Dolar dodatno potonuo, na tržištima velika neizvjesnost

Vrijednost američkog dolara jutros je dodatno oslabila, nakon što su tržišta burno reagovala na nove agresivne carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp. Ulagači na tržištima su i tokom jutarnjih sesija trgovanja pohrlili ka sigurnijim valutama, a u posebno interesantnoj trgovini valutnim parom američke i japanske valute, jen je porastao prema šestomjesečnom maksimumu. Rast je zabilježio i švajcarski franak, kao i euro, koji je ojačao u odnosu na dolar, približivši se svom najvišem nivou u posljednjih šest mjeseci, svega nekoliko sati prije ključnog izvještaja o podacima o zapošljavanju u SAD.

Valute

Indeks američkog dolara, koji mjeri njegovu vrijednost u odnosu na šest najvažnijih valuta, pao je 1,9% tokom jučerašnjeg trgovanja, zaključivši najlošiji dan za američku valutu još od novembra 2022. Pad se nastavio i jutros, s dodatnih 0,3% gubitka. Na početku današnjeg trgovanja, dolar je oslabio 0,31% na 145,65 jena, nakon jučerašnjeg pada od čak 2,2%, dostigavši u jednom trenutku najniži nivo od 2. oktobra. U odnosu na švajcarski franak, dolar je pao 0,71% na 0,8532, što je takođe najniži nivo u pola godine.

Vrijednost eura porasla je 0,33% i njime se sada trguje po kursu od 1,1089 dolara, nakon što je u četvrtak dostigao 1,1147 – najvišu vrijednost od 30. septembra. Britanska funta se drži stabilno na 1,3101 dolar, zadržavajući dobitke nakon prethodnog skoka na 1,3207 – nivo koji nije viđen od 3. oktobra.

Stanje na tržištima jasno odražava zabrinutost zbog mogućih posljedica novih trgovinskih mjera. Dolar je na putu da završi sedmicu s gubicima od 2,7% prema jenu, 3% prema švajcarskom franku i 2,4% prema euru, a rasprostranjeno je uvjerenje da nepredvidiva trgovinska politika SAD podriva povjerenje globalnih investitora, što je dovelo do značajnog smanjenja tražnje za dolarom.

Vrijednost bitcoina porasla je 0,5% i njime se sada trguje po cijeni tik ispod 83.000 dolara, u prilično uskom rasponu, uprkos velikim oscilacijama na ostalim tržištima.

Neizvjesnost

Tokom godina, strani investitori su čak 70% svojih sredstava ulagali na američko tržište akcija, iako američka ekonomija čini svega 26% svjetskog BDP-a, a taj privilegovani status sada je ozbiljno ugrožen. Globalni trgovinski rat, koji podstiču ove nove carine, mogao bi da otjera kapital iz SAD u mnogo većem obimu nego što bi se uštedjelo na smanjenju uvoza. Poseban pritisak osjećaju strani investitori čija su ulaganja u SAD nezaštićena od valutnih rizika.

Carine sada iznose 10% na opšti uvoz, 24% na robu iz Japana, 20% na EU, dok se Kina s 34% suočava s kombinovanom stopom od čak 64%. Takva neizvjesnost obeshrabruje dugoročne investicije, naročito kada je riječ o industrijskoj proizvodnji, dok kompanije izbjegavaju višemilionske projekte kada znaju da se pravila mogu promijeniti preko noći.

Kompanija Apple, čije su akcije zabilježile najveći dnevni pad tokom jučerašnjeg trgovanja, je pravi primjer tog problema. Appleov lanac snabdijevanja duboko je vezan za Aziju, a s carinama koje sada dostižu između 24% i 54%, preseljenje proizvodnje u SAD bilo bi ekstremno skupo. Iako visoke marže mogu da amortizuju kratkoročne udare, upravo te marže opravdavaju visoku vrijednost Appleovih akcija.

Zlato

Cijena zlata je jutros blago pala 0,3%, na 3.103 dolara po unci, nakon što je u četvrtak dostigla rekordnih 3.167 dolara, pa se povukla više od 2%. Terminski ugovori za zlato u SAD blago su porasli i to 0,1% na 3.123 dolara.

Uprkos nedavnom povlačenju, zlato je i dalje na putu da zabilježi petu sedmicu rasta zaredom, jer investitori traže sigurno utočište zbog pojačane nesigurnosti. Tržište sada pokušava da stabilizuje cijene, nakon što su objavljeni detalji o carinama.

Od ostalih plemenitih metala, srebro je palo 1% na 31,54 dolara, platina je izgubila 0,2% vrijednosti i sada je na 950,85, dok je cijena paladijuma blago porasla 0,4% na 932,00 dolara.

Nafta

Cijene sirove nafte su u tokom jučerašnjeg trgovanja zabilježile najveći dnevni pad od 2022, dok se jutros Brent nafta prodaje po cijeni od 69,59 dolara po barelu, a WTI po cijeni od 66,39 dolara za barel. Ovaj pad uslijedio je nakon Trampove objave o carinama, ali i zbog vijesti da će osam članica OPEC+ ubrzati povećanje proizvodnje već u maju.

Tržišta sada očekuju manju tražnju i moguće prezasićenje. Prognoze rasta tražnje smanjene su na 600.000 barela dnevno za 2025. i 700.000 za 2026. Goldman Sachs je smanjio godišnju prognozu cijene Brenta na 69 dolara, a WTI-a na 66, uz očekivane dodatne rizike u narednim godinama.

Signali

Tržišta sada u potpunosti očekuju četiri smanjenja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi tokom ostatka godine – u junu, julu, oktobru i decembru, a razlog je sve veća bojazan da će rast nezaposlenosti i usporavanje privrede prevagnuti nad inflacionim pritiscima.

Fjučersi na Fedove stope za decembar porasli su za dodatnih devet baznih poena, predviđajući ukupni pad od 99 poena za godinu. Prinos na dvogodišnje američke obveznice pao je za još šest poena, na 3,6611%, što znači ukupni pad od 24 poena u dva dana.

Suprotno tome, očekivanja da će Banka Japana povećati kamatne stope skoro su iščezla. Iako se ranije očekivalo povećanje od 25 poena u drugoj polovini godine, sada tržišta predviđaju svega osam poena rasta do kraja godine.

Ulagači s nestrpljenjem čekaju današnji izvještaj o stanju na tržištu rada u SAD, za koji se prognozira usporavanje rasta – 135.000 novih radnih mjesta u martu, u odnosu na 151.000 u februaru, pri čemu bi ovaj izvještaj mogao da bude ključan za budući kurs monetarne politike.

Kasnije tokom dana, predsjednik Feda Džerom Pauel održaće govor o ekonomskim izgledima, koji bi mogao dodatno da pojasni pravac u kojem će se kretati kamatne stope i ekonomske mjere.