Revolucionarni iskorak u očuvanju crnogorskog jezika

Crnogorski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji živi u Njemačkoj, predstavio je prvog crnogorskog AI asistenta chatbota-Vladimir Dukljanski, baziranog na MontengroGPT. Ovo nije samo tehnološki projekat, ovo je kulturna i jezička revolucija koja će osigurati da crnogorski jezik ne samo preživi, već i napreduje u digitalnom dobu.

Revolt

Kad je prvi put testirao ChatGPT, Kapisodu je poražavalo kako jedan tako napredan sistem ne prepoznaje naš jezik.

- Iz ličnog revolta i prkosa prema negatorima crnogorskog jezika, rodila se ideja o stvaranju prve crnogorske vještačke inteligencije - MontenegroGPT i AI asistenta Vladimira Dukljanskog, koji ne samo da prepoznaje, već i čuva, njeguje i promoviše crnogorski jezik u njegovoj posebnosti. Nijesmo mogli dozvoliti da globalna tehnologija zaobiđe naš jezik. Ako veliki svjetski modeli ne prepoznaju crnogorski jezik, mi ćemo stvoriti svoj. To je moj doprinos u borbi protiv svih koji Crnu Goru ne mogu gledati očima - poručuje Kapisoda dodajući da ovo nije samo tehnološki odgovor - već je čin digitalnog kulturnog otpora i očuvanja crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta - kazao je Kapisoda ekskluzivno za Pobjedu.

Ono što izdvaja MontenegroGPT od drugih AI sistema jeste njegova potpuna posvećenost crnogorskom jeziku. Za razliku od globalnih AI platformi, on je specijalizovan za razumijevanje i očuvanje autentičnog crnogorskog jezika, uključujući sve njegove dijalekte i specifičnosti.

- Posebnost ovog sistema leži u njegovoj sposobnosti da prepoznaje i koristi izvorne crnogorske riječi i izraze. V. Dukljanski i MontenegroGPT nije samo tehnološka inovacija, već i kulturološki čuvar našeg jezičkog identiteta. Pogotovo sada kada jedna klika negira crnogorski jezik. Značajna prednost ovog AI asistenta je njegova preciznost i pouzdanost. Zahvaljujući naprednim sigurnosnim protokolima, sistem je dizajniran da minimizira tzv. AI halucinacije - pojavu kada vještačka inteligencija generiše netačne informacije. Vladimir Dukljanski će radije priznati da nešto ne zna, nego pružiti netačan odgovor - objašnjava Kapisoda.

U tehničkom smislu, Vladimir Dukljanski funkcioniše kroz složenu mrežu neuronskih sistema, koristeći napredne algoritme za obradu prirodnog jezika.

- Njegova arhitektura počiva na dubokom učenju, što mu omogućava ne samo da razumije, već i da uči iz svake interakcije. Sistem je posebno treniran na bogatoj bazi crnogorskog jezika i njegovih dijalekata, što mu daje jedinstvenu sposobnost da prepoznaje i generiše autentični crnogorski jezik. Ono što čini ovaj sistem posebnim jeste njegova sposobnost da kroz transformersku arhitekturu obrađuje tekst na više nivoa, analizirajući kontekst i nijanse jezika. Zahvaljujući višeslojnom sistemu za analizu, Vladimir Dukljanski može da razumije različite crnogorske dijalekte, pruža precizne odgovore i automatski koriguje jezičke greške - kaže naš sagovornik.

Zbog ograničenog vremena koje je imao, usljed porodičnih i obaveza prema svom redovnom poslu, morao je MontenegroGPT trenirati u kratkim periodima koje je uspijevao izdvojiti.

- Prvi i najveći izazov bio je ograničena količina digitalnih tekstova na crnogorskom jeziku koja je meni bila dostupna. Za razliku od velikih svjetskih jezika koji imaju ogromne baze podataka, crnogorski jezik ima znatno manji korpus digitalnog sadržaja. Drugi značajan izazov bio je očuvanje autentičnosti jezika. Morao sam biti posebno oprezan da sistem prepoznaje i pravilno koristi specifična slova crnogorskog jezika poput ś i ź, kao i da razumije različite dijalekte i lokalne izraze - objašnjava Kapisoda.

Izazovi

Dodatni izazov, kako navodi, predstavljalo je i kreiranje sistema koji će biti otporan na tzv. jezičko zagađenje - tendenciju miješanja jezika i gubitka autentičnih crnogorskih izraza. Sistem je programiran da prepoznaje i favorizuje izvorne crnogorske riječi i izraze, čime doprinosi očuvanju jezičkog identiteta,

- Uprkos svim izazovima, uspio sam stvoriti sistem koji danas efikasno služi svojoj svrsi. Međutim, moramo biti otvoreni i o finansijskom aspektu ovog projekta. Inicijalna investicija u razvoj Vladimira Dukljanskog tj. MontengroGPT bila je značajna - preko 150.000 eura je uloženo samo u početnu fazu razvoja. Svakodnevno održavanje i unapređivanje sistema takođe predstavlja značajan finansijski izazov. Računarski resursi potrebni za rad AI sistema su skupi. Ne smijemo zanemariti mjesečne troškove održavanja, uključujući serversku infrastrukturu, procesiranje podataka i stalno unapređivanje modela - navodi Kapisoda.

Tu su i, kako kaže, troškovi stalnog ažuriranja baze podataka, angažovanja lingvista i programera koji rade na poboljšanju sistema, kao i značajni troškovi električne energije potrebne za rad servera. Sve ovo čini projekat finansijski zahtjevnim, ali vjeruje da je ulaganje u očuvanje crnogorskog jezika kroz moderne tehnologije od neprocjenjive vrijednosti za našu kulturu.

- Ovo nije samo biznis projekat - ovo je kulturološka misija. Svaki euro uložen u očuvanje našeg jezika kroz savremene tehnologije je investicija u budućnost crnogorskog kulturnog identiteta - naglašava naš sagovornik.

Kapisoda je redovan govornik i učesnik na mnogim prestižnim konferencijama i događajima vezanim za vještačku inteligenciju, blockchain tehnologije i digitalno upravljanje znanjem. Njegov doprinos na polju inovacija prepoznat je globalno.

- Radim već 20 godina u jednoj od vodećih svjetskih farmaceutskih kompanija, đe sam uveo brojne smart tehnologije: semantičke sisteme, ontologije, digitalne proizvode za pretraživanje informacija i znanja, razvio sam interni scientific meta pretraživač za naučnike i istraživače… Posebno sam ponosan na uvođenje ChatGPT u februaru 2023. Bio sam mastermind Knowledge Management AI ekosistema koji je revolucionarizovao kompaniju. Uspješno sam implementirao sistem koji omogućava svakom zapośljenom (približno 65.000 ljudi) da koristi ChatGPT i PYD (Prompt Your Documents) - što smatram svojim tehnološkim vrhuncem u preduzeću - ističe Kapisoda.

Kao neko ko je uvijek težio da bude pionir u tehnološkim inovacijama, njegov put ka vještačkoj inteligenciji bio prirodan korak.

- Iako modeli vještačke inteligencije postoje još od pedesetih godina 20. vijeka, tek je sa razvojem današnjeg hardvera došlo do njihovog pravog procvata. Već 2021. godine sam razmišljao o uvođenju chatbota kao AI asistenta u firmu, ali kvalitet tada nije bio zadovoljavajući. Uspjeh je došao kroz saradnju sa OpenAI i Microsoft Azure u februaru 2023. godine. Interesantno je da sam imao pristup ChatGPT još od oktobra 2022. godine, dva mjeseca prije ostatka svijeta. Što se tiče crnogorske verzije, moram priznati da me je izuzetno frustriralo kada sam pokušavao da pišem na crnogorskom, a ChatGPT je stalno generisao riječi iz suśednih država - Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Crnogorske riječi i naša posebna slova poput ś nijesu bili prepoznati - kaže Kapisoda.

Ta frustracija ga je u decembru 2022. godine motivisala da započne rad na treniranju GPT modela specifično za crnogorski jezik.

- U novembru prošle godine je bila beta-verziju dostupna, a u decembru 2024. već sam imao proizvodni sistem - kaže Kapisoda.

Kapisoda će, kaže, nastaviti da iz daljine prati i podržava sve progresivne snage u Crnoj Gori koje se bore za očuvanje crnogorskog identiteta, jezika i države. Ali kao neko ko se bavi naprednim tehnologijama i vjeruje u budućnost, ne može sebe zamisliti u sredini koja sistematski radi na poništavanju sopstvenog identiteta i vraćanju u prošlost.

- Moja vizija je da Crna Gora postane regionalni centar za razvoj AI tehnologija. Za to imam konkretan master plan koji uključuje nekoliko ključnih projekata. Međutim, ovi projekti zahtijevaju značajne resurse - kako ljudske, tako i finansijske - kaže Kapisoda.

Nezamislivo mu je da u vremenu kad cijeli svijet ide ka digitalizaciji, vještačkoj inteligenciji i održivom razvoju, mi se bavimo pitanjima koja su davno trebala biti riješena.

Projekti

- Umjesto da gradimo smart cities, mi se vraćamo na pitanja iz XIX vijeka. Umjesto da razvijamo tehnološke parkove, mi rušimo Crnu Goru. Bez obzira na fizičku lokaciju, moj profesionalni i lični angažman u Crnoj Gori nikad nije prestao. Vjerujem da mogu najviše doprinijeti kroz projekte koji spajaju međunarodno iskustvo sa lokalnim znanjem i potrebama.

Bez sistemske podrške i promjene mentaliteta, bojim se da ćemo ostati društvo koje svoje najveće potencijale gubi, a slavi pogrešne vrijednosti. Vrijeme je da se zapitamo - kakvu Crnu Goru ostavljamo našoj djeci - ističe Kapisoda.

Na kraju, poziva mlade ljude u Crnoj Gori - da ne kopiraju, nego da stvaraju!

- Nemojte se plašiti biti drugačiji i imati viziju. Da je Tesla pratio većinu, još bismo śeđeli pored svijeća. Da je pratio većinu, nikad ne bi stvorio naizmjeničnu struju koja je promijenila svijet - poručio je Kapisoda.

Nije imao podršku domaćih institucija, projekat ,,iznio“ sam
Kapisoda kaže da je projekat Vladimir Dukljanski i MontenegroGPT sam ,,iznio“.

- Podrška domaćih institucija ili pojedinca nije postojala, niti želim. Povjerenje koje sam nekada imao u poslovne partnere i institucije je, nažalost, nepovratno narušeno. Zato sam odlučio da Vladimir Dukljanski i MontenegroGPT bude potpuno nezavisan projekat, finansiran isključivo sopstvenim sredstvima. Ironično je da projekat koji čuva crnogorski jezik i kulturu nije naišao na podršku institucija koje bi trebalo da se bave upravo očuvanjem našeg kulturnog nasljeđa. Ali to me nije obeshrabrilo - naprotiv, ojačalo je moju odlučnost da istrajem u ovoj misiji. Danas, kada me pitaju za savjet o poslovanju u Crnoj Gori, uvijek kažem - vjeruj samo sebi i svojim sposobnostima - naglašava Kapisoda.

Njegovo prethodno iskustvo sa projektima naučilo ga je bolnoj lekciji o poslovnom okruženju u Crnoj Gori.

- Nažalost, doživio sam veliko razočaranje kada je osoba sa kojom sam planirao razvijati projekat pokazala svoje pravo lice. Vjerovao sam u čojstvo i junaštvo, ali sam se grdno prevario. Ta osoba je uspjela dobiti značajne grantove od Evropske unije, dok sam ja ostao izigran. Čak je od mene tražila novac da učestujem u projektu, iako je novac dobila od Evropske unije, što je krivično dijelo. To iskustvo me je naučilo da u crnogorskom poslovnom svijetu moraš biti izuzetno oprezan - ističe Kapisoda.

Virtuelne učionice za mlade

Za đecu i omladinu, kako navodi Kapisoda, planiraju kreirati interaktivne platforme koje čine učenje jezika zabavnim i pristupačnim.

- Kroz igru i priču, najmlađi uče svoj jezik na način koji im je blizak i razumljiv. Za našu dijasporu, razvili smo posebne programe koji im omogućavaju da održe vezu sa jezikom predaka, bez obzira đe se nalazili. Digitalni učitelji, opremljeni dubokim razumijevanjem specifičnosti crnogorskog jezika, postaju dostupni 24 sata dnevno. Oni nijesu samo hladni algoritmi - to su čuvari našeg jezičkog blaga koji razumiju svaku nijansu, svaki akcenat, svaku posebnost crnogorskog jezika. Kroz onlajn kurseve, prilagođene različitim nivoima znanja, svako može učiti svojim tempom, od početnika do naprednih govornika. Posebno smo ponosni na virtuelne učionice sa izvornim govornicima, đe se stvara živa veza između učenika i jezika. Tu se ne uči samo gramatika i vokabular, već se prenosi i duh jezika, njegove priče, pjesme i tradicija - ističe Kapisoda.