“Suzbiti govor mržnje”

Prevod Generalne preporuke o suzbijanju govora mržnje, koju je donijela Evropska Komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), predstavljen je danas na seminaru koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Kvir Montenegro.

„Preporuka ima tri ključna fokusa. Činjenica je da se veliki broj slučajeva govora mržnje dešava kroz društvene mreže. Ratifikovali smo Konvenciju o sajber kriminalu i ne postoji nijedan razlog da ne primjenimo taj akt“, kazao je Bjeković u PR Centru ćlan ECRI i zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.

Drugi važan razlog, kako je pojasnio, zbog čega je ova preporuka donijeta je činjenica da je usvojen dodatni protokol uz Konveniciju o sajber kriminalu, koji se tiče kriminalizacije akata koji su rasne i ksenofobne prirode, a koji su počinjeni kroz kompjuterske sisteme.

„Borba protiv diskriminacije po osnovu sekusalne orjentacije nije bila dugo vremena u fokusu pažnje ECRI-ja, tek je počela to da bude od četvrtog ciklusa. Međutim, može se smatrati da sve ono što se odnosi na sve druge oblike diskriminacije, primjenjivaće se i u odnosu na govor mržnje prema osobama različite seksualne orjentacije“, naveo je Bjeković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, podsjetio je da zabrana govora mržnje u crnogorskom pravnom sistemu ima za posljedicu ograničavanje prava na slobodu izražavanja.

„Za razumijevanje i definisanje uslova pod kojima se može ograničiti sloboda izražavanja presudni značaj ima jurisprudencija Evropskog suda za ljudska prava koji je na temelju Evropske konvenicje o ljudskim pravima razvio pravni standard – neophodnosti ograničenja u demokratskom društvu“, pojasnio je Baković.

U praksi Evropskog suda za ljudska prava, kako je naveo, sloboda izražavnaj uživa posebnu zaštitu.

„Sloboda izražavanja ne važi samo za „informacije“ i „ideje“ koje se povoljno primau ili koje ne vrijeđaju ili na koje se gleda sa ravnodušnošću, već i za one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju državu ili dio stanovništva, jer su zahtjevi pluralizma, tolerancije i širine duha bez kojih nema „demokratskog društva““, istakao je Baković.

Predsjednik Upravnog odbora organizacije Kvir Montenegro, Danijel Kalezić, podsjetio je da je ta organizacija početkom godine prijavila slučaj instituciji Ombudsmana u odnosu na govor mržnje prema LGBTIQ osobama, koji je došao od sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

„Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava bilo je da je on koristio govor mržnje prema LGBT osobama, međutim o tome na koji način se shvata i procesuira govor mržnje i koliko posla još imamo, dovoljno govori u prilog činjenica da Tužilaštvo ovo nije kvalifikovalo tako“, rekao je Kalezić.