Američki dolar jutros je porastao na najviši nivo u posljednjih 20 sdana u odnosu na japanski jen, podržan snažnim podacima o američkom sektoru usluga i naznakama moguće fleksibilnosti u vezi s predstojećim carinama. Izjava predsjednika SAD Donalda Trampa da sve planirane carine neće stupiti na snagu 2. aprila i da bi neke zemlje mogle da budu izuzete od takve politike ublažila je zabrinutost zbog potencijalnog ekonomskog usporavanja, što je ojačalo dolar i poboljšalo sentiment na američkom tržištu kapitala.
U fokusu ulagača jutros na početku trgovanja bio je odnos dolara i jena. Američka valuta ojačala je u odnosu na japansku na 150,92 jena, stabilizujući se potom na 150,6 jena za dolar. Jen, koji je posljednjih sedmica zaostajao za drugim glavnim valutama, i dalje je pod pritiskom, dok investitori očekuju da će Banka Japana zauzeti oprezan pristup pooštravanju monetarne politike. Zapisnik sa januarskog sastanka ove finansijske institucije potvrdio je rasprave o tempu povećanja kamatnih stopa, ali se ne očekuju hitni potezi.
U odnosu na euro, dolar je ojačao na 1,0781 dolara, što je njegov najviši nivo od 6. marta, prije nego što se povukao na 1,0803 dolara. Britanska funta pala je na dvosedmični minimum od 1,2883 dolara, a potom se blago oporavila na 1,2935 dolara. Indeks američkog dolara produžio je rast i u četvrtoj uzastopnoj sesiji, dostigavši 104,3 poena.
Iako su tržišta u početku pozitivno reagovala na mogućnost blažih carina, neizvjesnost ostaje, posebno zbog Trampovih planova da ih uskoro proširi i na automobile. Učesnici na valutnim tržištima su prošle sedmice prvi put od oktobra zauzeli blago pesimističan stav prema američkom dolaru, iako se pozicija i dalje drži blizu neutralne. Ulagači ostaju oprezni, budući da je tržišna reakcija na carine do sada bila neujednačena.
Bitcoin je dostigao dvosedmični maksimum od 88.771 dolara prije nego što se stabilizovao na 86.500 dolara. Uprkos nedavnoj volatilnosti, optimizam u vezi sa globalnim tržišnim trendovima pruža određenu podršku vodećoj kriptovaluti.
Plemeniti metali
Cijene zlata jutros su blago porasle, jer su ulagači nastavili da tragaju za sigurnom imovinom usred stalnih zabrinutosti o carinama, rizicima ekonomskog usporavanja i inflaciji. Cijena spot zlata je porasla 0,1% na 3.015,42 dolara po unci, dok su američki terminski ugovori za zlato dostigli 3.019,40 dolara. Mogućnost ekonomskih poremećaja povezanih s carinama, u kombinaciji s očekivanjima budućih smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi, dovela je do rasta zlata za otprilike 15% u 2025. godini.
Tražnja za zlatom kao sigurnom imovinom ostaje pojačana, dok tržišta iščekuju objavljivanje informacije o indeksu lične potrošnje, koji je preferirani indikator inflacije u SAD, a koji će biti objavljen u petak. Pored toga, investicioni fondovi koji ulažu u kompanije za eksploataciju zlata bilježe najveće prilive kapitala u više od godinu, što odražava povjerenje u profitabilnost sektora usljed rekordno visokih cijena zlata.
Ostali plemeniti metali imali su mješovita kretanja – srebro je poraslo 0,3% na 33,1 dolara po unci, platina je pala 0,1% na 973,35 dolara, dok je paladijum ojačao 0,3% na 953,78 dolara po unci.
Nafta i robna tržišta
Cijene nafte ostale su relativno stabilne tokom jutrošnjeg trgovanja, dok su tržišta vagala uticaj novih američkih carina na zemlje koje kupuju venecuelansku naftu, uz pojačanu neizvjesnost u vezi sa globalnom tražnjom.
Fjučersi na Brent naftu porasli su jedan cent na 73,01 dolar po barelu, dok je WTI sirova nafta pojeftinila jedan cent na 69,10 dolara po barelu.
Oba naftna referentna indeksa porasla su više od 1% u ponedjeljak, nakon što je Tramp najavio carine od 25% za zemlje koje uvoze venecuelansku naftu i gas. Najveći kupac venecuelanske nafte, Kina, već je pogođena postojećim američkim carinama, što dodatno komplikuje globalne trgovinske odnose.
Zabrinutost zbog mogućeg ekonomskog usporavanja zbog carina ograničila je rast cijena nafte. Istovremeno, SAD su uvele nove sankcije iranskom izvozu nafte, što bi moglo da smanji globalnu ponudu. Međutim, cijene su se blago smanjile nakon što je administracija predsjednika Trampa produžila rok kompaniji Chevron da obustavi operacije u Venecueli do 27. maja. Procjenjuje se da bi potpuni izlazak Chevrona mogao da smanji venecuelansku proizvodnju za 200.000 barela dnevno.
OPEC+ je i dalje na putu da u maju poveća proizvodnju nafte, dok stabilne cijene i nastojanja da se ograniči prethodna prekomjerna proizvodnja omogućavaju postepeni rast. U međuvremenu, diplomatski pregovori o prekidu rata u Ukrajini mogli bi da dovedu do povećane ponude ruske nafte na globalnim tržištima, što bi dodatno uticalo na cijene.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR