Stanje na tržištu kapitala i tokom današnjih sesija trgovanja odražavalo je povećanu nesigurnost, prvenstveno uzrokovanu promjenama u trgovinskim politikama i promjenjivim očekivanjima u vezi sa politikama centralnih banaka.
Američki dolar slabi usljed nesigurnosti u trgovinskoj politici i očekivanja odluke Federalnih rezervi o smanjenju kamatnih stopa, cijene nafte su snižene zbog usporavanja rasta globalne potrošnje, što je dodatno pogoršano trgovinskim napetostima i mogućim scenarijem viška ponude, dok tražnja za zlatom, tipična za nestabilne periode, dodatno doprinosi rastu njegove cijene.
Valute
Američki dolar suočava se sa velikom volatilnošću, uglavnom zbog tekućih trgovinskih napetosti i nesigurnosti vezanih za carinske politike predsjednika SAD Donalda Trampa. Nakon perioda jačanja dolara, posljednji događaji, uključujući promjene u trgovinskoj politici SAD, stvorili su manje povoljan ambijent za dolar. Indeks dolara, koji mjeri njegovu vrijednost u odnosu na korpu glavnih globalnih valuta, sada se nalazi blizu trogodišnjeg minimuma.
U odnosu na euro, dolar nastavlja pad, pa se danas mijenjao po kursu od 1,1343 dolara, što je blizu nedavnog ovogodišnjeg rekorda od 1,1474 dolara. Dolar je oslabio zbog spekulacija da bi Federalne rezerve mogle smanjiti kamatne stope. Takođe, dolar je pao na šestomjesečni minimum u odnosu na japanski jen, pa se mijenjao po kursu od 142,855 jena. Dolar je takođe oslabio za skoro 8% u odnosu na švajcarski franak, što je njegov najveći pad od decembra 2008.
Ova volatilnost najviše je izazvana haotičnim carinskim politikama Trampa. Iako su postojali trenuci opuštanja, poput izuzeća elektronike od određenih carina, stalne promjene su stvorile nesigurnost na tržištu. Takođe, s obzirom na to da Federalne rezerve signaliziraju mogućnost smanjenja kamatnih stopa zbog zabrinutosti za ekonomske posljedice carina, izgled za američki dolar ostaje nestabilan.
S druge strane, euro je profitirao od ove volatilnosti, dosegnuvši najviši nivo u posljednjim godinama. Snažan euro je direktan rezultat rastuće preferencije tržišta za evropskim aktivama u odnosu na američke, zbog trgovinske nesigurnosti. Funta i druge valute povezane s rizikom, poput australijskog i novozelandskog dolara, takođe su ojačale, iako ukupni trend ostaje uglavnom zavisan od globalnog sentimenta prema riziku i trgovinskih događanja.
Nafta
Cijene nafte bile su pod pritiskom zbog više faktora, uglavnom zbog globalnih trgovinskih napetosti i njihovog uticaja na ekonomski rast. Međunarodna agencija za energiju (IEA) smanjila je prognozu rasta globalne potrošnje nafte, navodeći slabiju nego što se očekivalo potrošnju na ključnim tržištima poput SAD i Kine. Ova revizija naniže doprinijela je opadanju cijena nafte, pri čemu se Brentom i američkom WTI naftom trgovalo po cijeni od oko 64 i 61 dolar po barelu, respektivno.
Revizija prognoza rasta potrošnje nafte do 2025. godine ukazuje na najsporiji rast u posljednjih pet godina, što ukazuje na rastuće izazove na globalnom tržištu. Ekonomska usporavanja u zavisnim ekonomijama, paralelno sa smanjenjem potrošnje u Kini – koja je ranije bila glavni pokretač globalne potrošnje – učinili su tržište nafte još osjetljivijim. Takođe, povećanje proizvodnje u SAD dodatno je ublažilo rast cijena, uprkos naporima OPEC+ da kontroliše snabdijevanje.
Nesigurnost u vezi s Trampovim carinskim politikama igrala je značajnu ulogu u kretanju cijena nafte. Na primjer, uvođenje carina na određene automobile izazvalo je zabrinutost zbog mogućeg usporavanja ekonomije, što bi moglo dodatno smanjiti tražnju za naftom. Takođe, carine na izvoz američke nafte, posebno prema Kini, stvorile su dodatni pritisak na tržište.
Uprkos ovim negativnim trendovima, geopolitički rizici povezani s naftom – poput napetosti sa Iranom – dali su određenu podršku cijenama. Administracija SAD naznačila je mogući potez za obustavu iranskog izvoza nafte, što bi moglo dovesti do smanjenja globalne ponude i povećanja pritiska na rast cijena ovog energenta.
Zlato
Zlato je postalo značajan dobitnik tržišne turbulencije izazvane nesigurnostima u trgovinskoj politici i slabošću američkog dolara. Kao tradicionalna sigurnosna imovina, cijene zlata su porasle, sa spot cijenom koja je dostigla skoro 3.245 dolara po unci, što predstavlja istorijski maksimum. Sličan rast zabilježili su i terminski ugovori na zlato, koji su podržani stalnom tražnjom investitora za sigurnijom imovinom u periodima finansijske nestabilnosti.
Glavni faktori koji podržavaju snagu zlata uključuju stalne nesigurnosti u globalnoj ekonomiji i slabost američkog dolara. Sa dolarom kojim se trgovalo po kursevima blizu trogodišnjih minimuma, zlato je postalo privlačnije vlasnicima drugih valuta.
Popustljiv stav Federalnih rezervi, koji sugeriše moguće smanjenje kamatnih stopa, dodatno podstiče privlačnost zlata kao alternativnog ulaganja u okruženju niskih ili opadajućih prinosima na tradicionalne imovine.
Pored toga, stalni geopolitički rizici, uključujući eskalaciju trgovinskog rata i zabrinutost zbog daljih uvođenja carina, stvorili su okruženje u kojem se zlato vidi kao sigurnija imovina za čuvanje vrijednosti. Rast cijena zlata – više od 23% od početka godine – odražava ovu tražnju, jer investitori nastoje da zaštite svoju imovinu od potencijalnih negativnih kretanja u širim finansijskim tržištima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR