Adžić: Igra oko Ustavnog suda je pokušaj politizacije te institucije, cilj je izbjeći izbore u narednih nekoliko godina; Vaninstitucionalno djelovanje ne isključujem

Uvijek sam za dijalog, ali ću itekako biti za vaninstitucionalnu odbranu vrijednosti za koje se zalažemo. Nemam problem da se nosim ni sa provokacijama sjutra na ulici, sa demonstrantima, ako bi došlo do toga zbog, recimo, potpisivanja TU. Iskrena emocija, ljubav prema Crnoj Gori i odbrana ustavnosti je uvijek ono što će me izvesti na takva okupljanja. Neću biti jedino na skupovima gdje se brane lični interesi i imperije stečene kriminalnim aktivnostima.

Gost Današnje drugačije radio veze bio je poslanik i potpredsjednik Građanskog pokreta URA Filip Adžić.

Na pitanje šta čovjeka, koji bi poginuo za Crnu Goru, gurne u front sa onima koji bi najradije da Crne Gore nema, Adžić kaže da je nakon 30. avgusta bio u dilemi, iako je pad dotadašnje vlasti željno iščekivao.

"U tom periodu kada je oličenje crnogorstva bila Verica Maraš, Milivoje Katnić, Vesna Medenica i slični, upravo je to kod mene izazivalo revolt i nijesam želio da me ljudi sa tim postovjećuju, jer nijesam ta vrsta Crnogorca. Sa druge strane, nekadašnji Demokratski front je opcija kojoj Crna Gora nije ni blizu srca - jasno je da ni to nije bila moja borba. Upravo je URA bila brana ljudima koji ne žele dobro Crnoj Gori da ne dođu na vlast. Ipak, razumio sam i to nerazumijevanje, tenzije, propagandu, pa ne mogu da se ljutim ni na one ljude koji su govorili i ono za što sam znao da nije istina. I dalje sam ubijeđen da naše građansko društvo nije propalo, vjerujem da možemo da se okupimo svi oko iste ideje i da vidimo da li možemo da iznađemo ljude koji će predstaviti novu vrijednost", ukazuje Adžić. 

DPS imala priliku da se vrati na vlast kroz 43. Vladu, TU kamen spoticanja

Prisjećajući se manjinske, 43. Vlade, Adžić kaže da je DPS imala šansu da se vrati na neki način na vlast, odnosno da učestvuje u njoj. Ipak, kaže da je kamen spoticanja bilo potpisivanje Temeljnog ugovora.

"U sporazumu je bilo pod članom 5. naznačeno da je rješavanje ugovornih obaveza sa vjerskim organizacijama obaveza te Vlade, ali za DPS sporan je bio tajming", dodaje Adžić.

Adžić pita da li postoji jedna stvar ili jedno pravo koje je dato Crkvi Srbije koje do tada nije imala. U nastavku dodaje da smatra da nije, a da je stava da podjela prava u odnosu na Crkvu Srbije i Crnogorsku pravoslavnu crkvu nije bila pravedna.

Govoreći o formiranju vlasti u Podgorici, Adžić kaže da URA jasno i vrijednosno ima razliku sa DPS i nekadašnjim DF.

"Kada nemate poželjnih partnera, možete da ostanete po strani ili da predstavite svoju platformu i vodite svoju politiku. Visok stepen saglasnosti je postignut na sastanku koji je organizovao nosiolac liste Evropskog saveza Boris Mugoša. Manji je stepen saglasnosti oko personalnih rješenja, ali smo došli do određenih okvira. Ipak, kolege iz Pokreta za Podgoricu žele da saslušaju i drugu stranu", pojašnjava sagovornik Antene M.

"Ako Jakov Milatović želi da bude privezak Andrije Mandića, mi u tome nećemo učestvovati"

Adžić je iznenađen potezom Jakova Milatovića, odnosno odlukom da ipak pregovara sa odbornicima iz PES-a, nakon sijaseta protivustavnih poteza.

"Sve su rekli jedni o drugima u negativnom smislu, predsjednik Milatović je rekao da je to anticrnogorska i antievropska opcija, iz PES-a su rekli mnogo toga negativnog o Milatoviću... Mislim da se moramo držati nekih principa, jer je ovo potez Milatovića da u krajnjem bude privezak Andrije Mandića. Mi u tome nećemo učestvovati", kaže Adžić.

Jučerašnje saopštenje 27 odbornika PES-DCG i ZBP imalo je prilično prijeteći ton prema Pokretu za Podgoricu, a Adžić to vidi kao očekivani potez u političkom životu, ali smatra da to nije razlog da se stvaraju neprincipijelni dogovori.

"Milojku Spajiću i njegovim poslanicima moram čestitati samo na tome što su promijenili političku paradigmu, jer smo se udaljili malo od identitetskih pitanja, a fokusirali više na građane, ekonomiju i određena rješenja, tačnije obećanja. Ipak, sve ono što su građani od njih očekivali, oni nijesu ispunili i jedini način da opstanu na vlasti je vezivanje za Demokratski front, odnosno za Andriju Mandića. I iz dana u dan, sve im je teže iščupati se iz njihovih kandži. To se vidjelo i na Ustavnom odboru, iako je Spajić govorio da on želi kompromis, da ne želi da učestvuje u tome, ali njegovi poslanici su bili zagovornici rušenja Ustava", kaže Adžić.

Igra oko Ustavnog suda pokušaj politizacije te institucije; Cilj: izbjeći izbore u narednih nekoliko godina

Komentarišući tvitove premijera Milojka Spajića prethodnih dana, Adžić kaže da ponekad pomisli da je njegov zvanični nalog hakovan, jer smatra da jedan takav političar sjutra neće imati legitimitet i ozbiljnost da razgovara sa predstavnicima NATO-a ili EU.

Igra oko Ustavnog suda je pokušaj politizacije Ustavnog suda, kako bi se izbjegli izbori u narednih nekoliko godina - uvjeren je Adžić.

"To je igra Milojka Spajića i Andrije Mandića da vladaju u Podgorici, Budvi, kasnije i u ostalim opštinama gdje nam izbori slijede, kako bi, bez kompletiranog Ustavnog suda, mogli da vrše vlast mimo izborne volje građana", kaže Adžić.

Moguća i vaninstitucionalna borba u cilju odbrane Crne Gore

Adžić kaže i da ne isključuje vaninstitucionalnu borbu za odbranu Ustava, jer im predsjednik Skupštine Andrija Mandić oduzima riječ, a vjeruje da će ih uskoro i udaljiti iz plenuma.

"Uvijek sam za dijalog, ali ću itekako biti za vaninstitucionalnu odbranu vrijednosti za koje se zalažemo. Nemam problem da se nosim ni sa provokacijama sjutra na ulici, sa demonstrantima, ako bi došlo do toga zbog, recimo, potpisivanja TU. Iskrena emocija, ljubav prema Crnoj Gori i odbrana ustavnosti je uvijek ono što će me izvesti na takva okupljanja. Neću biti jedino na skupovima gdje se brane lični interesi i imperije stečene kriminalnim aktivnostima", tvrdi Adžić.

Ukoliko bi došlo ponovo do tranzicije vlasti, kao što se to desilo 30. avgusta 2020., na pitanje da li bi ona bila mirna, kao što je to bila prije četiri godine, Adžić kaže da niko nema pravo da privatizuje državni aparat.

"Monopoli ipak ne postoje u mnogim institucijama, to se vidi i po ANB-u, Upravi policije, ali siguran sam i u drugim institucijama. Nijesam mnogo zabrinut da bi moglo doći do nemira povodom tranzicije, ali i da takvih pokušaja bude, vjerujem da ne bi bili do te mjere nezaustavljivi", zaključuje Adžić.

Drugačiju radio vezu u cjelosti pogledajte na linku ispod: