Ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković gostujući u Drugačijoj radio vezi izrazio je zabrinutost zbog površnog odnosa Vlade Crne Gore prema pitanjima koja su od suštinskog značaja za razvoj crnogorske ekonomije, naglašavajući da neodgovorno ponašanje zvaničnika izaziva zabrinutost zbog kojeg je javna reakcija neophodna.
Sagovornik Antene M istakao je da nije očekivao da će se ponašanja i obrasci iz prošlosti ponavljati u današnjem vremenu. Prema njegovim riječima, bio je uvjeren da su ti mehanizmi prevaziđeni i da je društvo bilo na višem nivou političke zrelosti.
„Nažalost, moram da konstatujem da su ovi ljudi 'obrnuli igricu'. Mislio sam da smo sada na trećem nivou, a ranije smo bili na petom ili desetom,“ naglasio je.
On ocjenjuje da se aktuelne vlasti ponašaju kao da istorija počinje s njima i da olako pristupaju pitanjima kulturne i istorijske baštine, posebno u svjetlu sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
„Na primjer, juče je izašla objava u kojoj se sporazumi sa UAE pravdaju rečenicom: ‘Mi ćemo da vam napravimo novu đedovinu’. Ja sad pokušavam da objasnim da je to stilska figura, oksimoron — jedno isključuje drugo — a oni se time ponose“, rekao je Vuković.
Vuković je mišljenja da je opasno povlačiti paralele između razvoja UAE, koji je krenuo iz pustinje uz pomoć prihoda od nafte, i crnogorskog konteksta, gdje bi takav model mogao značiti brisanje autentičnosti.
„Čak su i rekli: ‘Novi i stari grad u Ulcinju.’ Znači, pričamo vrlo konkretno. I onda imate situaciju da se priča o sporazumima, a ne zna se ko je investitor,“ istakao je.
On dodaje da je prisustvovao raspravi u Skupštini, gdje, kako kaže, nije mogao dobiti precizne informacije ni o investitorima ni o lokaciji budućih projekata, uprkos grandioznim najavama od strane premijera.
„Premijer kaže: ‘Da, u Ulcinju će se graditi marina, gradiće se aerodrom, dovešćemo škole, investitor će dovesti predstavnike koledža, mislim iz Njujorka.’ I vi pitate: ‘Pa kako znate?’ Odgovor je: ‘Ne znamo ko je’..“ ispričao je Vuković.
Istakao je da se vladajuće strukture suočavaju sa ozbiljnim pitanjima bez spremnih odgovora, te da je neophodno insistirati na činjenicama i odgovornosti.
„Znači, činjenicama protiv… izvinjavam se, pazio sam šta ću reći, ali — protiv budalaština. Zaista pazim šta govorim u javnom prostoru, ali ovo su klasične budalaštine,“ rekao je.
Vuković smatra da je krajnje vrijeme da se od odgovornih traže konkretni rezultati, a ne samo deklarativne najave koje se međusobno isključuju ili mijenjaju iz dana u dan.
„Počeo si s 20 milijardi, došao si do 30, pa do 35, pa si rekao: ‘to je konzervativna procjena’ — što znači da možda bude i 50. A istog dana investitor dođe i kaže: ‘2,5 milijarde’,“ rekao je on.
Dodao je da ga ne bi iznenadilo ni da se najave o izgradnji 20.000 stanova na Veljem brdu pokažu kao još jedan nerealni projekat, bez konkretne osnove i transparentnosti.
„Sad više Velje brdo nije tema, jer je bačena koska“, izjavio je naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, vlasti konstantno manipulišu brojkama i očekivanjima, uvodeći nove termine kako bi maskirali suštinske probleme.On ocjenjuje da ključni akteri vlasti imaju ozbiljan deficit političkog i institucionalnog iskustva.
„I mislim da oni imaju veliki hendikep, zato što većina tih ljudi uopšte nije bila aktivna prije 2020. Godine, a sad nas pitaju gdje je ko od nas bio”, rekao je, dodajući da je takva logika posljedica samoubjeđivanja u vlastite narative.
Prema njegovim riječima, ista dinamika se vidi i u tretmanu budžeta i fiskalne odgovornosti. Iako Vlada predstavlja budžet za 2025. kao fiskalno odgovoran, Vuković ukazuje da zvanični dokumenti sami sebe demantuju.
„Imate dokument koji prati fiskalnu strategi, u kome piše da od sedam kriterijuma fiskalne odgovornosti kršimo pet“, naveo je. „I ja im onda kažem: ‘Ali vi se zbog toga ne ponašate fiskalno odgovorno – znači, fiskalno ste neodgovorni’“.
Vuković je mišljenja da se vladajuće strukture nalaze u eho-komori, gdje se međusobno uvjeravaju u nerealne podatke i percepcije. On ukazuje da se ti narativi šire uprkos očiglednim činjenicama koje ih demantuju.
„Oni su sebe ubijedili da je minimalna plata 700 eura, iako nije, nego je 600. Ubjeđeni su da imamo punu zaposlenost – a nemamo. Ubijeđeni su da su isporučili sve ono što su obećali“, rekao je, navodeći i druge primjere koje smatra manipulativnim.
Kako dodaje,već u prva dva mjeseca implementacije fiskalne strategije postoje jasni pokazatelji da model puca. Prema njegovom tumačenju, pad zaposlenosti i poremećaji u naplati doprinosa ozbiljno ugrožavaju fiskalnu stabilnost.
„Broj zaposlenih na kraju četvrtog kvartala 2024. manji je nego u istom periodu prethodne godine“, upozorio je, napominjući da su istovremeno zabilježena dva uzastopna pada prosječne plate, što nije viđeno otkad on prati podatke Monstata.
On dodaje da je, prema podacima dobijenim putem aplikacije “Pitajte institucije”, naplata doprinosa za PIO u martu iznosila 25–26 miliona, umjesto planiranih 33, što je pad od oko 25%. Vuković ocjenjuje da je to jasan znak da planirani budžetski prihodi nijesu realni.
„Po nekim analizama koje sam radio, mada moramo čekati Monstat, moguće je da će prosječna plata u martu pasti ispod 1000 eura“, zaključio je.
Vuković je podsjetio da se veliki broj stručnjaka okupio tokom javne rasprave o fiskalnoj strategiji, koja je, prema riječima učesnika, bila neadekvatno pripremljena i donesena bez jasne metodologije.
„Atmosfera je bila takva, bilo je tu dvadesetak ljudi. Ja uvijek govorim — korisne su javne rasprave. Tamo uvijek puno naučim od drugih ljudi koji zaista argumentovano iznose svoje stavove. Ono što sam mislio da će se desiti tek iduće godine, desilo se već sada — rapidno pogoršanje“, upozorio je on.
Prema njegovim riječima zabrinjava to što umjesto budžeta koji se temelji na radu, imamo budžet koji se temelji na potrošnji.
„Kada ta potrošnja u jednom trenutku padne, više se neće moći puniti budžet — ni kroz PDV“, rekao je Vuković.
On ocjenjuje da vlasti pokušavaju da zakrpe fiskalne rupe tako što ne povećavaju nominalnu stopu PDV-a, već šire osnovicu za njegov obračun, što se, između ostalog, vidi kroz poskupljenja goriva i akciznih proizvoda.
„Dižu osnovicu — a kad na tu veću osnovicu primijenite istu stopu, naplata PDV-a je veća i tako pokušavaju da zakrpe rupe“, kazao je.
Vuković je istakao da zdravstveni fond već ima deficit od 80 miliona eura, dok Fondu PIO nedostaje dodatnih 20 miliona, a da je situacija dodatno pogoršana odlukama koje urušavaju sistem međugeneracijske solidarnosti.
„Potpuno su pregazili stručnu spremu. Izjednačili su ljude koji su bili niskokvalifikovana radna snaga sa doktorima nauka“, objasnio je.
Prema njegovim riječima, ovakva praksa dovodi do apsurda u kojem niskokvalifikovani radnik sa 15 godina staža ima penziju skoro jednaku profesoru sa četrdesetogodišnjom karijerom.
„Znači, sada, ako odete u penziju poslije 15 godina staža, imaćete istu penziju kao da ste radili 40 godina. Mislim da to nije normalno“, dodao je.
Vuković smatra da odgovora na ova pitanja nema jer nadležni pružaju „zid ćutanja“, uprkos činjenici da je riječ o ozbiljnim sistemskim manjkavostima koje će kad-tad proizvesti posljedice.
Mišljenja je i da se javnost dodatno zbunjuje manipulacijom podacima — vlasti selektivno iznose informacije o povraćaju PDV-a, zanemarujući dugoročne trendove i rastuću zavisnost od uvoza.
„Kažu: ‘Ovog mjeseca vratili smo više PDV-a nego prošlog’, ali ne kažu da su mjesec prije toga vratili manje PDV-a. Šta to znači? Da postajemo još više uvozno zavisni“, upozorio je.
Ističe i da će sve navedeno neminovno voditi ka tzv. fiskalnoj konsolidaciji — još jednom obećanju čije će posljedice tek biti vidljive.
„Sjećate se – 200 miliona eura ‘neproduktivne’ potrošnje. To je ono što su govorili da je kriminal i korupcija. Svake godine su, navodno, uzimali 200 miliona“, izjavio je Vuković.
Prema njegovim riječima, upravo oni koji su optuživali prethodnu vlast za pronevjeru, danas te iste stavke ne samo da nisu ukinuli, nego su ih dodatno povećali. Vuković ocjenjuje da se time nastavlja kontinuitet praksa koje su sami ranije problematizovali.
Istakao je da vlast koristi izgovor da vraća stare dugove iz 2020. godine, koje su povezivali s prethodnim režimom, iako to ne mijenja suštinu problema. On smatra da izostanak smanjenja dugova i dalje implicira nastavak finansiranja sumnjive tekuće potrošnje.
„Ako su dugovi nastali zbog finansiranja tekuće potrošnje i korupcije, a vi ih i dalje vraćate – to znači da nastavljate iste prakse“, dodao je.
On je ocijenio da je jučerašnja sjednica Skupštine označila kulminaciju institucionalnog nasilja, koje se ogleda u donošenju odluka protivno svim pravilima i procedurama, bez učešća javnosti i mimo volje predstavničkog tijela.
Vuković smatra da uzroci ovakvog djelovanja leže u kombinaciji nekompetencije, korupcije i loših namjera. Istakao je da je u tom procesu parlamentarna većina dehumanizovana i pretvorena u „tastere“, ljude bez političke težine. On je mišljenja da su upravo oni koje je nova vlast dovela na pozicije sada postali ono protiv čega su se sami nekada borili.
„Jer ti ljudi su sinoć pretvoreni u obične ljušture koje više nemaju nikakvu težinu. Mislim da i oni to znaju. Jer ih je neko doveo da budu samo – tasteri“, zaključio je Vuković.
On je istakao da je za svega 30 dana realizovano nešto što u drugim zemljama obično traje godinama. Kao primjer, citirao je sajt Ministarstva ekonomije Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji opisuje kako izgleda proces potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini.
Postavio je i pitanje: „Da li je prioritet zemlje EU ili je to, možda, Dubai?“
Dodao je da investicije iz zemalja EU još nijesu finalizovane jer pregovori zahtijevaju mnogo više vremena, što je, prema njegovim riječima, sasvim prirodan proces.
„Pregovori traju, strane usaglašavaju stavove, ali neko je odlučio da donese dokument za 30 dana, a potom stvori konfuziju u javnosti“, rekao je on.
Vuković je mišljenja da niko nije protiv investicija, ali naglašava da je zabrinutost zbog toga što se u planiranom sporazumu ne uključuju javne nabavke u poslovima vrijednim 35 milijardi eura, što znači da neće biti adekvatne kontrole nad izvođačima radova.
Dalje, on ocjenjuje da predloženi plan za unos zemlje u zajednički kapital sa investitorom nije održiv. Prema njegovim riječima, zemlja bi dala 20 miliona kvadrata vrijednih sedam milijardi eura, ali bi zadržala samo 33% u vlasništvu, dok bi investitor zadržao 67%. Pored toga, država bi bila odgovorna za komunalnu infrastrukturu, uključujući struju, vodu i kanalizaciju, što bi dodatno opteretilo javne finansije.
„Mi ulažemo u zemljište, ulažemo u komunalnu opremu, a u najboljem slučaju dobijamo 10 miliona godišnje za sedam godina“, naglasio je on, postavljajući pitanje građanima da li bi uložili osam milijardi eura kako bi na kraju dobijali samo simboličan povrat.
On je takođe naveo da će fiskalna konsolidacija biti nužna zbog aktuelne ekonomske situacije, koja je podložna globalnim turbulencijama, s obzirom na to da je Crna Gora otvorena ekonomija. Prema njegovim riječima, svi znaju da će i najmanji šok iz drugih država imati veći uticaj na Crnu Goru, jer je ekonomija previše oslonjena na eksterni kapital i inflaciju. Vuković smatra da će naredna godina biti izazovna, pogotovo u svijetlu loših ekonomskih pokazatelja, kao što je podbacivanje plana za 25% u 2025. godini.
Izrazio je i zabrinutost zbog pada ekonomskih pokazatelja, kao što je pad potrošnje, uzimanje kredita i smanjenje plata, ocjenjujući da bi posljedice tih problema mogle postati još izraženije u narednim mjesecima.
Naš sagovornik osvrnuo se i na „kalkulator“ na stranici Pokreta Evropa sad, koji je uklonjen 13. jula prošle godine, ističući da mnogi građani smatraju da su bili obmanuti. Naime, kako je istakao Vuković, simbolično je što je kalkulator uklonjen upravo za vrijeme praznika, jer je već 18. jula predstavljena fiskalna strategija, kako građani ne bi imali priliku da traže objašnjenje.
On je ukazao i na ozbiljne sumnje u vezi sa trenutnim ekonomskim parametrima, posebno u pogledu bruto javnog duga i stope rasta bruto domaćeg proizvoda, ističući da javnost često vidi neto iznos javnog duga od 4,2 milijarde eura, ali, prema njegovim riječima, pravi broj je mnogo veći kada se uzmu u obzir kamate koje plaćamo na bruto dug.
„Bruto javni dug je zapravo mnogo veći, oko 5,5 milijardi eura“, naglasio je Vuković.
Izrazio je zabrinutost i zbog optimističnih prognoza o rastu BDP-a, ocjenjujući da su podaci o zalihama ključni za razumijevanje rasta.
„Na osnovu bilansa firmi za 2024. godinu, možemo vidjeti da je rast zaliha prošle godine bio oko 250 miliona eura, a ove godine se procenjuje na 100 miliona eura”, rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima, Monstat je u svojim procjenama za 2024. pretpostavio da će promena zaliha iznositi 620 miliona eura, ali Vuković smatra da je ta brojka mnogo precijenjena.
„Ukoliko se ispostavi da su moji podaci tačni, mogli bismo imati ozbiljan problem s komponentom zaliha u BDP-u“, naglasio je naš sagovornik, koji naglašava da bi ovaj problem mogao značiti da će rast BDP-a biti niži od očekivanih 3%, pa čak i u recesiji.
Mišljenja je da bi u tom slučaju ekonomski model na kojem su bazirane aktuelne pretpostavke bio netačan.
„Bitno je da se ovo istakne i da se javnost na vrijeme upozori, kako ne bi bilo kasnijih iznenađenja“, poručio je Vuković, upozoravajući na moguće daljnje ekonomske probleme. On je dodao da postoje indikacije koje ukazuju na pogrešno planiranje budžeta, što se, prema njegovim riječima, može videti u padovima zaposlenosti i smanjenju doprinosa zapošljavanja.
Četvrti kvartal 2025. će, prema njegovoj ocjeni, biti ključan za dalji razvoj situacije, a eventualni tehnički rebalans neće biti samo „tehnički“, već mnogo ozbiljniji.
„Biće vrlo zanimljivo vidjeti šta će se desiti u tom periodu“, zaključio je Vuković.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR