Vrijednost američkog dolara zadržala se jutros na početku trgovanja ispod tromjesečnog maksimuma u odnosu na vodeće svjetske valute, dok učesnici na tržištima kapitala očekuju dodatne informacije o novoj rundi američkih carina koje treba da najavi predsjednik SAD Donald Tramp.
Indeks dolara, koji prati vrijednost američke valute u odnosu na korpu od šest glavnih valuta, ostao je nepromijenjen na 104,15 poena jutros po otvaranju tržišta, nakon što je u petak dostigao 104,22 – najviši nivo od 7. marta. Prošle sedmice indeks je porastao 0,4%, ostvarivši prvi sedmični rast u martu. Dolar je tokom većeg dijela godine bio pod pritiskom, jer je raniji optimizam o politikama rasta ustupio mjesto zabrinutostima zbog rizika od recesije povezanih s agresivnim trgovinskim mjerama.
Najavljene carine, čija je primjena zakazana za 2. april, nametnuće recipročne dažbine brojnim zemljama, što bi moglo uticati na kretanje dolara.
U odnosu na jen, dolar je ojačao 0,35% na 149,83. Ovaj valutni par obično se kreće u skladu s prinosima američkih državnih obveznica, pri čemu je desetogodišnji prinos u ponedjeljak porastao za 2,5 baznih poena na 4,279%.
Euro je blago ojačao 0,1% na 1,0819 dolara, oporavljajući se od gotovo tromjesečnog minimuma od 1,0795 dolara dostignutog u petak. Jedinstvena evropska valuta nedavno je porasla na 1,0955 dolara, podržana optimizmom oko odluke Njemačke da ublaži fiskalna ograničenja radi povećanja vojnih i infrastrukturnih ulaganja. Međutim, nakon što je gornji dom njemačkog parlamenta u petak ratifikovao zakon, euro se povukao.
Očekivanja tržišta sugerišu da bi euro mogao nastaviti da gubi nedavne dobitke, jer se implementacija povećane potrošnje očekuje tek u budućnosti.
Britanska funta ostala je stabilna na 1,2914 dolara, dok je australijski dolar ostao nepromijenjen na 0,6277 dolara.
Turska lira jutros se mijenjala za 38,005 za dolar, a ova stabilnost dolazi uprkos političkim previranjima, nakon što je turski sud osudio gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua na zatvorsku kaznu zbog optužbi za korupciju, koje on negira. Taj potez izazvao je proteste i kritike opozicionih lidera.
Prošle sedmice lira je nakratko pala na rekordno nizak nivo od 42 za dolar, nakon što je centralna banka obustavila sedmodnevne repo aukcije i povećala svoju overnight kamatnu stopu na 46%, najavljujući restriktivniji monetarni pristup.
Vrijednost bitcoina uvećana je skoro 3% u posljednja 24 sata, približavajući se vrijednosti od 87.000 dolara.
Zlato i plemeniti metali
Cijene zlata jutros su blago pale usljed jačanja dolara, dok su trgovci čekali nove pokretače nakon nedavnih rekordnih maksimuma podstaknutih geopolitičkim tenzijama i očekivanjima o smanjenju kamatnih stopa u SAD.
Spot zlato je palo 0,1% na 3.022,21 dolara po unci, dok su američki fjučersi na zlato porasli 0,2% na 3.026,30 dolara. U četvrtak je zlato dostiglo najvišu cijenu u istoriji od 3.057,21 dolara po unci.
Tržišni sentiment sugeriše da bi cijena zlata mogla da nastavi da radste ako zabrinutost zbog ekonomskih posljedica carina potraje. Međutim, znakovi napretka u pregovorima o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine mogli bi da ograniče rast zlata. Američka delegacija će u ponedjeljak održati razgovore s Rusijom u pokušaju da posreduje u prekidu vatre u crnomorskom regionu. Geopolitičke tenzije ostaju visoke nakon izraelskog vazdušnog napada u Gazi u nedjelju, u kojem je poginulo pet osoba, uključujući političkog lidera Hamasa.
Iako se zlato često smatra zaštitom od ekonomske neizvjesnosti i inflacije, očekivanja o budućim smanjenjima kamatnih stopa u SAD takođe utiču na tražnju. Federalne rezerve su nedavno zadržale svoju referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25% do 4,5% i nagovijestile vjerovatnoću dva smanjenja od četvrtine procentnog poena do kraja 2025. godine.
Među ostalim plemenitim metalima, srebro je poraslo 0,4% na 33,16 dolara po unci, platina je ostala stabilna na 974,98 dolara, dok je paladijum dobio 0,3% vrijednosti i dostigao 960,62 dolara.
Naftno i energetsko tržište
Cijene nafte su jutros su blago pale dok investitori procjenjuju potencijalni uticaj pregovora o prekidu vatre na ruski izvoz nafte. Fjučersi na Brent naftu pali su 25 centi, odnosno 0,4%, na 71,91 dolar po barelu po otvaranju tržišta, dok je američka WTI nafta pojeftinila 20 centi, ili 0,3%, na 68,08 dolara.
Oba referentna indeksa su prošle sedmice zabilježila rast, ostvarivši drugi uzastopni sedmični dobitak. Nedavni rast cijena podstaknut je novim američkim sankcijama Iranu i najnovijim planom proizvodnje grupe OPEC+, koji je ojačao očekivanja o smanjenju ponude.
Tržišni učesnici pomno prate pregovore o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine. Razgovori, koji uključuju i američke i ruske zvaničnike, uzimaju u obzir mogućnost povećanja ruskog izvoza nafte ako se postigne sporazum. Pored toga, buduće proizvodne strategije OPEC+ ostaju neizvjesne.
OPEC+ je nedavno objavio raspored prema kojem će sedam zemalja članica te organizacije dodatno smanjiti aktivnosti kako bi nadoknadile prethodnu prekomjernu proizvodnju. Ova smanjenja će više nego nadoknaditi planirane mjesečne povećane proizvodnje koje treba da počnu u aprilu. Grupa smanjuje proizvodnju za 5,85 miliona barela dnevno od 2022. kako bi stabilizovala tržište.
Takođe se pomno prate nove američke sankcije Iranu, uvedene prošle sedmice, koje su povećale troškove transporta i očekuje se da će smanjiti iranski izvoz nafte u Kinu u kratkom roku, iako trgovci predviđaju mogućnost alternativnih kanala za održavanje isporuka.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR