Ekonomska politika Vlade Crne Gore prema investicijama i kapitalnim projektima pokazuje manjak ozbiljnosti i strateškog planiranja, a idejama koje se najavljuju nijesu prethodile nikakve studije, niti analize kojima bi se utvrdila njihova isplativost i opravdanost, ocijenio je gostujući u Drugačijoj radio vezi ekonomista i preduzetnik Slobodan Franeta.
Prema njegovim riječima, ovakav odnos stvara nepovjerenje u ekonomsku stabilnosti, a nastavak takve politike dugoročno će dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući pad konkurentnosti u turizmu i opadanje kupovne moći građana, što već sada postaje očigledno kroz pad prihoda i inflaciju.
Osvrćući se na nedavnu tvrdnju premijera Milojka Spajića da je stopa inflacije u Crnoj Gori niža u odnosu na prosjek u Eurozoni, Franeta je naglasio da su ti podaci netačni jer su iznijeta dva pokazatelja koja se dobijaju na potpuno različite načine, što ih čini neuporedivim.
To se dogodilo jer je koristio indeks potrošačkih cijena u Crnoj Gori, umjesto onog koji se koristi u EU za mjerenje inflacije. Zbog različite metodologije došli smo do različitih podataka, a ti podaci su podložni manipulaciji, zbog kojih je njegova tvrdnja izgledala istinito.
Na pitanje šta nam to govori o institucijama, njihovim željama da javnosti saopšte prave podatke i kako protumačiti ishod debate koja je održana na Ekonomskom fakultetu tokom koje je Spajić pokušao da se iskupi za kvalifikovanje analize te akademske institucije kao “sramotne” naš sagovornik je istakao da je na startu bilo jasno da su profesori, a pogotovo profesorica Maja Baćović, činjenično poduprli sve njihove tvrdnje i ukazali na ono što je bio faktor rasta cijena u Crnoj Gori.
“Spajić je u tom dijelu čak u jednom momentu označio tu studiju kao prihvatljivu, što je bila prva promjena njegovog stava. Čak u jednom momentu on sam je tvrdio da nije ozbiljnije pročitao tu analizu, nego da je onako prošao kroz nju. Iskreno, ja sumnjam da je uopšte imao dodira s tom analizom, ali je jako poražavajuće da takve poruke dolaze iz Vlade Crne Gore prema ljudima koji se bave ekonomskim istraživanjima. Bez obzira na to šta mislite o tim istraživanjima, kakav je vaš stav o ekonomiji, pristupi ekonomskim problemima mogu se razlikovati, ali jednostavno ne bi trebalo da uvedemo praksu da spuštamo to na ličnu ravan, već da argumentovano iznosimo naše kontrargumente”, poručio je Franeta.
On je dodao da u ovakvom odnosu prema činjenicama nije jasno da li je riječ o neznanju ili o lošoj namjeri, naglašavajući da bi po društvo i javne finansije bio manji problem da je riječ o neznanju, nego kada bi u pitanju bilo ciljano sprovođenje loših namjera.
“Stvar koja mi je jako zasmetala u tom dijelu jeste njihovo insistiranje na tome da su podaci Monstata falš podaci, odnosno da oni nijesu bili tačni, te da sada imamo realnu ili pravu statističku sliku Crne Gore. Ni tu ne vidim argumente koji podupiru te činjenice. Oni su se u tom dijelu sada prvenstveno odnosili na onu sivu zonu na tržištu rada, gdje je dosta ljudi primalo platu na ruke, što jeste činjenica, ali ne postoje konkretne ekonomske analize koje to kvantifikuju na način da možemo utvrditi da li je došlo do stvarne promjene, kao što oni tvrde”, dodao je Franeta.
On je naglasio da je, dok je čitao fiskalnu strategiju, stekao utisak da je veliki broj efekata naveden proizvoljno i da im nije prethodnila ozbiljnija analiza. Osvrnuvši se na činjenicu da udio turizma u crnogorskom BDP-u iznosi oko 20 odsto istakao je da situacija izgleda kao da se ta privredna grana namjerno uništava.
“Povećali smo porez na dodatu vrijednost u turizmu na 15%, dok je u zemljama u okruženju niži, recimo Albaniji je 6%”, dodao je naš sagovornik.
Govoreći o kapacitetima vladajućih struktura da razumiju svoju ulogu, Franeta je naglasio da je neophodno stvoriti dugoročne institucije koje će biti nezavisne od partijskih želja i usmjerenja.
“To znači da u te institucije treba da dođu ljudi koji će sprovoditi ono što je dugoročna strategija Crne Gore. Mi to nemamo ni na jednom polju i čini mi se da nećemo imati još dugo jer ne vidim nijednu političku partiju koja u tom smjeru razmišlja”, pojasnio je on.
Prema njegovim riječima da bi se napravila prekretnica potrebno je da društvo dođe do tačke u kojoj će postojeće stanje postati nepodnošljivo. Tome bi značajno mogla da doprinese realizacija budžeta u ovoj godini, posebno kada je riječ o dinamici punjenja državnog budežeta prihodima od turističke sezone.
“Izbjegavam da koristim taj termin, ali biće prekretnica u tom smislu, jer nakon turističke sezone ćemo znati kakvo je stanje, šta smo uradili i koliko možemo još da podnesemo sve ovo što se dešava”, poručio je Franeta, istakavši da je nesrazmjeno velika zastupljenost državne administracije u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori pitanje koje će tek doći na red.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR