Crna Gora nema jasnu dugoročnu strategiju za razvoj turizma, što dovodi do donošenja ad hoc odluka koje nijesu utemeljene na analizi tržišta, dok problemi sa saobraćajem i infrastrukturnim kapacitetima dodatno otežavaju turističko iskustvo, jer putovanje unutar zemlje postaje dugotrajno i frustrirajuće, ocijenila je gostujući u Drugačijoj radio vezi doktorandkinja Sveučilišta u Splitu i preduzetnica u hotelijerstvu Nevena Keković.
Turizam, kao i bilo koja druga grana privrede, izuzetno je fluidan. To znači da je riječ o oblasti koja je dinamična, podložna promjenama i kojoj se treba prilagođavati kroz vrijeme.
Prema njenim riječima, već godinama pravimo grešku koja nas je dovela do postojeće situacije – analiziramo i tumačimo turizam na izuzetno laički način.
„Počeli smo od toga da budemo zadovoljni isključivo velikim gužvama. Gužva se često pogrešno tumači kao znak uspješne sezone – 'ako je gužva, znači da je dobro'. Takođe, uspješnost sezone mjerimo brojem izdatih ležajeva ili smještajnih jedinica, što su relativni i često pogrešni parametri“, naglasila je Keković.
„Banalno rečeno, ukoliko izdajete ležaj za jedan euro, sigurno ćete ih izdati mnogo, ali to i dalje neće značiti da je sezona bila uspješna. Danas su nam takvi pristupi došli na naplatu“, istakla je ona.
Kreiranje zaključaka na osnovu površne statistike postalo je praksa, iako je sama statistika neumoljiva i tačna.
„Međutim, postoji prostor za manipulaciju brojevima, pa često iz određenog perioda izlazimo zadovoljni i govorimo da imamo rast od, recimo, 2% u odnosu na prošlu godinu. To je pristup koji je postao pravilo – čak i oni koji nijesu iz turističke branše mogu primijetiti kako se u medijima sezona tumači kroz procente u odnosu na isti period prethodne godine“, dodala je naša sagovornica.
Ona je mišljenja da su takvi podaci vrlo relativni i da su nas oni doveli do situacije u kojoj realnost „pljusne u lice“.
„Pred nama je sada sezona puna neizvjesnosti. Svaka sezona nosi dozu neizvjesnosti, ali mi na nju računamo kao da će biti fenomenalna, dok smo već u prvim mjesecima godine doživjeli nekoliko razočaranja u pogledu brojeva“, ocijenila je Keković.
Većina hotelskih aranžmana, kako podsjeća, prodaje se putem turoperatora i agencija, često godinu ili više unaprijed, po fiksnim cijenama.
„Zbog toga hotelijeri sada nemaju mogućnost da povećaju cijene kako bi pokrili novi poreski trošak“, istakla je ona.
U ovoj situaciji, kako dodaje, postoje samo dva načina za balansiranje finansija – povećanje cijena ili smanjenje troškova.
„S obzirom na to da je za povećanje cijena u mnogim slučajevima već kasno, hotelijeri će biti primorani da smanjuju troškove. To će se, nažalost, najvjerovatnije odraziti na kvalitet usluge i zaposlenost. Moguće su redukcije plata, ukidanje bonusa ili čak smanjenje broja zaposlenih“, dodala je Keković.
„Hoteli visoke kategorije će nastojati da održe standard usluge, ali će morati da pronađu način da smanje troškove na drugim poljima. Bojim se da je ovakav scenario vrlo realan. Ne raduje me, ali u ovom trenutku ne vidim drugo rješenje“, naglasila je ona.
Svaka djelatnost, kako naglašava, zahtijeva strategiju, a odsustvo strateškog pristupa dovelo nas je do postojeće situacije, a negativni rezultati ne bi smjeli biti iznenađenje.
„Izrađivati planove bez pripreme, testiranja i dugoročnih analiza izuzetno je neodgovorno, posebno kada govorimo o destinacijskom menadžmentu“, ocijenila je Keković.
Nažalost, prema njenim riječima, sada pokušavamo da kroz brze odluke riješimo probleme koji zahtijevaju dugoročne i promišljene strategije.
„Turizam je živa materija koja se razvija i mijenja, a mi nismo sposobni da joj se prilagodimo ni u onom obliku u kojem nam je poznata, a kamoli da predvidimo mogućnost da se desi nešto što nam nije poznato“, istakla je ona.
Dodala je da bez strategija kojih nemamo – ne samo sada nego uopšte – možemo samo da se oslonimo na to koliko će pojedinci, uglavnom iz privatnog sektora, dobro ispromovisati svoju ponudu.
„Oni će, naravno, tom promocijom ‘okrznuti’ i promociju destinacije, jer niko ne promoviše smještaj radi smještaja, već smještaj u određenom podneblju“, ocijenila je Keković.
„Cilj bez plana i bez strategije je samo lista želja, a država ne može tako funkcionisati. To pokazuje praksa – nije to nikakav spontani zaključak. Analiza prethodnih 20 godina je najjednostavnija stvar jer se bazira na konkretnim i očiglednim podacima. Projekcija budućih 20 godina je neophodna, iako podložna promjenama“, rekla je ona.
Međutim, bojim se, dodala je Keković, da mi još uvijek nismo dostigli taj nivo strateškog razmišljanja. „Nadam se i radujem se tom trenutku, ali u ovom trenutku ne vidim sprovođenje strategija na taj način, niti njihovo donošenje, niti realizaciju. Stvari se dešavaju ad hoc, a turizam, na koji se značajno oslanjamo, tretiramo kao nešto što se dešava samo od sebe“, naglasila je ona.
Nažalost, kako je rekla, to se zaista i dešava, ali tako ne bi smjelo da bude.
„Prvo, ne valorizujemo u potpunosti svoje potencijale, a drugo, pravimo ogromne greške koje će donijeti posljedice – i to do te mjere da ono što imamo više neće biti moguće iskoristiti“, dodala je Keković.
Crna Gora ima specifičan položaj u regionu i u Evropi, a aktuelna dešavanja značajno utiču na njen status kao destinacije. S jedne strane, kako je istakla, imamo Hrvatsku, koja je prošle sedmice na sajmu ITB u Berlinu proglašena najboljom evropskom destinacijom. S druge strane imamo Albaniju, koja postaje sve konkurentnija destinacija. Prvenstveno je cjenovno pristupačnija od Crne Gore, ali i bolje povezana zahvaljujući aerodromu u Tirani, koji koristi sve veći broj građana Crne Gore za putovanja.
U kontekstu konkurentnosti Hrvatske i Albanije, Crna Gora gubi značajan dio svog potencijala. Keković je podsjetila da se na konferencijama i seminarima o turizmu često se govori o konceptu jedinstvenog turističkog proizvoda Jadranske obale.
„Međutim, u praksi, turisti biraju određenu destinaciju kao svoju matičnu tačku, s koje se dalje kreću“, zaključila je Keković.
Hrvatska je, kako ističe, zasluženo najpoželjnija destinacija u Evropi, jer već godinama radi na tome.
„Uložene su decenije rada kako bi Hrvatska postala reprezentativna destinacija o kojoj nije potrebno dodatno objašnjenje – dovoljno je reći 'idem u Hrvatsku' i zna se šta to znači“, naglasila je ona.
Nekada su, kako podjeća, cijene u Hrvatskoj bile znatno više nego u Crnoj Gori, pa su turisti birali Crnu Goru kao jeftiniju alternativu sa sličnim pejzažima.
„Međutim, sada smo izgubili čak i taj element konkurentnosti – cijene su nam jednake ili čak više, dok nam je ponuda i dalje ograničena“, ocijenila je Keković.
S druge strane, Albanija, koja je donedavno bila nepopularna kao turistička destinacija, sada intenzivno ulaže u razvoj turizma. „Ključnu ulogu u tome ima aerodrom u Tirani, koji značajno doprinosi njenoj pristupačnosti“, istakla je ona.
„Dobro je imati frekventan aerodrom u regionu, ali treba biti svjestan da turista koji jednom doživi sezonske saobraćajne gužve na putu od Tirane do Herceg Novog, Kotora ili Budve više nikada neće ponoviti to iskustvo. Ili će u startu odustati“, ocijenila je Keković.
Prema riječima naše sagovornice, moramo biti svjesni da niko ne dolazi u Crnu Goru zato što ovdje postoji nešto što ne postoji nigdje drugdje na planeti – makar ne alternativno. Ona ističe da uvijek postoji neka druga ponuda koja je konkurentna.
„U nekom smislu, možda možemo egocentrično vjerovati da ono što imamo kod nas ne postoji nigdje na planeti, ali turist ide da uživa u svom odmoru – želi da mu bude lijepo,“ naglasila je Keković.
Naša sagovornica ocjenjuje da Crna Gora ima prednost jer, kada je gost smješten u Budvi, može istovremeno posjetiti Kotor, Skadarsko jezero, otići žičarom na Lovćen ili provesti jedan dan na kanjonu Tare.
„I to je sve u teoriji tako. Na mapi to djeluje sjajno i zvuči kao jedna divna mala država, pogodna za više izleta istovremeno – u pet dana moguće je obići mnoge lijepe lokacije. Međutim, u praksi, ukoliko gost dođe u periodu više sezone, može se desiti da od tačke A do tačke B putuje satima, što više nije nikakvo uživanje,“ istakla je ona.
Prema njenim riječima, u takvim okolnostima turista može posjetiti mnogo manje lokacija nego da je otišao negdje drugo, gdje su destinacije možda udaljenije, ali je putna infrastruktura bolje uređena.
„S druge strane, Albanija godinama vrlo pažljivo radi na svojoj turističkoj ponudi. Baš kao i Crna Gora, njeguje specifičan proizvod koji se može nazvati kulturom življenja, kulturom identiteta i autentičnošću na svakom nivou ponude,“ dodala je Keković.
Naša sagovornica ističe da Albanija ima živopisnu prirodu, prelijepe duge pješčane plaže i bogatu priču o tradiciji – a sve to uz niže cijene i aerodrom koji se nalazi u središtu zemlje.
„Zbog toga smo zaista u problemu kada je riječ o konkurentnosti, a nisam sigurna koliko smo svjesni tog problema,“ ocijenila je Keković.
Prema njenim riječima, istovremeno postoji potreba za povećanjem cijena iz objektivnih razloga.
„Naime, izražena sezonalnost, kao što je kod nas, često stvara gramzivost – idu jedno s drugim, ruku pod ruku. Neko ko radi u turizmu, bilo da je vlasnik restorana, plaže ili bilo kojeg segmenta turističke ponude, nastoji da u dva mjeseca zaradi što je više moguće, po svaku cijenu,“ naglasila je ona.
Keković upozorava da se zbog toga dešava da turistima nudimo nešto što nije vrijedno visoke cijene – jednom će možda platiti, ali drugi put neće doći niti će preporučiti destinaciju drugima.
„Sezonalnost budi gramzivost, a ponuda nastoji da u dva-tri mjeseca uzme sve što može kako bi se preživjelo do sljedeće godine,“ dodala je naša sagovornica.
Ona ističe da je prevazilaženje sezonalnosti odgovor na barem desetak ključnih izazova u turizmu, ali ne vidi nijedan konkretan primjer kroz koji država aktivno pokušava da razvije turizam i van glavne sezone.
„Još jedan veliki problem je što turizam na primorju doživljavamo isključivo kao kupališni turizam. To je pogrešno,“ naglasila je Keković.
Naša sagovornica smatra da Crnogorsko primorje ne nudi samo more i sunce, ali se turizam oslanja gotovo isključivo na ono što nije naša zasluga – na prirodu koja nas je „zapala“.
„Ponašamo se prema njoj kao prema nečemu što se podrazumijeva, bez svijesti o tome da je treba razvijati i njegovati,“ dodala je ona.
Prema njenim riječima, turista kog želimo privući neće provesti pet dana samo na plaži – jedan dan će se kupati, drugi će otići na izlet, a treći će se upoznavati s kulturom kraja.
„Moramo razmišljati šire – turizam na primorju nije samo more i sunce,“ istakla je Keković.
Ona ocjenjuje da je jedna od pogrešnih pretpostavki to da turisti nijesu informisani.
„Danas je svaki turista, zahvaljujući internetu, veoma dobro upoznat s destinacijama koje posjećuje,“ dodala je naša sagovornica.
Iako vjeruje da je Crna Gora i dalje sigurna i privlačna destinacija, Keković upozorava da često dolaze negativne vijesti iz zemlje, što može uticati na percepciju, a promjena imidža zahtijeva vrijeme.
„Turizam je, po svojoj prirodi, nestabilan i nepredvidiv – posebno u dinamičnom regionu kakav je naš. Zato je projektovanje prihoda na osnovu pretpostavke da će sve biti sjajno vrlo riskantno,“ naglasila je ona.
Prema njenim riječima, u današnje vrijeme informisani turisti prate vijesti i donose odluke na osnovu realne situacije.
„Protesti u Srbiji su, na primjer, postali viralna tema na međunarodnom nivou. Pitanje je koliko neko ko planira dolazak u Crnu Goru povezuje ta dešavanja s nama,“ istakla je Keković.
Ona dodaje da su projekcije za predstojeću sezonu izuzetno optimistične, ali se pita koliko je to zaista optimistično.
„S druge strane, imamo još jedan, da kažemo, geopolitički moment. Očekivano je da se upravo sada u Saudijskoj Arabiji održava sastanak ruskih i ukrajinskih lidera, koji, nadamo se, pregovaraju o okončanju rata u Ukrajini,“ navela je Keković.
Naša sagovornica ističe da se usred tih dešavanja već vidi kako ukrajinski građani i ruski državljani napuštaju Crnu Goru, što će se odraziti na statistiku boravka stranaca.
„Njihov odlazak će se odraziti na broj stranaca koji borave u Crnoj Gori, a koje su statistike svih prethodnih godina uzimale u obzir s obzirom na to da su u pitanju stranci sa privremenim boravkom,“ naglasila je ona.
Prema njenim riječima, metodologija brojanja ulazaka i izlazaka preko granice nije uvijek precizna u prikazivanju stvarnog broja turista.
„Mnogi ljudi tokom dana uđu u Crnu Goru i izađu iz nje, možda se zaustave na nekoj benzinskoj pumpi i nastave dalje. Dakle, broj ulazaka ne mora značiti i porast turizma,“ istakla je Keković.
Ona smatra da su prošlogodišnje procjene o rastu broja turista bile nerealne jer su se oslanjale na ljude koji nijesu klasični turisti, već privremeni stanovnici.
„Da li će njihov odlazak uticati na cijene? Naravno, kao što je i njihov dolazak uticao. Međutim, treba uzeti u obzir da je u međuvremenu došlo do opšteg rasta cijena, koji nije nužno povezan sa njihovim prisustvom,“ zaključila je Keković.
Prema riječima naše sagovornice, promjene će sigurno nastati na tržištu nekretnina, bilo da je riječ o dugoročnom ili kratkoročnom najmu, kao i u prodaji nekretnina. Takođe, moguće su promjene i u dostupnosti radne snage na Primorju.
"Visoke cijene zakupa stanova često odbijaju sezonske radnike iz unutrašnjosti Crne Gore da dođu i rade na primorju, iako su tamo najveće šanse za zapošljavanje", naglasila je Keković.
Ona je mišljenja da je tokom ljetne sezone život u Budvi ili Kotoru izuzetno skup, a sezonske plate često nijesu dovoljne da pokriju troškove stanovanja. "Zato smještaj postaje ključni faktor u privlačenju radne snage, a poslodavci sve češće moraju da ga obezbijede kao dio ponude za posao. U suprotnom, radnicima nije isplativo da dolaze", dodala je Keković.
Naša sagovornica ističe da se turizam posljednjih godina znatno promijenio, posebno s obzirom na digitalne kanale.
"Uporedimo turizam prije 20 godina i danas. Internet je postao ključni alat, a sve više ljudi koji se bave turizmom ulažu u digitalne kanale", objasnila je ona.
Iako je generacija turista koja je odrasla uz internet već postala visoko profitabilna ciljna grupa, ona ističe da se i dalje komunicira sa njima na način koji im nije prilagodljiv.
"Zašto mi, turisti koji su okrenuti digitalnim kanalima, i dalje ne komuniciramo sa njima na način koji je njima prilagodljiv? Očekujemo da će posjetiti sajmove ili putovati preko agencija koje su posjetile te sajmove i sklopile aranžmane", ocijenila je Keković.
"Svake godine, sve veći broj ljudi dolazi povučen time što su se zainteresovali putem interneta, ali mi i dalje insistiramo na štampanju brošura", dodala je Keković, ističući da ti materijali obično završavaju na reciklaži jer turisti nijesu zainteresovani za štampane informacije.
Naša sagovornica objasnila je da je digitalizacija ključna za budućnost turizma.
"Moje istraživanje se odnosi na digitalizaciju i vještačku inteligenciju, što je trenutno apstraktna tema, ali vrlo važna za promociju destinacija", rekla je Keković.
"Cijela generacija koja ne uzima štampu u ruke, već se informiše online, očekuje da će destinacije biti promovisane putem pametnih telefona, a ne putem sajmova", istakla je ona.
"U turizmu je izuzetno važan lični kontakt, ali digitalizacija više nije stvar izbora, niti ja smatram da je turizam grana u kojoj možemo sve pretvoriti u robote, ali moramo se prilagoditi novim tehnologijama", dodala je ona.
Upitana o mogućem trenutku kada će biti potrebne promjene, Keković je odgovorila: "Postaćemo svjesni da je trenutna situacija bila samo jedna mala opomena u odnosu na ono što će se događati ako ne reagujemo na vrijeme".
"Očekujem da će se desiti trenutak kada će problemi postati takvi da ih više nećemo moći riješiti na način koji poznajemo. Tada će nam biti jasno da se moramo prilagoditi", zaključila je naša sagovornica.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR