„Nećemo dozvoliti povećanje cijena vode gdje god je PES u lokalnoj vlasti”, jasno je poručio javnosti premijer Milojko Spajić 1. novembra, odgovarajući na pitanja novinara.
Podsjećamo, premijer je na toj pres konferenciji kazao da su vodovodna preduzeća u problemu jer je Vlada Dritana Abazovića potpisala granski kolektivni ugovor bez ikakve strategije, a njegovom primjenom minimalne plate zaposlenih u komunalnoj oblasti porasle su na 600 eura.
“Vodovodna preduzeća koja su u problemu moraju sama naći rješenje za problem koji su, sami napravili. Ukoliko nijesu sposobni, kao direktori neka daju ostavku. Oni koji nijesu sposobni da riješe problem Vodovoda, nego žele da prebace lopticu na građane, mogu da zaborave na takav princip”, oštro je poručio Spajić prije desetak dana.
Premijer, dakle, preskače da je problem izazvala i prethodna vlada i ne pokazuje namjeru da ga riješi on i njegov kabinet, nego, de facto, poziva lokalne samouprave da krše zakon!
Cijenu vode u Crnoj Gori, na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima iz 2018. godine, reguliše Regulatorna agencija za energetiku. To čini od 2020. godine na osnovu usvojene metodologije, a ranije su cijenu vode određivale lokalne samouprave. Regulatornu agenciju za energetiku osnovala je Vlada, 22. januara 2004. godine i ona se dugo bavila samo regulisanjem cijene električne energije.
Prošle godine se, potpisivanjem pomenutog granskog ugovora i podizanjem minimalne cijene rada na 600 eura zaposlenima u vodovodima, u kreiranje cijene vode umiješala i vlada jer plate utiču na konačan iznos po kojem će građani plaćati vodu. Aktuelni premijer kao da je zaboravio na načelo kontinuiteta vlasti, po kojem njegova vlada ne može da "pere ruke" od odluka koje mu je u nasljeđe ostavila Abazovićeva. Tim prije što je Abazovićev minimalac za zaposlene u komunalnom sektoru, u međuvremenu, programom Evropa sad 2, postao opšti, za sve zaposlene u državi.
Na sajtu Regulatorne agencije dostupni su fajlovi sa odlukama Agencije o prihvatanju povećanja cijena po crnogorskim opštinama. Sajt možete posjetiti klikom na LINK.
Antena M razgovarala je o ovoj situaciji sa gradonačelnikom Bijelog Polja Petrom Smolovićem. On kaže da su u toj Opštini u velikoj dilemi šta da rade, jer im nije jasno da li da poštuju Zakon ili političke poruke premijera.
- Ja sam, naravno, za to da cijene vode ne treba da rastu ali šta ako objektivne okolnosti to nalažu? Dobili smo zahtjev od Vodovoda Bijelo Polje da cijena vode od 1. januara 2025. bude uvećana skoro 70 odsto. Mi smo za sada zaustavili tu inicijativu da bi vidjeli šta dalje, jer nas je RAE obavezala da prihvatimo novu uvećanu cijenu. Jasno je da je promjena cijena uzrokovana zbog povećanja plata, energenata i svih materijala koji koriste vodovodi. Na sajtu agencije takođe možete vidjeti da ta povećanja idu i preko 150 odsto, kao što je slučaj u Pljevljima, a u Andrijevici čak 167 odsto”, kaže Smolović na osnovu preliminarnog obračuna koji su izveli njegovi saradnici.
Sagovornik Antene M kaže da će se odbornici u bjelopoljskom parlamentu krajem decembra izjasniti o zahtjevu RAE.
Činjenica je, napominje Smolović, da troškovi postoje i da ih je Agencija stručno i zakonito obradila ali, dodaje prvi čovjek Bijelog Polja i predsjednik Odbora za finansiranje Zajednice opština, ukoliko premijer tvrdi da povećanja neće biti, onda troškove treba preuzeti aktuelna Vlada bez obzira da li ih je prouzrokovala ona ili neka prethodna.
- Niko ko je na odgovornoj poziciji ne može reći: ne poštujte Zakon i odluke Agencije. Uskoro zasijeda i parlament Glavnog grada koji treba da donese odluku o povećanju cijene vode u Podgorici. Ostaje pitanje šta će se desiti ukoliko se uvaži odluka premijera? Šta će se desiti sa minusom u vodovodima? Ja bih dao podršku premijeru da svoju zamisao sprovede u djelo ali ne o tuđem trošku”, jasan je Smolović.
Sagovornik Antene M poručuje da će preko Zajednice opština pozvati premijera da im objasni šta dalje? Podsjeća da se Zajednica opština obratila Ustavnom sudu koji je, na osnovu te inicijative, ukinuo više odredbi Kolektivnog ugovora što ga je potpisala Abazovićeva vlada. Dodaje da je to bilo neminovno jer je bilo neodrživo da zaposleni u komunalnim preduzećima imaju "minimalac" veći od ostalih u javnom sektoru. No, ti su troškovi za povećanje plata bili realnost i Agencija ih je morala konstatovati. Rupu u budžetu, stoga, opštinski vodovodi mogu nadoknaditi ili povećanjem cijene vode ili tako što će je "zakrpiti" vlada.
“Šta ako vodovodna preduzeća ne budu mogla da isplate platu? Šta ako bude ugroženo snabdijevanje građana vodom? Ulazimo u institucionalni haos, bojim se da na kraju žrtve ne budu građani”, upozorava Smolović.
Fori
Oni ko da proizvode vodu a ne da je dar prirode a sto paf paf nije sposoban da vodi ni kucni savjet pa se izgubio u vremenu drugo sve te firme imaju pedeset posto vise zaposlenih ljudi no sto treba kada udete u njihove kancelarije ne mozete a da ne vidite da za dva stola sjede petoro sestoro ljudi i