Za Antenu M piše: Nevidljiva ruka
Vlada Crne Gore ponosno je obavijestila javnost o usvajanju Okvira partnerstva za period 2025-2029. godine od strane Svjetske banke, ističući to kao potvrdu uspjeha ekonomske politike zemlje. Takođe, pohvalili su se unapređenjem kreditnog rejtinga, ali ključni detalji koji govore drugačije ostali su skriveni.
Naime, Crna Gora je stavljena na „crnu listu“ Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), jer ne ispunjava međunarodne standarde poreske transparentnosti. Ovaj podatak, koji duboko ugrožava imidž zemlje, Vlada je odlučila da prećuti, svrstavajući Crnu Goru uz države poput Trinidada i Tobaga, poznate po slaboj transparentnosti i ekonomskim neefikasnostima.
Pohvale o usvajanju Okvira partnerstva Svjetske banke fokusiraju se na „inkluzivni rast“ i „zelenu ekonomiju“, a posebno se ističe turizam kao „glavni pokretač lanca vrijednosti u nacionalnoj ekonomiji“.
Međutim, dok Svjetska banka podvlači značaj turizma, Vlada Crne Gore istovremeno povećava poreze ovom sektoru. Postavlja se pitanje – da li je cilj ove politike destimulacija ključne privredne grane, koja, prema samoj Vladi, treba da bude motor razvoja? Ova kontradikcija jasno ukazuje na neusklađenost politika i manjak strateškog planiranja, što dodatno podriva povjerenje u vladine odluke.
Ipak, to nije jedini problem. U poređenju sa Hrvatskom, kreditni rejting Crne Gore zaostaje čitavih sedam nivoa. Dok agencija Standard & Poor's bilježi kontinuirani rast kreditnog rejtinga Hrvatske, koji je nedavno dostigao A-, Crna Gora i dalje stagnira.
Hrvatska, zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji, uspješnom sprovođenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i političkoj stabilnosti, bilježi nevjerovatan napredak. Pet puta u posljednjih šest godina, kreditni rejting Hrvatske je povećan, dok je Crna Gora, koja je 2007. godine bila na pragu investicionog rejtinga, danas u poziciji da zaostaje sedam nivoa iza Hrvatske.
Dok Hrvatska ulazi u grupu zemalja sa „iznadprosječnim kreditnim kvalitetom“, Crna Gora se suočava s nasljeđem ekonomske stagnacije i pada rejtinga, od BB+ na BB-. Ovaj pad je direktna posljedica lošeg upravljanja tokom i nakon globalne finansijske krize. Period 2007-2009 bio je zlatno doba crnogorskog kreditnog rejtinga, ali umjesto da se taj trend održi, zemlja je tonula sve dublje.
Vlada, koja se hvali „uspjesima“ ekonomske politike ne može sakriti činjenicu da je Crna Gora na međunarodnoj sceni prepoznata kao država koja ne poštuje standarde poreske transparentnosti i čiji se kreditni rejting konstantno pogoršava. Umjesto propagiranja lažnog uspjeha, vrijeme je da se ozbiljno preispitaju ključne politike koje vode zemlju ka sve većoj ekonomskoj izolaciji i stagnaciji.
Mila K
OECD se ne bavi parama nego podacima. I njihova crna lista pokazuje kolikl je kvalitet javne usluge kolabirao od 2020, ali ni prije toga MF nije bilo spremno da sarađuje jer su u sistemu dobri ljudi znali kako, no svaki ministar vjeruju samo štetočinama.
Rukfaš
Za običnog građanina je razumljivije reći da je preuzimanjem "spržene zemlje" vlast "oslobodilaca" uzela kredit po kamatnoj stopi 1,7%. Danas, nakon oporavka ekonomije uzimaju kredite po 6 do 10%. Ja kao građanin uzimam kredit po 5 do 6%.Pametnom dosta.