Svjetski dan hrane, koji se svake godine obilježava 16. oktobra pod pokroviteljstvom Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), ove godine nosi slogan „Pravo na hranu, za bolji život i bolju budućnost: da niko ne bude gladan“. Ovaj dan, ustanovljen 1945. godine, podiže svijest o ključnom izazovu modernog društva – osiguravanju prava na zdravu i dostupnu hranu za sve.
Hrana je osnovno ljudsko pravo, definisano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, no, kako ističu podaci FAO-a, milioni ljudi širom svijeta suočavaju se s glađu. U 2022. godini, čak 738,9 miliona ljudi bilo je pogođeno glađu, dok više od 3,1 milijarde ljudi nije imalo pristup zdravoj ishrani. Uprkos napretku u poljoprivrednoj proizvodnji, globalni prehrambeni sistemi su pod pritiskom zbog ratnih sukoba, klimatskih promjena i rastuće populacije, što uzrokuje dalji porast nesigurnosti u ishrani.
„Kada govorimo o pravu na hranu, govorimo o dostupnosti dovoljnih količina zdrave hrane koja obezbjeđuje osnovne energetske i nutritivne potrebe“, poručuje FAO, ukazujući na važnost pravilne ishrane kao temelja za zdrav život.
Nepravilna ishrana, poput preskakanja obroka i konzumacije hrane niske nutritivne vrijednosti, dovodi do povećanog rizika od hroničnih bolesti poput gojaznosti, dijabetesa i visokog krvnog pritiska.
Brojni izazovi i dalje ometaju globalnu borbu protiv gladi. Prema FAO-u, skoro četvrtina djece mlađe od pet godina zaostaje u rastu, dok 7% djece ima nedovoljnu tjelesnu masu. Oko 2,5 milijardi odraslih i 37 miliona djece mlađe od pet godina suočava se s problemom gojaznosti. Istovremeno, oko tri milijarde ljudi ne može sebi priuštiti pravilnu ishranu, a 2,6 milijardi žena i djece pati od nedostatka esencijalnih vitamina i minerala.
Jedan od glavnih uzroka gladi u svijetu ostaju oružani sukobi. FAO ističe da je samo 2023. godine zbog ratnih sukoba gladovalo 135 miliona ljudi u 20 zemalja. Pored toga, klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju, posebno malih poljoprivrednih proizvođača koji su ključni za globalno snabdijevanje hranom.
Svjetski dan hrane, osim što skreće pažnju na problem gladi, takođe podstiče na individualnu odgovornost. FAO poziva građane da biraju sezonske namirnice, podržavaju lokalne poljoprivrednike i smanje bacanje hrane. Održavanje higijene prilikom pripreme hrane, pravilno skladištenje i razumijevanje deklaracija na pakovanjima proizvoda ključni su koraci u očuvanju zdravlja i smanjenju otpada.
Institut za javno zdravlje Crne Gore ove godine aktivno obilježava Svjetski dan hrane kroz različite aktivnosti, uključujući kampanje na društvenim mrežama i događaje u predškolskim ustanovama. Cilj je, kako navode iz Instituta, skrenuti pažnju na važnost pravilne ishrane i zdravih životnih navika kako bi se smanjili negativni trendovi koji pogađaju globalno stanovništvo.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR