Činjenica je da su u njegovom prethodnom mandatu prodefilovali i bili smjenjivani brojni ljudi iz Republikanske stranke koji su u početku bili na njegovoj strani, koje je on angažovao da obavljaju amdinistrativni posao, a koji su taj posao željeli da obavljaju profesionalno i zapravo su služili onom što oni zovu "odrasli u sobi da štite Trumpa", koliko je to bilo moguće...Problem je što ovoga puta neće biti tih osoba koji će ga spriječavati. Pa tako, Trump voli za sebe da kaže, i danas je to ponovio, da on nije počeo niti jedan rat, a nije ga počeo zato što su ga spriječili. Želio je praktično nuklearni rat da započne, ali su ga spriječili. Činjenica je da je on upotrijebio više napada dronom nego što su upotrijebili Bajdenova i Obamina administracija, a Obamu često kritikuju zbog velikog broja žrtava, zbog upotrebe dronova na Bliskom istoku i tako dalje. Problem je što ovoga puta neće biti tih osoba koji će ga spriječavati jer su se autori Projekta 2025, među kojima su ozloglašeni Miller, Peter Navarro i predstavnici radikalnih, konzervativnih think tank organizacija, obavezali da se iz sistema javne uprave u SAD izbrišu svi, odnosno otpuste i eliminišu svi nepoželjni i nepodobni koji neće biti lojalni i slušati ono što se od njih traži. Oni su to nazvali "revolucijom bez krvi", ako se bude moglo.
Donald Tramp i zvanično je pobjednik 60. predsjedničkih izbora u Sjedinjenim američkim državama, osvojivši 276 elektorskih glasova. Novinarka Antene M i spoljnopolitička komentatorka Biljana Jovićević u Drugačijoj radio vezi analizirala je rezultat najpopularnijih izbora na globalnoj sceni, ukazavši na ključne faktore koje je iskoristio Tramp.
"Trampova retorika mržnje i podjela, prijetnje prema migrantima i prema svakome ko se ne uklapa u njegov koncept 'Make America Great Again', u kombinaciji sa vrlo važnim pitanjem abortusa, odigrali su ključnu ulogu u dobijanju ovakvog rezultata", ukazuje Jovićević.
Strah za demokratiju na prvom mjestu
Kako tvrdi, zanimljivo je, nakon prvih izlaznih anketa, bilo posmatrati i koja su ključna pitanja oko kojih se birači opredjeljuju. Na prvom mjestu, američki glasači izražavaju strah za očuvanjem demokratije, slijedi ekonomija i tek onda pitanje abortusa. Imigracija i spoljna politika su, kaže Jovićević, na posljednjim mjestima.
"Ima više razloga zbog kojih lista prioritetnih pitanja izgleda ovako: to je kombinacija toga što Demokrate već dugo vremena nijesu naučile neke greške. Te greške su možda popravljene u nekoj mjeri 2020. kada je Bajden uspio da pređe taj prag koji mu je bio potreban, ali mislim da nisu ukapirali da su tada ljudi glasali protiv Trampa, a ne za Bajdena", kaže ona.
Jovićević kaže da se Bajdenova administracija loše odnosila prema pitanju Gaze, odnosno da je zanemarila Palestince, a ta praksa se, pojašnjava, nastavila i za vrijeme kampanje Kamale Haris, koja se nije obratila toj grupaciji ni u jednom trenutku.
"Ogroman broj predstavnika muslimanske zajednice je podržao u početku Kamalu Haris u nadi da će ona učiniti nešto više. Ona jednostavno nije uspjela da se odmakne od Bajdena. Ona nije smogla snage da kaže" ja nijesam Bajden, ja ću učiniti nešto drugo". Nije im se obratila i imate ogroman broj ljudi koji su glasali protiv jer mnogo ljudi će glasati iz revolta, ne samo radi ekonomije i drugih pitanja već radi ljudskih života. O tome najbolje govori glasanje u Dearbornu u Mičigenu. E pa u tom Dearbornu rezultat izbora je ovakav: Pobijedio je Trump, dr. Jill Stein koja je inače jevrejka i predsjednica stranke zelenih - koja ono što se dešava u Gazi naziva genocidom, je dobila 30% glasova, a Kamala Harris svega 15%", navodi Jovićević.
Bajdenove izjave - više štete nego koristi?
Tokom izlaganja, Jovićević je komentarisala i nedavne Bajdenove izjave, tokom Kamaline kampanje, koje su, kako kaže, imale više štete po kandidatkinju Demokrata nego koristi.
"On je imao nekoliko gafova za koje mi je teško da kažem da li su bili namjerni da bi joj naštetili ili je to zaista bio odraz njegove senilnosti, imajući u vidu njegove prethodne gafove - pogotovo izjava kada je reagovao na Trampove glasače nazivajući ih smećem. U svakom slučaju, Haris pak sa druge strane nije uspjela da se odmakne od takvih ispada, kad god su je direktno pitali ona je rekla da je ona zajedno sa njim radila, da su sve zajedno uradili, da cijeni sve što je uradio i da će nastaviti agendu koju je on postavio", objašnjava Jovićević.
Projekat 2025
Nakon rezultata, velika je bojazan da će Tramp djelovati antisistemski i obistiniti svoje strahovite izjave, što dovodi u opasnost mir u svijetu. Da Tramp, ipak, ne obistini uvijek ono što kaže, Jovićević potvrđuje, no, naglašava ipak jednu razliku u odnosu na prethodni Trampov mandat.
"Sada postoji Projekat 2025 i to čini ogromnu razliku u odnosu na prethodni Trampov mandat.
Činjenica je da su u njegovom prethodnom mandatu prodefilovali i bili smjenjivani brojni ljudi iz Republikanske stranke koji su u početku bili na njegovoj strani, koje je on angažovao da obavljaju amdinistrativni posao, a koji su taj posao željeli da obavljaju profesionalno i zapravo su služili onom što oni zovu "odrasli u sobi da štite Trumpa", koliko je to bilo moguće.
Pa tako, Trump voli za sebe da kaže, i danas je to ponovio, da on nije počeo niti jedan rat, a nije ga počeo zato što su ga spriječili. Želio je praktično nuklearni rat da započne, ali su ga spriječili. Činjenica je da je on upotrijebio više napada dronom nego što su upotrijebili Bajdenova i Obamina administracija, a Obamu često kritikuju zbog velikog broja žrtava, zbog upotrebe dronova na Bliskom istoku i tako dalje. Problem je što ovoga puta neće biti tih osoba koji će ga spriječavati jer su se autori Projekta 2025, među kojima su ozloglašeni Miller, Peter Navarro i predstavnici radikalnih, konzervativnih think tank organizacija, obavezali da se iz sistema javne uprave u SAD izbrišu svi, odnosno otpuste i eliminišu svi nepoželjni i nepodobni koji neće biti lojalni i slušati ono što se od njih traži. Oni su to nazvali "revolucijom bez krvi", ako se bude moglo", naglašava Jovićević.
Tramp i Zapadni Balkan - što možemo očekivati?
Ipak, najzanimljivije pitanje za nas svakako je što Zapadni Balkan može očekivati od Trampa i njegove administracije.
"Baviće se nama samo u onoj i onolikoj mjeri koliko to se bude uklapalo u njihove transakciono-porodične poslovne veze na relaciji Vučić-Rama, Džared Kušner-Grenel, posebno ako Grenel bude državni sekretar kao što se špekulisalo, u nekim novim varijantama bi mogao i dalje ostati samo nadležen za ovo naše područje.
I naravno tu je i Viktor Orban, kao njihova desna ruke prema Evropskoj uniji, naravno i Fico, ali Viktor Orban, kao predstavnik jedne male evropske države, uživa nevjerovatan status", zaključuje Jovićević.
Drugačiju radio vezu u cjelosti pogledajte na linku ispod:
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR