih parlamentaraca u Bundestagu, zbog uvjerenja da bi to moglo podstaći ekonomski rast i ojačati vojnu potrošnju, najavljujući novu eru za evropsku kolektivnu odbranu. To je zadržalo euro na petomjesečnom maksimumu od 1,08982 dolara.
U odnosu na korpu najvažnijih svjetskih valuta, američki dolar je porastao 0,1% na 103,39, nakon što je u utorak pao na petomjesečni minimum od 103,19. Uprkos ovom blagom oporavku, dolar je opao gotovo 4% tokom ovog mjeseca, pod pritiskom nepredvidivih tarifnih politika predsjednika Trampa i rastućih briga o potencijalnoj recesiji u najvećoj svjetskoj ekonomiji.
U međuvremenu, turska lira je pala 12,7% i dostigla novi rekordni minimum od 42 lire za dolar tokom jutrošnjeg trgovanja nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua i vodećeg opozicionog kandidata za predsjednika. Kurs lire je sada 39,4 za dolar nakon najvećeg apsolutnog dnevnog pada u istoriji.
Bitcoin je ojačao skoro 1% i njime se jutros trgovalo po cijeni nešto iznad 83.500 dolara u iščekivanju obraćanja čelnika Feda o daljoj monetarnoj politici SAD.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR