Spajić: Nije tačno da su zarade uticale na rast cijena; Jocović: Imate kontradiktorne izjave

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i šef Kabineta Branko Krvavac učestvovali su na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u Crnoj Gori, koja se održavala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Na Panel diskusiji koju je inicirao Kabinet predsjednika Vlade učestvovali su i prof. dr Mijat Jocović, dekan Ekonomskog fakulteta, kao i prof. dr Maja Backović, redovni profesor.

Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.

Spajić je nakon toga poručio da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i Krvavac su pozvali Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.

Tok panela: 

Profesorica Maja Baćović predstavila je analizu Ekonomskog fakulteta.

"Ova studija bila je fokusirana na sektor prehrabrenih proizvoda i bezalkoholnih pića. Cilj ove studije bio je da prije svega pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne politike privrednih subjekata i sektora trgovine na rast robe cijena široke potrošnje, ali i sa druge strane da nakon sprovedene finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca analizira uticaj primjene marži, odnosno ograničavanja cijena prehranbenih proizvoda u maloprodajnim trgovinskim lancima i naravno uticaj svega toga na sve ostale ekonomske parametre u Crnoj Gori", kazala je Baćović.

Ona dodaje da je činjenica da su 2022. godine, koja je bila inflatorna godina u Crnoj Gori, najintezivnije rasle cijene prehrambenih proizvoda, tako da u iz tog razloga stavili trgovinu u poseban fokus i pokušali da sagledaju da li je u trgovinskom sektoru, odnosno u prehrambenim proizvodima, postojala neka specifičnost koja je rezultirala tako visokim cijenama.

"Naša analiza pokazala jeste da su uvozne cijene prehrambenih proizvoda u ovom periodu najintezivnije rasle u segmentu prehrambenih proizvoda. Takođe, analiza je pokazala i da su bruto zarade u trgovinskom sektoru takođe, rasle značajno brže od nacionalnog prosjeka", ističe Baćović.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da je danas došao u svojstvu nekog ko voli ekonomiju.

Spajić ističe da postoji dosta stvari koje ne spore u istraživanju ali postoji dio analize koji nije činjenično tačan.

"Ukoliko je inflacija inputa 29 ili skoro 30 odsto, a inflacija outputa 31 odsto, Spajić je upitao "zar nije logično tvrditi da su suštinski inputi jedini dio inflacije", kazao je Spajić.

Ističe da su Evropa sad 1 i 2 dobra stvar koja se desila Crnoj Gori.

"Kada smo pričali sa trgovinskim lancima, oni su nam rekli da su imali uštede zbog Evrope sad 1. Najveći trgovinski lanc ima milion i po uštedu po osnovu Evrope sad 1. Za druge je bilo u rasponu od 400 i nešto hiljada do milion i po. Znači oni su zbog Evrope sad 1, odnosno smanjenje doprinosa za poslodavce, imali velike uštede", naglašava premijer.

Spajić dodaje da su imali podatke od Svjetske banke, da je siva ekonomija harala na tržištu rada i da nije bilo nikoga koji je imao tačnu bruto zaradu, ono što je primao na račun.

"210.000 je bio broj zaposlenih prije Evrope sad 1 i 2, 287.000 je danas. To je skoro 80.000 novih radnika. Vjerujete li vi da je 80.000 novih radnih mjesta napravljeno u Crnoj Gori za dvije ipo godine? Naravno da nije. Ogroman broj tih radnih mjesta je samo legalizovan. Oni nijesu ništa primali preko banaka, te ljude smo legalizovali", kazao je Spajić.

Šef kabineta premijera Branko Krvavac kaže da Evrope sad nije bilo ni u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj Srbiji ali su, kako kaže, to sve zemlje koje su imale kumulativnu inflaciju mnogo veću nego nego Crna Gora.

"Iako te zemlje imaju proizvodnju prehranbenih proizvoda. Mi uvozimo sve. Osim što uvozimo, imamo euro. Znamo koliko možemo da utičemo i na koji način možemo da utičemo na cijene", kazao je Krvavac.

Prof. dr Mijat Jocović, dekan Ekonomskog fakulteta, poručio je Spajiću da ima kontradiktorne izjave.

"Prije dvije nedjelje ste kao predsjednik Vlade govorili da su profesorili Ekonomskog fakulteta radili sramnu studiju kao i da je puna neistina. Danas nam kao ekonomista kažete da je ta studija korektna. Kada nam kažete kao premijer timu fakulteta, da radimo sramnu studiju, ja moram da vam odgovorim da sam razmišljao dvije nedjelje da li smo mi tu studiju trebali i da radimo.  Kakvi bi mi bili profesori  da smo izabrali da tu studiju ne radimo? Kakvo mi onda društo pravimo ako profesori kažu da smo nekompetentni da nemaju stav?", kazao je Jocović.

Spajić je kazao da u analizi postoji velika greška o uticaju rasta zarada u 2022. na inflaciju.

"Mislimo da je to greška, ostatak ne", rekao je premijer, na šta mu je profesorica Baćović kazala da se u njihovoj studiji "uopšte sa tim nijesu bavili".

Ničim niste pobili ključni argument da ste koristili pogrešne podatke Monstata, poručio je Spajić.

“Podigli smo ekonomiju sa koljena i tek ćemo je dići, mi smo tek krenuli”, ističe premijer komentarišući rast broja zaposlenih.

“Utvrdili smo da vam je Monstat davao loše podatke i samim tim zaključak da su zarade uticale na cijene, to nije tačno. Utvrdili smo to na više načina. Prvi je da su poslodavci imali uštede, sami su to rekli, a druga stvar, imali smo impute veće 29 posto, a outpute 31 posto. Bruto zarade su podignute samo u dijelu minimalnih zarada koje su bile lažne, većina zaposlinih nije primala te zarade. U isto vrijeme inflacija u eurozoni ili zemljama koje nas okružuju je slična ili veća nego kod nas, a nisu imali povećanja zarada koje smo mi imali. Zbog ovoga možemo jednostavno i lagano, punog srca da tvrdimo da "Evropa sad 1" nema veze sa inflacijom”, pojašnjava Spajić.

Panel možete pogledati na linku ispod: