Za Antenu M piše: Ana Nives Radović
Oči svjetske javnosti juče su, pored vodećih geopolitičkih događaja, bile uprte i u Federalne rezerve, centralnu finansijsku instituciju Sjedinjenih Američkih Država, koja je na jučerašnjem sastanku donijela odluku da neće mijenjati ključne kamatne stope.
Danima uoči ove odluke, a posebno u satima koji su joj prethodili na tržištima je bilo primjetno iščekivanje, ali i neizvjesnost, s obzirom na uticaj koji Fed ima. Neposredno nakon odluke tržišta su odreagovala, a najveće oscilacije u složenoj igri makroekonomskih sila, ulagačkog sentimenta i tržišnih očekivanja viđene su kada su u pitanju kurs američkog dolara, cijena zlata i vrijednost bitcoina.
Način na koji Fed oblikuje ekonomske uslove prilagođavanjem kamatnih stopa kako bi balansirao inflaciju i zaposlenost ima duboke posljedice na finansijska tržišta. Njegovo upravljanje kamatnim stopama služi dvjema osnovnim svrhama – podsticanju ekonomskog rasta kada su uslovi slabi i suzbijanju inflacije kada cijene rastu prebrzo, a mehanizam putem kojeg ova prilagođavanja utiču na finansijska sredstva najjasnije se može uočiti i razumjeti posmatranjem njihovog efekta na oportunitetne troškove, snagu američkog dolara, inflaciona očekivanja i ukupno ponašanje investitora na finansijskim tržištima.
Uticaj na američki dolar
Budući da je riječ o instituciji koja u SAD igra ulogu koju centralne banke imaju u većini drugih zemalja, najveći uticaj njenih odluka direktno utiče na kurs američkog dolara, posebno kada je u pitanju politika koja se odnosi na kamatne stope.
Kada Fed podigne kamatne stope, američka sredstva postaju privlačnija investitorima koji traže veće prinose, što dovodi do priliva kapitala u zemlju, a takva povećana tražnja za američkim sredstvima prevodi se u veću tražnju za dolarom, uzrokujući da njegova vrijednost raste u odnosu na druge valute.
Da li je za američku ekonomiju uvijek dobro da dolar raste? Pa, kada bi bilo tako Fed u pojedinim situacijama ne bi povlačio poteze kojima namjerno cilja na obaranje vrijednosti zelene valute. Jači dolar može negativno da utiče na ekonomiju SAD onda kada zbog njegove snage dolazi do poskupljenja američkog izvoza i potencijalnog usporavanja privrednog rasta.
Međutim, kada Fed snizi kamatne stope, prinosi na američku imovinu postaju manje atraktivni, podstičući ulagače na finansijskim tržištima da traže prilike za zaradu negdje drugo. Ovakav odliv kapitala obara vrijednost dolara tako što uvoz čini skupljim, a ujedno i stvara uslove da podstakne inflatorni rast.
No, dok su ulagači koji posjeduju dolar razočarani što njihova imovina vrijedi manje, slabiji dolar koristi američkim kompanijama izvoznicama tako što njihovi proizvodi i usluge postaju jeftiniji za strane kupce, što doprinosi ekonomskom rastu.
Naravno, kamatne stope, iako značajan, ipak nijesu jedini faktor koji utiče na vrijednost dolara, jer njegov kurs oblikuju i tržišna očekivanja. U situacijama kada su ulagači uvjereni da će doći do povećanja kamatnih stopa, oni počinju da prilagođavaju svoje investicione portfelje očekivanim promjenama politike, što dovodi do oscilacija vrijednosti dolara čak i prije nego što Fed preduzme bilo kakve mjere, što je ovih dana bilo posebno izraženo.
Na isti način očekivanja smanjenja kamatnih stopa mogu da obore vrijednost dolara, budući da se ulagači tada poziciraju ka nižim prinosima na američkim finansijskim tržištima.
Povezanost sa zlatom
Čak i oni koje ne interesuju finansijska tržišta razumiju zašto je dobro posjedovati zlato – ono je sigurna imovina koja će uvijek imati značajnu vrijednost, bez obzira na to u kakvim se ekonomskim, političkim ili društvenim okolnostima nalazimo. Drugim riječima, zlato je od davnina čuvar vrijednosti i zaštita od ekonomske nesigurnosti.
Pojedinim ulagačima zlato ipak nije primamljivo jer, za razliku od akcija ili obveznica, ne omogućava prihode po osnovu kamata ili dividendi. To je imovina koja, ukoliko ne govorimo o fjučers ugovorima ili ETF-ovima, jednostavno – fizički postoji (i imate obavezu da smislite gdje da je čuvate), što znači da njegova atraktivnost kao investicije varira u zavisnosti od oportunitetnog troška njegovog držanja.
No, voljeli ili ne voljeli investiranje u zlato, kretanje njegove cijene nam mnogo govori o stanju na tržištu, a činjenica da smo od početka godine do danas vidjeli da je ono dostiglo najvišu vrijednost u istoriji – i to 15 puta zaredom – pokazuje da živimo u vremenu velike tržišne neizvjesnosti.
Možda se pitate: ako je vrijednost zlata neupitna još otkako je ono počelo da se smatra metalom egipatskih bogova, kako ishod sastanka neke banke može da promijeni njegove izglede na tržištu? Odluke vodećih centralnih banaka, kao i Feda, ipak imaju uticaj – one ne „određuju“ bilo što vezano za cijenu zlata per se, ali utiču na fokus ulagača na tržištima kapitala, koji, u zavisnosti od tržišnog sentimenta „sele“ svoju imovinu u zlato ili ga se oslobađaju da bi investirali u imovinu koja je u tom trenutku atraktivnija.
Kada Fed podigne kamatne stope, sredstva sa fiksnim prihodom, poput državnih obveznica, postaju privlačnija investitorima jer nude povrat, pa namjeru da se ulaže čini zlato manje atraktivnom u poređenju s njima, što često dovodi do smanjenja tražnje i pada cijene zlata. Pored toga, više kamatne stope obično jačaju američki dolar, čineći zlato skupljim za međunarodne kupce, što dodatno smanjuje tražnju.
Nasuprot tome, kada Fed snizi kamatne stope, oportunitetni trošak držanja zlata opada, a ulagači mogu da preusmjere kapital u kupovinu ovog plemenitog metala koji postaje alternativa investicijama sa niskim prinosima. Slabiji dolar, koji često prati niže kamatne stope, takođe čini zlato privlačnijim za strane kupce, što dodatno povećava njegovu cijenu.
Kao što vidimo u ovim geopolitički nestabilnim vremenima i kao što smo svaki put do sada mogli da vidimo u vremenu visoke inflacije i velike ekonomske nesigurnosti zlato postaje sigurna luka – imovina u koju se prenose sredstva dok traju tržišne turbulencije. Zbog toga se, u rijetkim situacijama, ne isključuje ni mogućnost da cijena zlata nastavi da raste čak i nakon povećanja kamatnih stopa, a to onda predstavlja pokazatelj izuzetne nestabilnosti i neizvjesnosti.
Utiče i na bitcoin
Vjerovatno ste bezbroj puta čuli da cijenu bitcoina niko ne određuje i da ona, kao i sve na tržištu, zavisi od ponude i tražnje, pa je ovo stavljanje vrijednosti najstarije digitalne valute u kontekst odluka Feda možda pomalo neočekivano. Ipak, u svojoj 16 godina dugoj (ili kratkoj) istoriji, bitcoin je ipak uspio da pokaže složen odnos s politikom Feda.
Budući da je riječ o decentralizovanom i netradicionalnom sredstvu, osim od faktora koji se nalaze unutar blockchain industrije, cijena bitcoina u velikoj mjeri zavisi od spekulativne tražnje, ulagačkog sentimenta i makroekonomskih trendova.
Kada Fed podigne kamatne stope, apetit za rizikom na finansijskim tržištima obično opada. Viši troškovi zaduživanja obeshrabruju spekulativne investicije, što dovodi do smanjenja tražnje za imovinom koja se smatra visokorizičnom – a bitcoin spada upravo u takvu. U ovakvim situacijama ulagači povlače kapital iz volatilnih kriptovaluta i preusmjeravaju ga u sredstva koja donose prihod, poput obveznica, što uzrokuje pad cijene bitcoina.
Međutim, kada Fed snizi kamatne stope, povećava se likvidnost na finansijskim tržištima, a upravo to čini spekulativna sredstva atraktivnijim. Pošto tradicionalne investicije nude niže prinose, investitori mogu da traže alternativna skladišta vrijednosti, što povećava tražnju za bitcoinom.
Svaki put kada čujete da neko, aludirajući na bitcoin, upotrijebi sintagmu „digitalno zlato“ znajte da misli na njegovo svojstvo da, poput tog plemenitog metala bude zaštita od inflacije, što znači da, ako se smanjenje kamatnih stopa povezuje s rastućim inflacionim očekivanjima, bitcoin može da doživi povećanu tražnju.
Cijena bitcoina ipak zavisi i od ukupnog tržišnog sentimenta i brojnih drugih faktora, rečimo, skandala u kripto zajednici koji mu uvijek obore vrijednost, ali i pozitivnih vijesti iz blockchain svijeta (o kojima sigurno znate mnogo manje otkako je, u svemu, samo loša vijest postala vijest), no, signali sa sjednica Feda ipak nijesu ono što ulagači na kripto tržištima zanemaruju.
„Ali mi nijesmo ulagači, zašto da pratimo vijesti iz Feda?“
Odluke Federalnih rezervi nijesu važne samo ulagačima na tržištima kapitala, jer one ne utiču samo na pojedinačne klase sredstava, već i na ukupnu ekonomiju. Fed prilagođava kamatne stope prije svega kao odgovor na inflaciju i uslove zaposlenosti.
Na primjer, ukoliko inflacija raste prebrzo, Fed može da poveća kamatne stope kako bi usporio ekonomsku aktivnost, poskupljujući zaduživanje i smanjujući tražnju za robom i uslugama, što pomaže u sprečavanju „pregrijavanja“ ekonomije i doprinosi stabilizaciji nivoa cijena. Međutim, previše agresivno povećanje kamatnih stopa može da dovede do sporijeg rasta i veće nezaposlenosti, što predstavlja izazov za donosioce politika.
U situacijama kada ekonomski rast uspori i nezaposlenost poraste, Fed može da snizi kamatne stope kako bi podstakao zaduživanje i investicije, jer niže stope čine kredite jeftinijim za potrošače i preduzeća, što podstiče ekonomsku aktivnost. Ipak, dugotrajno niske kamatne stope mogu da podstaknu prekomjerno preuzimanje rizika na finansijskim tržištima, što dalje može da dovede do stvaranja „balona“... i priča sa nimalo srećnim krajem.
U globalnoj i sve globalizovanijoj ekonomiji mnogo toga ipak zavisi od vrijednosti američkog dolara, jer je na svjetskom tržištu u njemu izražena vrijednost – svega. Zbog toga ono juče nije bila samo još jedna u nizu sjednica nekih finansijskih zvaničnika koja se ne tiče običnog malog čovjeka, već događaj koji mijenja neke od okolnosti u kojima se nalazimo.
Za razliku od jučerašnje odluke Feda da kamatne stope zadrži na postojećem nivou već sa neke od narednih sjednica mogli bismo da čujemo vijest o promjeni statusa quo – i promjeni kursa zelene valute, kao i cijeni pravog i digitalnog zlata.
-----
Inicijalna verzija ovog članka dio je autorkinog serijala "Inflation Nation" i dostupna je OVDJE.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR