Povodom 30. jula, Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća javnost da se tom pojavom na najdrastičnije načine višestruko ugrožavaju osnovna ljudska prava i slobode.
''S obzirom na činjenicu da se u sve složenijim i organizovanijim kriminalnim krugovima javljaju novi modeli izvršenja krivičnih djela, tako se i trgovina ljudima sprovedi na sve brutalniji način i sa sve težim posljedicama po žrtve.
Trgovina ljudima, kao ozbiljan i rasprostranjen globalni problem, ne zaobilazi ni Crnu Goru, a s obzirom na samu prirodu tog djela i teške posljedice koje sa sobom nosi, relativno mali broj procesuiranih slučajeva žrtava trafikinga nikada ne može i ne smije biti razlog da se pasivizira odnos nadležnih prema toj temi'', navedeno je u saopštenju.
Prema podacima Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, u Crnoj Gori je u proteklih deset godina registrovano 38 žrtava tog krivičnog djela, među kojima je bilo devet maloljetnika.
''U tom periodu zbog trgovine ljudima tužilaštvo je podiglo 20 optužnica protiv 59 lica, dok su pred sudovima osuđena 34 trgovca bijelim robljem. Žrtve su dolazile iz Ukrajine, Bangladeša, Srbije, Bosne i drugih zemalja'', navedeno je u saopštenju.
Zaštitnik upozorava da brojke ne smiju da zavaraju i navedu na zaključak da se ne radi o velikom i prisutnom problemu.
Naprotiv, one su pokazatelj da država mora da uloži dodatan trud i angažman kako bi se efikasno borilia sa trafikingom. Važno je ukazati da relativno mali broj registrovanih žrtava nije mjerilo rasprostranjenosti ovog problema, koji često karakterišu sive brojke neprijavljenih i neotkrivenih slučajeva.
''Iako je na ovom polju ostvaren određeni napredak, posebno u dijelu poboljšanja zakonodavstva, smatramo da ima još prostora za unaprjeđenje, kako u otkrivanju žrtava i počinilaca, a naročito u prevenciji. S tim u vezi pozdravljam iskazanu namjeru nadležnih da se u narednom periodu fokus antitrafiking djelovanja što više usmjeri na lokalni nivo. U tom pravcu ovo pitanje svakako iziskuje i jačanje multisektorskog pristupa, kao i snaženje regionalne i šire međunarodne saradnje'', poručuju iz kancelarija Zaštitnika.
Smanjenje broja žrtava trgovine ljudima podrazumijeva njihovu identifikaciju i pomoć da izađu iz situacija u kojima ih eksploatišu. Ostvarivanje tog cilja podrazumijeva: pomoć žrtvama, uključujući i dugoročnu pomoć u reintegraciji kao i rješavanje uzroka, odnosno pretvaranje trgovine ljudima u neprofitabilan posao.
''Ukazujemo da su zbog turističke sezone u ljetnjim mjesecima posebno izražene pojave ekonomske i seksualne eksploatacije (prosjačenje, prostitucija), što predstavlja pojačan rizik da osobe postanu i žrtve trgovine ljudima.
S tim u vezi, posebno je zabrinjavajuće stanje u vezi sa zloupotrebom djece, što je naročito vidljivo kada je u pitanju prosjačenje. Takođe, u Crnoj Gori još ne postoji jedinstvena baza podataka, odnosno centralna evidencija djece koja se radno zloupotrebljavaju, odnosno bave prosjačenjem.
Na ovaj problem smo više puta ukazivali i davali preporuke nadležnima za unapređenje stanja u oblasti zaštite ove kategorije djece'', navedeno je u saopštenju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR