Američki dolar blago je ojačao tokom jutrošnjeg trgovanja, dok su ostale vodeće valute ostale u uskim rasponima, jer su tržišta u iščekivanju objave novih američkih carina. Ulagači na tržištima čekaju detalje o trgovinskim mjerama koje će predsjednik SAD Donald Tramp objaviti večeras, a koje bi mogle odrediti ton globalnih tržišta u narednim danima.
Valute
Indeks dolara je porastao na 104,28, blago se oporavljajući nakon pada od 3,1% u martu – što je bilo njegovo najlošije mjesečno kretanje od novembra 2022. godine. Euro je bio na nivou od 1,0787 dolara, dok se britanska funta mijenjala za 1,2914 dolara – obje valute blago oslabljene pred očekivanu objavu.
Jen je oslabio, pa je dolar porastao 0,19% na 149,92 jena. Australijski dolar se oporavio 0,26% na 0,6295 dolara, dok je novozelandski dolar porastao 0,31% na 0,57185 dolara, odbijajući se od gubitaka ranije ove sedmice.
Tržišna kretanja usmjerava neizvjesnost u vezi sa specifičnostima trgovinskih mjera, iako izvještaji sugerišu da bi carine mogle da porastu 20% na uvoz iz gotovo svih zemalja. Iako bi ovo teoretski moglo podržati dolar, zabrinutost zbog šireg ekonomskog uticaja trgovinskih ograničenja, rizika od inflacije i slabijeg rasta dovela je do opreznog pozicioniranja investitora.
Bitcoin se jutros održava na relativno stabilnom nivou između 84.150 i 84.250, uz slabiji obim trgovine, jer su ulagači zadržali oprezan pristup uoči najave novih američkih trgovinskih carina. Najstarija kriptovaluta ostvarila je skroman oporavak od početka ove sedmice nakon značajnih gubitaka u prvom kvartalu, a tokom protekla 24 sata vrijednost je uvećana oko 1,5 odsto.
Zlato
Cijene zlata su dodatno rasle jer su ulagači tražili sigurnija utočišta pred objavu carina. Spot zlato je poraslo 0,3% na 3.118,29 dolara po unci, nakon rekordnog nivoa od 3.148,88 dolara dostignutog u utorak. Američki fjučersi na zlato takođe su porasli 0,1% na 3.118,29 dolara.
Zlato je u 2024. godini poraslo 19% nakon rasta od 27% u 2023. godini, što je njegov najjači godišnji performans za više od deceniju. Ovaj rast je podstaknut geopolitičkom neizvjesnošću na Bliskom istoku i u Evropi, snažnom tražnjom centralnih banaka za zlatnim rezervama, očekivanjima o smanjenju kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi i zabrinutostima zbog inflacije izazvane mogućim carinnim poskupljenjima. Očekivanja ulagača su da bi cijena zlata mogla dostići 3.300 dolara u narednim mjesecima, dok optimistične prognoze idu i do 3.400 dolara do kraja godine.
Ostali plemeniti metali takođe su zabilježili rast. Srebro je poraslo 0,3% na 33,85 dolara po unci, platina 0,4% na 983,74 dolara, dok je cijena paladijuma takođe skočila 0,4% na 987,56 dolara.
Nafta
Cijene nafte su ostale stabilne u slaboj trgovini nakon pada u prethodnoj sesiji. Brent nafta se zadržala na 74,49 dolara po barelu, dok je barel američke WTI nafte porastao tri centa na 71,23 dolara. Tržišta su oprezna pred očekivanu objavu carina SAD, koja bi mogla da ima značajne posljedice po globalnu trgovinu i tražnju za sirovom naftom.
Mogućnost pogoršanja situacije zbog novih carina izazvala je strah od potencijalnog ekonomskog usporavanja, koje bi moglo oslabiti potrošnju nafte. Međutim, dodatni geopolitički faktori su ublažili neke od ovih zabrinutosti. SAD su zaprijetile sekundarnim sankcijama na rusku naftu, dok je Vašington pooštrio sankcije Iranu u sklopu kampanje pritiska na Teheran da ograniči izvoz sirove nafte.
Podaci o zalihama pružili su mješovitu sliku tržišta nafte. Zalihe sirove nafte u SAD su porasle za šest miliona barela u sedmici zaključno sa 28. martom, dok su zalihe benzina pale za 1,6 miliona barela, a zalihe destilata su blago opale. Zvanični podaci Američke administracije za energetiku očekuju se kasnije tokom dana.
Signali
Trampova strategija predviđa trenutne carine na robu iz raznih zemalja, najavljujući agresivan trgovinski stav. Predložena carina od 20% na uvoz širokog spektra proizvoda mogla bi da ima značajne posljedice na inflaciju, ekonomski rast i globalne trgovinske odnose. Tržišta prate moguće kontramjere drugih zemalja. Japanska centralna banka je upozorila da bi ove carine mogle uticati na globalni rast, dok su lideri Kanade i Meksika razgovarali o mjerama odmazde protiv „neopravdanih trgovinskih akcija“.
Istovremeno, zabrinutosti u vezi sa ekonomskom otpornošću SAD i dalje traju. Nedavni podaci pokazuju da je američka proizvodna aktivnost pala u martu, dok je inflacija proizvođačkih cijena dostigla trogodišnji maksimum, pojačavajući strahove da bi trgovinska ograničenja mogla pogoršati rizike stagflacije.
Generalna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva upozorila je da bi eskalacija trgovinskih tenzija mogla nanijeti štetu globalnoj ekonomiji, naglasivši da bi neizvjesnost po pitanju carina mogla obeshrabriti investicije i usporiti rast. Globalni inflacioni pritisci ostaju izazov, a fragmentacija trgovine mogla bi da dovede do dugoročnih strukturnih ekonomskih promjena.
S obzirom na to da Federalne rezerve već imaju ograničen manevarski prostor zbog uporne inflacije, pitanje smanjenja kamatnih stopa ostaje otvoreno, iako su tržišta ranije očekivala popuštanje, ali bi rizik od inflacionih carina mogao bi da ograničiti mogućnost američke centralne finansijske institucije da reaguje.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR