Izvještaj Zavoda za školstvo: Nema povjerenja između učenika i uprave Gimnazije Slobodan Škerović, direktor uzor za samo 15% učenika

Slobodu da se obrati direktoru u slučaju da ima neki problem pokazuje samo 18 procenta učenica i učenika podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović". Pridružimo li tom broju i 22% onih koji su djelimično saglasni sa navedenom formulacijom, sasvim je jasno da 60 od stotinu gimnazijalaca te elitne, srednje škole nema povjerenja u upravu, pokazao je "Izvještaj  o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada", koji je uradio višečlani i stručni tim Zavoda za školstvo Crne Gore.

Istraživanje je rađeno u periodu od 12. do 19. decembra, nakon što je Gimnaziju i javnost pogodio skandal seksualnog uznemiravanja bivše učenice od strane profesora Radomana Čečovića. Njega je, podsjetimo, direktorica Gimnazije Biljana Vučurović kaznila sa 30 procenata jednomjesečnog primanja, ne procesuirajući dalje slučaj prema Ministarstvu.

Istraživanje možete pogledati Ovdje.

Nakon razotkrivanja prepiske i poruka koje je Čečović upućivao bivšoj učenici S.V.  skandal je pokrenuo lavinu protesta i zahtjeva da direktorica podnese ostavku.

Vučurović, supruga poslanika Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, odbija odgovornost, a gotovo kompletan poslanički klub te stranke na čelu sa predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem navodi da je po srijedi konstruisana politička afera i atak na "otmenu Srpkinju".

U Izvještaju Zavoda za školstvo se, međutim, konstatuje da nakon prijavljivanja slučaja "uprava Škole nije blagovremeno informisala relevantne subjekte (Tim za prevenciju i suzbijanje nasilja i vandalizma, Nastavničko vijeće, Savjet roditelja, Školski odbor, nadležno Ministarstvo, Zavod za školstvo) u cilju iznalaženja rješenja i sprovođenje mjera za prevazilaženje situacije".  

Tek nakon objava u medijima na vanrednoj sjednici Nastavno vijeće je upoznato sa hronologijom događaja.

U dijelu dokumenta "ZAKLJUČCI rezultata istraživanja", navodi se pored ostalog, da u školi postoje slučajevi seksualnog uznemiravanja od strane predavača, te da ih maturanti oba pola prepoznaju u vidu neprimjerene komunikacije ili komentara, dodirivanja, poruka i slično. Takođe, konstatovano je i da veliki procenat učenika nema povjerenja da bi u Školi reagovali ispravno, na njihove navode i pritužbe o seksualnom uznemiravanju.

Neumoljivi rezultati Ankete u kojoj su učestvovale fokus grupe kako srednjoškolaca, tako i njihovih roditelja pokazuju da između uprave i učenika gotovo da i nema povjerenja, odnosno da bi tek 23 od stotinu đaka u slučaju nevolje imalo slobodu da se obrati stručnim saradnicima ne bi li dobili podršku ili korisne savjete.

Još nepovoljnije zvuče odgovori na pitanje da li svojim ponašanjem i radom direktor i pomoćnici daju dobar primjer učenicima. Taj primjer slijedilo bi u potpunosti 15, a djelimično 25% anketiranih, dok se polovina učenika ne slaže sa ovom tvrdnjom ili ne zna odgovor (10%).

Nepovjerenje dijele i roditelji srednjoškolca. Ponašanjem i radom direktor i pomoćnici daju dobar primjer u potpunosti smatra 29, a poriče 33 od sto roditelja koji su prihvatili učešće u istraživanju.

Od stotinu, 28 ih je djelimično saglasno sa tom tvrdnjom, a 10 nije željelo da se izjasni.

Ovi rezultati, smatra stručni tim Zavoda za školstvo, upućuju na karakter dominatno tradicionalne Škole u kojoj nije razvijeno međusobno, kao ni povjerenje đaka u upravu i stručne školske službe.

Ohrabrujuća je činjenica, navedena u dokumentu je da najveći broj ispitanika (73%) izjavio da nije trpio nasilje od predavača, ali zabrinjavajuća je da bi se tek 3 procenta onih koji imaju takvo iskustvo obratilo upravi Škole i to kako  zbog nepovjerenja, tako i zbog izostanka reakcije na prijave.

„U Školi se osjećam sigurno dobijeni su sledeći odgovori:potpuno se slažem 36%, djelimično se slažem 41%, ne slažem se 21% anketiranih učenika/ca. Ovi nalazi ankete zahtijevaju hitnu pažnju i ukazuju na potrebu za poboljšanjem mjera koje osiguravaju fizičku i emocionalnu sigurnost učenika/ca, kao i za jačanjem međusobnog poštovanja i pozitivne školske klime“, navodi se, pored ostalog u Izvještaju.

Problematizovano je i pitanje predrasuda koje učenici imaju prema seksualnom uznemiravanju i zaključeno da imaju razumijevanja prema onome ko ga vrši, pa je preporučeno da ih je "potrebno dodatno osnažiti u prepoznavanju, posebno graničnih slučajeva", kao što su razlika između udvaranja i uznemiravanja ili razlika između pedagoškog i ličnog odnosa. 

Preporuka je i da kod učenika treba razviti osjećaj empatije sa žrtvama, kako bi tu vrstu  nasilja sagledali iz te pozicije.