Glumac Moamer Kasumović će biti u crnogorskom registru pedofila

Glumac Moamer Kasumović, koji je u Sarajevu osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom zatvorskom kaznom od godinu, naći će se i u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode Crne Gore.

Pobjeda je pitala Ministarstvo pravde da li će se Kasumović naći u Registru s obzirom na činjenicu da je rođen u Crnoj Gori, te da sada ovdje živi i radi.

Iz Ministarstva su pojasnili da je uredbom o načinu vođenja kaznene evidencije propisano da se u nju uključe i osobe osuđene za krivična djela od stranih sudova i to crnogorski državljani, strani državljani i lica bez državljanstva koji su rođeni na teritoriji Crne Gore i strani državljani i lica bez državljanstva koji su stalno nastanjeni u Crnoj Gori, za koje su podaci dostavljeni Ministarstvu pravde.

Slučaj Kasumović

Prema informacijama koje je Opštinski sud u Sarajevu dao Radiju Slobodna Evropa, Kasumović je osuđen zbog bludnih radnji nad petnaestogodišnjakom, a pravosnažna presuda mu je izrečena 22. maja prošle godine. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je početkom februara 2021. godine.

On je proglašen krivim da je u decembru 2019. počinio bludne radnje nad maloljetnikom, navedeno je u presudi.

Kasumović je otkupio zatvorsku kaznu u novembru prošle godine, pa je seksualno zlostavljanje maloljetnika od 15 godina platio 36.000 konvertibilnih maraka, što je oko 18.000 eura.

Za cijeli slučaj javnost je saznala 16. septembra, kada je mladić nakon predstave o seksualnom i vršnjačkom nasilju „Tiho, tiše“ na Sarajevo festu javno kazao da je bio žrtva seksualnog zlostavljanja poznatog glumca. Nakon razgovora koji je upriličen nakon izvođenja, mladić je kazao da nije bio jedina žrtva i da postoji presuda u drugom slučaju u kojoj je Kasumović već osuđen. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je kasnije saopšteno da protiv Kasumovića nema drugih prijava i pokrenutih istraga.

Prekinuta priča teatra

Glumac se prije dvije godine vratio u Bijelo Polje i postao aktivan u kulturno umjetničkom životu grada. O njegovom zločinu javnost nije bila obaviještena, jer je cijeli proces pred pravosuđem BiH prošao ispod radara javnosti. S obzirom na njegovu glumačku reputaciju, u Bijelom Polju je postao i dio OMO teatra, koji je u sopstvenoj produkciji uradio predstavu, gdje je Kasumović učestvovao, a koja je imala premijeru i jedno izvođenje.

Međutim, čim je u javnost procurila informacija o njegovom zločinu, osnivači tog teatra su odlučili da ga ugase i obustave svaku saradnju i komunikaciju sa Kasumovićem.

"Od momenta kad se saznalo za aktuelnu presudu KS Sarajevo kojom je glumac Kasumović pravosnažno osuđen, više puta smo se oglasili i jasno kazali kako zbog toga novosnovani OMO teatar prestaje sa radom, i da predstava u kojoj je Kasumović igrao neće više biti izvođena", kazao je Pobjedi Aleksandar Srdanović, predsjednik OMO.

Na pitanje da li je odlika o ukidanju teatra radikalna, te da li je bilo dovoljno samo isključenje Kasumovića, Srdanović je odgovorio:

"Nije radikalno, neminovno je. Biće predstava i biće teatara", kazao je on.

Srdanović je kazao i da bi Registar pedofila trebalo da bude javan, upravo zbog ovakvih situacija, kada nikome ne pada na pamet da traži provjeru.

U julu je Crnu Goru potresla informacija, koju je Pobjeda objavila, kada je uhapšen I. K. (36) u Kotoru zbog sumnje da je fotografisao,  seksualno iskorišćavao i obljubio djecu mlađu od 14 godina u KK Kotor, gdje je bio pomoćni trener. Osumnjičenog su prijavili roditelji i Centar za socijalni rad krajem jula, na što je policija odmah reagovala i uhapsila ga sjutradan. Veliku neodgovornost je tada pokazala uprava kluba, koja je od aprila znala za ovaj slučaj, kada je zabranila I. K. da prisustvuje treninzima i bilo kakvim aktivnostima kluba. Oni nijesu prijavili I. K, dok slučaj nije došao do Centra za socijalni rad, navodi Pobjeda.

Osjetljivo pitanje

Dvije sedmice nakon toga, Crna Gora je dobila Registar pedofila.

U BiH se dogodila slična situacija - nedjelju dana od otkrivanja slučaja Kasumović, 23. septembra dobili su Registar pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv polne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima. Entitet Republika Srpska ima ga od 2018. godine i u njemu su podaci o 247 osuđenih osoba i ne postoji mogućnost otkupa kazne za novac.

Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u BiH. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.

Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva je odgovoreno da su otvoreni za razmatranje te mogućnosti.

"Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu", kazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde.

Podatke traže samo novinari

Na dan kada je stavljen u funkciju Registar pedofila u Crnoj Gori, u njemu je bilo 98 osoba. Od tog 13. avgusta do danas brojka je nepromijenjena, prema podacima Ministarstva pravde.

U Registru se nalaze podaci o svima koji su osuđeni za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i licima osuđenim za krivična djela od stranih sudova.

Pored ovih, evidentiraju se i oni koji su osuđeni za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i lica osuđena za krivična djela od stranih sudova.

Pobjedi je rečeno da od dana uspostavljanja Registra, u Ministarstvu do 16. septembra nije bilo podnijetih zahtjeva za izdavanje uvjerenja iz posebnog registra počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode. Dobijali su samo novinarska pitanja tim povodom.

Podaci iz crnogorskog registra se mogu dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.

U tom registru se nalaze ime i prezime, JMBG, adresa prebivališta i boravišta, podaci o zaposlenju, osobenim znacima, krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja je izrečena, kao i informacije o pravnim posljedicama osude. Podaci se vode trajno i ne mogu se brisati.

Čekaju se MUP i Ministarstvo zdravlja

Osobe sa te evidencije biće nadzirane, neće moći da borave ili rade u blizini djece, moraće redovno da se prijavljuju Upravi policije. Ipak, da bi se znalo ko će ih nadzirati, moraće da se promijene i podzakonski akti koji će pratiti aktuelni Krivični zakonik.

Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da izrada podzakonskih akata kojima bi se regulisalo vršenje nadzora nad licima koja su evidentirana u Registru za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika nije u nadležnosti Ministarstva pravde.

Članom 132b Krivičnog zakonika je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije, koja podrazumijeva da se učinilac navedenih krivičnih djela lično javlja organizacionoj jedinici policije u mjestu njegovog prebivališta ili boravišta.

Kazali su da su 27. novembra 2023. godine Ministarstvu unutrašnjih poslova uputili dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta iz člana 132b Krivičnog zakonika Crne Gore. MUP je odgovorio 15. januara da je u toku izrada podzakonskog akta, te da će isti u narednom periodu biti dostavljen radi davanja sugestija i mišljenja. Nakon toga, iz MUP-a se dalje nijesu oglašavali.

Pobjeda je pitala Ministarstvo pravde i da li je definisano pitanje profesionalne i medicinske pomoći za prestupnike, što je navedeno i prilikom predstavljanja Registra.

Iz Ministarstva zdravlja nikada nijesu odgovorili na upit Ministarstva pravde.

"Ministarstvo pravde je Ministarstvu zdravlja uputilo dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta iz člana 132d Krivičnog zakonika Crne Gore, i na taj dopis nijesu dobili odgovor", rečeno je Pobjedi.

Taj član se odnosi na obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.

Kome će se pedofili javljati, koji organ će ih nadzirati, na koji način će se spriječiti posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta, profesionalno savjetovanje, putovanja i promjena mjesta prebivališta - pitanja su koja tek treba da definišu MUP i Ministarstvo zdravlja.

Pobjedi su iz Ministarstva pravde kazali da ukoliko osoba koja je u Registru prekrši obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo čini krivično djelo - kršenje mjera posebnog nadzora, i za isto je propisana novčana, odnosno kazna zatvora do jedne godine.

Propušteno 15 godina

Na ovaj registar pedofila Crna Gora je čekala još od 2009. godine, kada je potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja i tada se obavezala da će uspostaviti registar. To se i desilo nakon 15 godina kašnjenja.

Prvobitno je Registar bio najavljen 15. decembra i tada je tehnički bio završen. Međutim, tadašnji ministar pravde Andrej Milović je kazao da su proces zakočili sudovi koji nijesu na vrijeme dostavili neophodne podatke.

Nakon što je na funkciju stupio aktuelni ministar Bojan Božović, 23. jula, on je kazao da će Registar biti jedan od prioriteta, te da će biti veoma brzo gotov, što se i dogodilo u avgustu.

Kazne

Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba nad djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom, kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.

A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja, najmanja kazna je deset godina zatvora. Takođe, dječja pornografija, odnosno pokazivanje takvog sadržaja djeci je kažnjivo zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.

A kada je seksualno uznemiravanje u pitanju, tužioci se najčešće odlučuju za član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana