Centralna finansijska institucija Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve na današnjem sastanku o monetarnoj politici zadržale su referentne kamatne stope na sadašnjim nivoima, u skladu s očekivanjima. Međutim, kreatori američke monetarne politike pokazali su signale da i dalje predviđaju smanjenje troškova zaduživanja za pola procentnog poena do kraja godine, pri čemu je ovakva projekcija zasnovana na očekivanjima o usporavanju ekonomskog rasta i, konačno, padu inflacije.
Revidirane prognoze inflacije i ekonomskog rasta
Federalne rezerve su prilagodile svoje prognoze inflacije, predviđajući rast u preferiranoj mjeri rasta cijena. Očekuje da će do kraja godine inflacija iznositi 2,7%, što je više od ranije predviđenih 2,5% iz decembra.
Dugoročni cilj Federalnih rezervi za inflaciju i dalje ostaje 2%. Uprkos ovom rastu inflacije, centralna banka je snizila prognozu ekonomskog rasta za ovu godinu, smanjujući ga s 2,1% na 1,7%. Očekuje se i blagi rast stope nezaposlenosti do kraja godine. Kreatori politike izrazili su zabrinutost zbog povećanih rizika, uz skoro jednoglasan stav da je ekonomski izgled za ovu godinu neizvjestan.
U svojoj izjavi o politici, Fed je priznao povećanu neizvjesnost, posebno u svjetlu ranih poteza administracije Donalda Trampa, uključujući uvođenje globalnih carina. Iako Fed nije direktno pomenuo carine ili predsjednika Trampa u svojoj izjavi, ove okolnosti su uzete u obzir u revidiranim ekonomskim projekcijama.
Kamatna stopa je ostala nepromijenjena u rasponu od 4,25% do 4,50%, a centralna banka je najavila usporavanje smanjenja bilansa stanja, procesa poznatog kao kvantitativno zatezanje. Guverner Feda Kris Voler bio je protiv ove odluke zbog promjene u politici bilansa stanja.
Projekcije kamatnih stopa
Projekcije Feda o kretanju kamatnih stopa bile su u skladu s očekivanjima finansijskih tržišta i podržale su opšti stav centralne banke da će postepeno usporavanje inflacije omogućiti dalju monetarnu ekspanziju. Međutim, put ka tome možda neće biti jednostavan.
Iako su ovogodišnje inflatorne projekcije revidirane naviše, čini se da Fed efekte carina posmatra kao privremenu promjenu cijena, a ne kao dugoročni inflatorni pritisak. Nakon 2025. godine, inflacioni izgledi Feda ostaju nepromijenjeni, pri čemu se očekuje da će inflacija dostići cilj od 2% do kraja 2027.
Projekcije za smanjenje kamatnih stopa nakon ove godine takođe su ostale nepromijenjene. Centralna banka očekuje da će referentna stopa pasti na 3,1% do kraja 2027. godine, što se smatra neutralnim nivoom — niti podsticajnim niti destimulativnim za potrošnju i investicije.
Nakon smanjenja kamatnih stopa za jedan procentni poen prošle godine, Fed je zadržao stope nepromijenjene od decembra, prateći inflacione trendove i, u posljednje vrijeme, procjenjujući potencijalni uticaj Trampove ekonomske politike.
Pogoršanje ekonomskih uslova
Tramp je obećao je ekonomsku „zlatnu eru“ vođenu njegovim politikama, uključujući carine, masovne deportacije i deregulaciju. Međutim, Fedove prognoze ne odražavaju takav optimizam. Umjesto toga, predviđaju rast BDP-a od 1,7% ove godine i 1,8% u 2026. i 2027. Stopa nezaposlenosti predviđa se na 4,4% u 2024. i 4,3% u 2026. i 2027. godini, što je iznad najnižih nivoa iz posljednjih godina i iznad februarskog nivoa od 4,1%.
Najvažniji zaključak sa martovskog sastanka Feda jeste potvrda da je američka ekonomija sada na putu značajno sporijeg rasta u odnosu na period prije Trampovog povratka u Bijelu kuću. Zvaničnici sada predviđaju godišnji rast BDP-a od 1,7%, što predstavlja oštar pad u odnosu na prognozu od 2,1% iz decembra. Ovo smanjenje projekcije označava pad od skoro 20% u predviđenoj godišnjoj stopi rasta ekonomije. Ovaj preokret podudara se s uticajem Trampovih carina, koje su dovele do pada povjerenja potrošača i preduzeća. Potrošačka potrošnja, koja čini više od dvije trećine američkog BDP-a, izazvala je posebnu zabrinutost. Opala je u januaru, a iako je prošlog mjeseca zabilježila blagi rast, on je bio znatno ispod očekivanja ekonomista.
Reakcija tržišta i rast indeksa
Izgledi Feda i dalje su optimističniji u odnosu na realno-vremenski alat za prognozu BDP-a koji koriste Federalne rezerve Atlante, a koji sada ukazuje na mogući pad BDP-a u prvom kvartalu. Međutim, ukupna ekonomska putanja ostaje neizvjesna. Trampove politike predstavljaju kompleksan izazov za Fed zbog svojih ekonomskih efekata. Njegove carine prijete povećanjem inflacije i usporavanjem rasta, dok bi njegova agresivna politika protiv imigracije mogla stvoriti manjak radne snage u ključnim industrijama.
Masovna otpuštanja federalnih radnika mogla bi gurnuti određene lokalne ekonomije u recesiju, dok bi s druge strane njegova deregulacija i produženje poreskih olakšica iz 2017. godine mogli podstaći ekonomski rast. S obzirom na ove suprotstavljene faktore, još uvijek nije jasno kakav će biti krajnji efekat Trampove politike na ekonomski rast, inflaciju i tržište rada.
Zvaničnici Federalnih rezervi i dalje očekuju dva smanjenja kamatnih stopa ove godine, u skladu s projekcijama sa sastanka u decembru. Međutim, od Trampovog povratka na vlast, ekonomski uslovi su se dodatno pogoršali, pri čemu prijetnja novim carinama dodatno povećava ekonomsku neizvjesnost.
Odluka Feda da zadrži kamatne stope nepromijenjenim prouzrokovala je rast na američkim berzama. Industrijski indeks Dow Jones porastao je 230 poena, ili 0,56%, dok je širi S&P 500 indeks porastao 0,8%. Nasdaq kompozitni indeks ostvario je najveći rast među trima glavnim indeksima i to 1,2%.
Cijene akcija su zadržale dobitke i nastavile blagi rast nakon što su ranije tokom popodneva nakratko pale uoči objave odluke Feda. Odluka o zadržavanju kamatnih stopa bila je u skladu sa očekivanjima ulagača na finansijskim tržištima.
Ulagači se još od decembra pripremaju za mogućnost dužeg perioda visokih kamatnih stopa, nakon što je Fed najavio da bi smanjenje moglo biti odloženo do početka 2025. godine. Na tržištu obveznica, prinos na desetogodišnje američke državne obveznice blago je opao na 4,277%.
Indeks američkog dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na korpu šest drugih vodećih valuta, blago je opao nakon što je ranije tokom dana zabilježio manji rast.
Uzlet za bitcoin, ether i solanu
Cijena bitcoina i dijela drugih kriptovaluta bila je stabilna tokom današnje sjednice Feda u očekivanju novih signala, a potom počela da raste. Bitcoin je ojačao skoro 4% u odnosu na cijenu koju je imao 24 sata ranije, pa se njime u trenutku pisanja ovog teksta trguje po cijeni iznad 84.600 dolara.
Pad cijene uoči iščekivanja ishoda sjednice Feda, a zatim značajan rast nakon što je saopšteno da će ključne kamatne stope biti zadržane treći put zaredom, uslovile su da cijena ethera i solane poraste.
Ether je zabilježio rast od čak 7,7% popevši se na 2.000 dolara, dok je vrijednost solane uvećana 5% na 129,50 dolara.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR