Novi rekord cijene zlata, neizvjesnost raste u susret tzv. Danu oslobođenja

Posljednji je dan prvog kvartala ove godine, kojeg je obilježila pojačana volatilnost tržišta, vođena promjenama fiskalne politike, trgovinskom neizvjesnošću i zabrinutostima zbog nastavka ekonomske politike. Nastavak ovog trenda je očekivan i u drugom kvartalu, a tenzije su pojačane u susret 2. aprilu.

Cijena zlata jutros je dostigla novi najveći nivo u istoriji, prešavši vrijednost od 3.100 dolara po unci, što ukazuje na nastavak trenda da ulagači na tržištima i dalje tragaju za sigurnijom imovinom zbog pojačane neizvjesnosti.

Rast cijene posebno je podstaknut zabrinutošću zbog planova američkog predsjednika Donalda Trampa o uvođenju carina i potencijalnim globalnim ekonomskim posljedicama. Cijena zlata dostigla je rano jutros rekordnih 3.115,79 dolara, nakon čega se stabilizovala na oko 3.110 dolara po unci. Samo u martu, cijena zlata je porasla više od 8%, odražavajući povećanu nervozu na tržištu uoči Trampovih najavljenih recipročnih carina.

U međuvremenu, tržište nafte pokazalo je otpornost uprkos Trampovoj prijetnji uvođenjem carina od 25% do 50% za kupce ruske nafte. Ulagači su bili skeptični da će ova najava rezultirati stvarnim mjerama, pa je tržište uglavnom ignorisalo ovu prijetnju. Cijena Brenta za junsku isporuku pala je 0,2% na 72,59 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta pala 0,3% na 69,18 dolara po barelu.

Reakcija ključnih kupaca, poput Kine i Indije, ostaje presudna, pa iako su neke kineske državne naftne kompanije, uključujući Sinopec i Zhenhua Oil, smanjile kupovinu zbog postojećih sankcija, ulagači na tržištima su i dalje nepovjerljivi prema najnovijim prijetnjama, dovodeći u pitanje njihovu vjerodostojnost. Učesnici na tržištima pomno prate da li će doći do konkretnih mjera i kako će one biti sprovedene, posebno nakon sankcija na venecuelansku naftu.

Rast vrijednosti zlata pratio je i skok cijena drugih plemenitih metala. Cijena srebra porasla je 0,7% na 34,35 dolara po unci, dok je platina ostala stabilna na 984,07 dolara. Cijena paladijuma porasla je 0,5% na 976,72 dolara. Sva tri metala bilježe mjesečne dobitke, podstaknuti rastućom investicionom tražnjom za sigurnim utočištima.

Industrijski metali takođe su zabilježili značajne promjene, pri čemu je bakar, uprkos globalnim ekonomskim zabrinutostima, ostvario rast od 11% u prvom kvartalu.

Nagli rast zabilježila je i cijena kafe, jer je sirova arabika poskupila 18% samo u martu, nastavljajući višemjesečni trend, pa je njena vrijednost gotovo udvostručena u odnosu na prethodnu godinu, zbog jakih suša koje su pogodile ključne proizvodne regije.

Valute

Američki dolar zabilježio je najlošiji početak godine od finansijske krize 2008, oslabivši 4%, što je dalo podsticaj valutama tržišta u razvoju, pri čemu je ruska rublja porasla 35%, dijelom zbog obnovljenog diplomatskog angažmana između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ipak, rublja ostaje pod značajnim ograničenjima u većini glavnih ekonomija zbog aktuelnih sankcija.

Među valutama koje su profitirale od slabljenja dolara su i poljski zlot i češka kruna, koje su ojačale više od 5%, zahvaljujući nadama da bi rješenje za okončanje rata u Ukrajini moglo povećati stabilnost regiona. Meksički pezos i kanadski dolar takođe su ostvarili dobitke uprkos trgovinskim tenzijama i prijetnjama sankcijama. S druge strane, turska lira pala je skoro 7%, dodatno pogođena pritvaranjem glavnog političkog rivala aktuelnog turskog predsjednika.

Euro je ojačao oko 4% u prvom kvartalu, što predstavlja njegov najbolji učinak od kraja 2023. godine, podstaknut smanjenjem razlike u prinosima između američkih i njemačkih obveznica, jer njemački prinosi rastu zbog povećane državne potrošnje, dok američki prinosi padaju zbog straha od recesije.

Zabrinutost zbog mogućeg usporavanja američke ekonomije, slabijih ekonomskih podataka i tržišne nestabilnosti povezane s politikama predsjednika Trampa takođe su napravili pritisak na dolar, čineći evropsku imovinu privlačnijom. Pored toga, rastuće interesovanje investitora za Evropu, posebno za njemačko tržište, dodatno je podržalo euro, dok su Trampove agresivne trgovinske politike, uključujući carine na automobile, dodatno oslabile dolar. Ako se ovi trendovi nastave, euro bi mogao ostati snažan, naročito ako američke Federalne rezerve krenu ka smanjenju kamatnih stopa, dok Evropska centralna banka odlaže agresivno ublažavanje monetarne politike.

Bitcoin je u prvom kvartalu pokazao svoju karakterističnu volatilnost, porastavši skoro 20% nakon što je Tramp preuzeo dužnost, ali je potom pao za gotovo 30% nakon što njegovi planovi za američku kripto-rezervu nijesu impresionirali tržište.

Obveznice

Razlika u prinosima između američkih državnih obveznica i njemačkih obveznica znatno se smanjila, bilježeći najveći kvartalni pad od finansijske krize 2008, izuzev pandemijskih oscilacija. Prinos na američke desetogodišnje obveznice u odnosu na njemačke smanjio se za 62 bazna poena na 158 poena od početka godine, a ulagači očekuju i da bi mogao pasti ispod 100 poena, što je nivo koji nije viđen kontinuirano od 2013.

Ovo sužavanje razlike u prinosima odražava suprotstavljene fiskalne politike SAD i Evrope. Njemačko nedavno povećanje državne potrošnje podiglo je prinose na njemačke obveznice, dok su zabrinutosti zbog usporavanja američkog rasta povukle prinose na američke obveznice još niže.

Prinosi na američke desetogodišnje obveznice kreću se oko 4,3%, dok se projekcije za njemačke obveznice kreću ka 3,5%, a u nekim scenarijima čak i 4%. Ipak, status njemačkih obveznica kao sigurnog utočišta mogao bi ograničiti dalji rast prinosa.

Očekivanja

Tržište pomno prati uticaj američkih političkih promjena. Trampove trgovinske politike, uključujući uvođenje carina na uvoz vozila, izazvale su veliku neizvjesnost. Datum 2. april, nazvan „Dan oslobođenja“, označava rok za objavu kompletnog paketa trgovinskih mjera od strane predsjednika, pa nepredvidivost komplikuje investicione odluke, poslovne planove i strategije trgovanja.

Objavljivanje ekonomskih podataka SAD će biti ključni test. Podaci o nezaposlenosti koji će biti objavljeni 4. aprila pokazaće da li tržište rada usporava – očekuje se rast zaposlenosti za 128.000 novih radnih mjesta u martu, što je pad u odnosu na 151.000 u februaru.

U Evropi, inflacijski podaci 2. aprila biće presudni za odluku Evropske centralne banke o kamatnim stopama. Tržišta sada ukazuju da postoji 90% šanse za smanjenje kamatne stope ECB-a na 2,25% 17. aprila.