Godišnjica objavljivanja revolucionarnog dokumenta nije samo podsjetnik na nastanak Bitcoina, već i na značajnu promjenu koju je donio u načinu na koji razmišljamo o novcu i ekonomskom suverenitetu. Njegov značaj premašuje ideju o zaradi na promjeni njegove vrijednosti, jer otvara vrata širem razumijevanju digitalne imovine i decentralizovanih finansija koje inspirišu moderno bankarstvo i platne sisteme da se razvijaju u drugačijem smjeru, povećavajući svijest o sigurnosti i dostupnosti.
Za Antenu M piše: Ana Nives Radović
Šesnaest je godina od objavljivanja dokumenta naslovljenog kao "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System", poznatog i kao „biijeli papir“ (white paper) u kojem su izloženi koncept i svrha novog sistema digitalne valute – sistema koji bi funkcionisao nezavisno od bilo koje vlade ili finansijske institucije. Bijeli papir, kojeg je 31. oktobra 2008. objavio pojedinac ili tim ljudi pod imenom Satoši Nakamoto ponudio je smjelo rješenje za sve veći problem – kontrolu valute centralnih banaka i sve veće poteškoće u prenošenju vrijednosti preko interneta bez posrednika. Ovaj trenutak označio je nastanak Bitcoina, revolucionarne digitalne valute i prve kriptovalute na svijetu koja je kasnije lansirana 3. januara 2009. godine.
Bitcoin je nastao u vrijeme finansijske krize 2008. godine, u periodu kada je povjerenje u tradicionalne finansijske sisteme bilo na izuzetno niskom nivou. Ljudi su počeli da se pitaju da li postoji način za upravljanje novcem koji ne zavisi od banaka, koje, kao što su tadašnji događaji pokazali, mogu propasti ili djelovati na načine koji nijesu u najboljem interesu javnosti. Nakamotova inovacija, Bitcoin, bila je zamišljena kao sistem u kojem korisnici mogu direktno slati i primati novac, zaobilazeći potrebu za bankama. U tom procesu, Nakamoto je svijetu predstavio novu tehnologiju kojoj je kasnije američki naučnik i programer Harold Fini dao naziv blockchain – decentralizovan i otporan na manipulacije način za evidentiranje transakcija.
Šta je Bitcoin?
Bitcoin je vrsta digitalne valute koja omogućava ljudima da direktno jedni drugima šalju i primaju vrijednost putem interneta. Za razliku od tradicionalnih valuta, kao što je euro ili dolar, koje kontrolišu vlade i banke, Bitcoin funkcioniše bez centralne vlasti. To znači da nema nikoga ko je zadužen za njega i nema banke koja odlučuje kako se može koristiti. Umjesto toga, Bitcoin se oslanja na veliku mrežu računara širom svijeta koja ga održava i bilježi njegove transakcije. Ova mreža je poznata kao „Bitcoin mreža“.
Kako Bitcoin funkcioniše?
U suštini, Bitcoin funkcioniše kao „decentralizovana digitalna valuta“. Kada kažemo decentralizovana, mislimo da nijedna osoba, kompanija ili vlada ne kontroliše Bitcoin. Umjesto toga, svaka transakcija se bilježi na zajedničkoj knjizi, nazvanoj blockchain, koju održava mreža računara širom svijeta. Svaki put kada neko pošalje ili primi Bitcoin, transakcija se grupiše sa drugima i dodaje u ovaj lanac blokova. Budući da je ovaj lanac kopiran i dijeljen među brojnim računarima, gotovo je neizvodljivo izmijeniti ili hakovati ga, čime se osigurava da Bitcoin transakcije budu bezbjedne i pouzdane.
Još jedan interesantan aspekt je da Bitcoin ima ograničenu ponudu. Kreiran je samo 21 milion bitcoina, što ga čini rijetkom imovinom i sprečava inflaciju na način na koji to može biti slučaj sa tradicionalnim valutama koje se „doštampavaju“. Bitcoin transakcije su omogućene kroz skup kriptografskih pravila, koja ljudima omogućavaju da potvrde svaku transakciju kao legitimnu bez potrebe da vjeruju trećoj strani. Ovaj skup pravila je poznat kao kriptografija, zbog čega se Bitcoin naziva kriptovalutom – prvom koja je ikada stvorena i jedinom koja u potpunosti ima sve karakteristike onoga što je istinska ideja i svrha postojanja kriptovaluta.
Razumijevanje finansijske revolucije Bitcoina
Bitcoin, predstavljen 2008. godine, privukao je globalnu pažnju kao decentralizovana digitalna valuta koja funkcioniše nezavisno od banaka i vlada, ali pored svoje peer-to-peer arhitekture i decentralizovane infrastrukture, on ima jedinstvenu finansijsku karakteristiku – inherentno je deflatoran. Za razliku od fiat valuta poput dolara ili eura, koje centralne banke mogu štampati kada procijene da je to potrebno, ponuda Bitcoina je ograničena, fiksirana i ne povećava se. Ova deflatorna osobina navela je mnoge da ga vide kao revolucionarni finansijski instrument, „digitalno zlato“ koje bi moglo da preoblikuje koncepte vrijednosti, očuvanja bogatstva i monetarne politike.
Fiksna ponuda – limit od 21 miliona
Najkarakterističnija odlika Bitcoina je njegova ograničena ponuda. Kada je Satoši Nakamoto kreirao Bitcoin, postavio je ograničenje na ukupan broj bitcoina koji će ikada postojati – 21 milion. Ovo ograničenje se oštro razlikuje od tradicionalnih fiat valuta, gdje centralne banke mogu povećavati ponudu novca štampanjem dodatne količine. Postavljanjem ovog ograničenja, Nakamoto je osigurao da Bitcoin postane sve rjeđi vremenom, karakteristika koja je dizajnirana za očuvanje vrijednosti kako potražnja raste.
U tradicionalnim finansijama, valute mogu izgubiti vrijednost kada se previše štampaju, što se može vidjeti u slučajevima inflacije. Bitcoinov dizajn, međutim, znači da, kada se posljednji Bitcoin izrudari (što se predviđa oko 2140. godine), novi novčići neće ulaziti u cirkulaciju, što ga efektivno čini prvom deflatornom valutom u velikom obimu.
Mehanizam smanjenje ponude tokom vremena
Oskudica Bitcoina dodatno se pojačava procesom nazvanim „halving“ (prepolovljenje), koji smanjuje stopu stvaranja novih bitcoina. Približno svake četiri godine nagrada koju „rudari“ dobijaju za dodavanje novih blokova u blockchain se prepolovi. Ovaj mehanizam smanjuje mogućnost inflacije Bitcoina tokom vremena, stvarajući predvidivo, postepeno smanjenje ponude.
U početku su rudari dobijali 50 bitcoina po bloku. Nakon prvog halvinga 2012. godine, nagrada je pala na 25, a do 2020. smanjila se na 6,25 bitcoina po bloku. Ovaj proces halvinga će se nastaviti sve do približno 2140. godine, kada će svih 21 milion bitcoina biti u cirkulaciji, a rudari će biti podstaknuti isključivo transakcionim naknadama, umjesto novim novčićima. Halving ima dva osnovna učinka – usporava rast ponude Bitcoina i stvara predvidivu oskudicu koja može podstaći tražnju, jer učesnici na tržištu znaju da će sa svakim ciklusom biti sve manje dostupnih bitcoina.
Zašto je Bitcoin važan?
Većina tradicionalnih valuta je inflaciona po dizajnu. Centralne banke teže kontrolisanoj stopi inflacije, često oko 2%, kako bi podstakle ekonomski rast, ohrabrile potrošnju i pružile fleksibilnost u odgovoru na ekonomske krize. Međutim, ova inflacija može potkopati kupovnu moć fiat valuta vremenom, što je zabrinjavajuće tokom perioda prekomjernog štampanja novca, kao što su mjere i programi kvantitativnog popuštanja viđene posljednjih godina.
Bitcoinov deflatorni dizajn je revolucionaran u ovom kontekstu jer nudi potencijalnu zaštitu od inflacije. Sa fiksnom ponudom, Bitcoin može da dobija na vrijednosti tokom vremena, posebno ako potražnja raste jer postaje rjeđi. Za mnoge, deflatorni model Bitcoina čini ga privlačnim sredstvom za očuvanje bogatstva na način koji tradicionalne valute i imovina ne mogu da ponude.
Pored toga, ovaj model izazvao je promjenu čitave filozofije u načinu na koji ljudi razmišljaju o novcu, investiranju i štednji. Dok tradicionalne finansije podstiču potrošnju i investicije kroz inflaciju, deflatorna priroda Bitcoina može podstaći štednju, jer bi njegova vrijednost mogla da raste u budućnosti. Ovaj kvalitet „čuvara vrijednosti“ naveo je mnoge da Bitcoinu daju naziv „digitalno zlato“.
Ekonomija oskudice – ono što Bitcoinu daje vrijednost
U ekonomiji, oskudica obično povećava vrijednost, jer tražnja za ograničenim resursom može povećati njegovu cijenu. Zlato je, na primjer, dugo bilo čuvar vrijednosti zbog svoje oskudice i poteškoća u vađenju. Bitcoin odražava ovaj koncept u digitalnom svijetu. Inherentno je rijedak zbog ograničenja od 21 milion, i, kao zlato, zahtijeva trud (kroz digitalno rudarenje) da bi ušao u cirkulaciju.
Pored toga, oskudica Bitcoina postaje sve izraženija kako raste interesovanje institucija i pojedinaca. Mnogi investitori privučeni su Bitcoinom kao dugoročnom imovinom upravo zbog ove fiksne ponude, oslanjajući se na to da će rastuća tražnja naspram ograničene ponude povećati njegovu vrijednost tokom vremena. Ova privlačnost je pojačana u regionima sa brzom inflacijom ili ekonomskom nestabilnošću, gdje rizik od devalvacije čini Bitcoin privlačnom alternativom za očuvanje bogatstva.
Bitcoin kao globalni čuvar vrijednosti
Osim što je sredstvo razmjene, deflatorna priroda Bitcoina pozicionira ga kao potencijalni globalni čuvar vrijednosti. Zlato je istorijski imalo ovu ulogu, jer su ga koristili pojedinci, institucije i vlade kao zaštitu od ekonomske nestabilnosti i inflacije. Bitcoin postaje moderni pandan tome, posebno privlačan mlađim generacijama i investitorima sklonim tehnologiji, koji ga vide kao superiornu alternativu.
Deflatorni dizajn takođe omogućava Bitcoinu da prelazi međunarodne granice i nadilazi lokalne ekonomske uslove. U zemljama koje prolaze kroz valutne krize, Bitcoin nudi alternativu koja je bez granica i nezavisna od politika centralne banke. Ova sposobnost da djeluje kao čuvar vrijednosti posebno je značajna na tržištima i ekonomijama u razvoju, gdje je valutna nestabilnost učestalija.
Može li oskudica Bitcoina predstavljati rizik?
Iako deflatorni model Bitcoina ima svoje prednosti, nije bez kritika. Jedna od zabrinutosti je da ekstremna deflacija može obeshrabriti potrošnju. U sistemu gdje vrijednost valute raste tokom vremena, ljudi mogu preferirati štednju umjesto potrošnje ili investiranja, što može dovesti do smanjenja ekonomske aktivnosti. Ekonomisti brinu da bi, ako Bitcoin postane široko prihvaćena valuta, njegova deflatorna priroda mogla ugroziti ekonomski rast podsticanjem „gomilanja“ umesto cirkulacije.
Još jedna kritika se odnosi na fiksnu ponudu Bitcoina u ekonomiji koja stalno raste. Tradicionalne valute su inflatorne kako bi pratile rast populacije, ekonomije i produktivnosti. Sa ograničenom ponudom, Bitcoin ne može da raste u skladu sa ekonomskim razvojem, što bi u teoriji moglo izazvati probleme sa likvidnošću u ekonomiji zasnovanoj na Bitcoinu. Ipak, kako ideja nije da Bitcoin bude jedino sredstvo plaćanja, strah od takvog scenarija je neutemeljen, budući da ekosistem u kojem funkcioniše koegzistira sa nizom drugih platnih sistemna koji su na raspolaganju širom svijeta.
Eliminiše problem dvostrukog trošenja
U svijetu novca postoji veliki problem koji se naziva „dvostruko trošenje“. Zamislite da možete potrošiti iste eure dvaput – platite jedan proizvod ili uslugu, a zatim, nekako, uspijete da ga ponovo potrošite na nešto drugo. U fizičkom svijetu ovo nije problem, ali u računovodstvenom jeste. Ako kao fizičku valutu u gotovini platite nešto, ta količina novca odlazi iz vašeg novčanika, ali u bankovnim transakcijama stvari funkcionišu drugačije.
Da bi se osiguralo da Bitcoin ne može biti kopiran ili potrošen dvaput, koristi se tehnologija zvana blockchain. Nakamotov Bijeli papir još nije pomenuo taj izraz, jer mu je naziv dat nekoliko dana kasnije, no umjesto toga, opisao je koncept „lanca blokova“, postavljajući sistem za evidentiranje transakcija u blokovima koji su međusobno povezani. Ovaj koncept je kasnije postao poznat kao blockchain, termin koji je nastao nakon izdavanja Bitcoina dok su ljudi pokušavali da imenuju osnovnu tehnologiju. Fokus Bijelog papira bio je na tome kako Bitcoin može bezbjedno pratiti i potvrđivati transakcije, koristeći ovaj povezani lanac blokova kao neku vrstu digitalne knjige.
Pristup iz Bijelog papira uveo je revolucionarnu ideju – zajedničku, otpornu na manipulacije evidenciju koja se nije oslanjala na centralnu vlast za ažuriranje ili verifikaciju. Ovaj sistem povezanih blokova (ono što sada nazivamo blockchain) postao je osnova Bitcoina i, kasnije, bezbroj drugih primjena u finansijama, tehnologiji i brojnim drugim oblastima.
Ova baza je poput ogromne digitalne knjige, ili evidencije, u kojoj je svaka Bitcoin transakcija (prenosa novca od jednog do drugog korisnika) zabilježena. Ono što ovu digitalnu evidenciju čini posebnom jeste to što nije smještena na jednom mjestu, niti je pod kontrolom jedne osobe ili institucije – ona je u potpunosti decentralizovana, što znači da se kopije ove knjige čuvaju na hiljadama računara širom svijeta, a svi oni moraju da se saglase oko toga koje transakcije su validne.
Svaki put kada neko pošalje Bitcoin drugoj osobi, ova transakcija se dodaje u blockchain. Da bi se dodala, grupa računara (nazvana „rudari“) mora da verifikuje da je ova transakcija stvarna, što znači da Bitcoin koji se troši već nije korišćen drugdje. Ovi rudari rade zajedno, koristeći složene matematičke operacije, kako bi potvrdili transakcije. Kada se verifikuje, transakcija se dodaje u blockchain, a cijela mreža se ažurira kako bi prepoznala ovu transakciju kao legitimnu. Ovaj proces osigurava da nijedan Bitcoin ne može biti potrošen dvaput, rješavajući problem dvostrukog trošenja.
Peer-to-Peer transakcije bez posrednika
Još jedan veliki razlog zašto je Bitcoin važan je taj što omogućava ljudima da šalju novac direktno jedni drugima bez potrebe za posrednikom. Recimo da želite da pošaljete novac prijatelju koji živi u drugoj zemlji. Obično biste otišli u svoju banku, koja bi se povezala s drugom bankom u toj zemlji, što može trajati danima i uključivati različite naknade.
Međutim, Bitcoin je omogućio da se direktno pošalju sredstva, bez obzira na to gdje se nalazite u svijetu. Pošto je u pitanju peer-to-peer (P2P) način razmjene, nema potrebe za posrednikom da upravlja transakcijom. To može učiniti transakcije bržim i ponekad jeftinijim, posebno kada se sredstva šalju međunarodno. Ova P2P struktura je jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi se na ovaj oblik imovine gleda kao na alternativu složenim transakcijama, posebno važnim za društva i sredine u kojima je dostupnost finansijskih usluga niska.
Transparentnost i sigurnost
U svijetu tradicionalnog bankarstva, ljudi se oslanjaju na banke koje drže novac sigurnim i omogućavaju da transakcije budu poštene i sigurne. Međutim, s Bitcoinom, povjerenje nije smešteno u centralnu banku ili kompaniju, već u samu Bitcoin mrežu, koju održavaju svi računari koji prate blockchain. Pošto je blockchain javan i može ga provjeriti bilo ko, on je veoma transparentan. Svaka transakcija koja je ikada obavljena Bitcoinom zabilježena je u ovoj javnoj knjizi, tako da ako neko pokuša da prevari sistem, to bi bilo očigledno svima.
Transparentnost Bitcoina takođe ga čini veoma sigurnim. Pošto svi u mreži imaju kopiju blockchaina, bilo bi gotovo nemoguće da jedna osoba ili čak grupa ljudi izmijeni ili preuzme kontrolu nad njim. Da biste promijenili blockchain, morali biste kontrolisati više od polovine svih računara širom svijeta u Bitcoin mreži, što je izuzetno teško. Ovaj nivo sigurnosti, u kombinaciji s transparentnošću, pomaže ljudima da se osjećaju sigurno koristeći Bitcoin.
Značaj za razvoj finansija
Tokom godina, Bitcoin je postao više od eksperimenta u digitalnom novcu. Inspirisao je hiljade drugih kreatora latnih rješenja i pokrenuo važne razgovore o budućnosti novca, povjerenja i tehnologije. Kako sve više ljudi počinje da preispituje kako tradicionalne banke funkcionišu i traži nove načine za upravljanje svojim finansijama, Bitcoin ostaje snažna opcija ne samo u smislu alternative, već mogućnosti povezivanja njegove funkcionalnosti sa onim što već postoji u finansijskoj tehnologiji. Njegov značaj je u tome što predstavlja potpuno novi način razmišljanja o novcu i njegovom korišćenju i što rješava neke od ključnih problema koji su karakteristični finansijske sisteme.
Ideja decentralizacije
U mnogim sistemima koje danas koristimo postoji centralna vlast – banka, vlada ili kompanija – koja ima kontrolu i koja donosi pravila, odlučuje ko ima pristup i odobrava aktivnosti, što je prilično spor i skup proces u cjelini. Koncept Bitcoina je drugačiji jer je decentralizovan, a to znači da ne postoji jedna osoba, banka ili organizacija koja donosi odluke, već je to prepušteno mreži koju čine milioni korisničkih uređaja na mreži koji održavaju sistem u funkciji.
Pored toga, decentralizacija onemogućava cenzurisanje, jer niko ne može da interveniše i blokira nečiji pristup ili transakcije. To čini sistem demokratskijim, omogućavajući ljudima širom svijeta da se pridruže bez traženja dozvole.
Kriptografski dokazi – vjerovanje u matematiku, a ne u ljude
Kada nešto kupite koristeći Bitcoin, ne morate se oslanjati na posrednika da verifikuje vašu transakciju. Umjesto toga, Bitcoin koristi nešto što se naziva „kriptografskim dokazom. Kriptografski dokazi su poput digitalnog ključa i brave koji čuvaju informacije sigurnima, jer se oslanjaju na složenu matematiku koja osigurava da se samo validne transakcije dodaju u blockchain, onemogućavajući falsifikovanje ili prevaru.
Kriptografski dokazi funkcionišu tako što kreiraju heš (hash) – dug i jedinstven broj, za svaki blok transakcija. Svaki heš je povezan s prethodnim, što pomaže u obezbjeđivanju cijelog lanca. Matematika iza ovog procesa je toliko složena da bi zahtijevala ogromnu računarsku moć kada bi i pokušala da je razbije. Koristeći kriptografske dokaze, Bitcoin ne zahtijeva povjerenje u ljude, već se umjesto toga, oslanja na neprobojne matematičke algoritme da osigura svaku transakciju.
Proof of Work – digitalna zagonetka koja štiti Bitcoin
Bitcoinova mreža je osigurana procesom koji se naziva Proof of Work (dokaz o radu), koji je najjednostavnije razumjeti ako ga zamislite kao izazovnu zagonetku koju računari, poznati kao „rudari“, moraju da riješe da bi dodali novi blok u blockchain. Prvi računar koji riješi zagonetku dobija priliku da doda blok i dobija nagradu u bitcoinima. Ova zagonetka je izuzetno složena i zahtijeva od rudara da koristi veliku količinu mnogo računarske snage, što je skupo u smislu vremena i energije.
U tom smislu Proof of Work čuva mrežu sigurnom, jer kad bi neko pokušao da prevari sistem ponovnim pisanjem blockchaina, morao ponovo da uradi svako izračunavanja dokaza o radu za svaki blok koji želi da izmijeni, što je praktično nemoguće. Na ovaj način Bitcoin kreira mrežni sistem u kojem je prevara previše skupa i previše složena da bi se bilo kome isplatila.
Šesnaest godina kasnije...
Bitcoin je za ovo vrijeme postao mnogo više od digitalne valute – on je simbol finansijske nezavisnosti i pokretačka snaga nove finansijske tehnologije i ekonomskih koncepata. Pokrenuo je diskusije o budućnosti novca, a inspirisao je brojne pružaoce platnih usluga, uključujući brojne banke širom svijeta i FinTech kompanije, da unapređuju poslovni model.
Zbog količine koja je u opticaju njegova upotreba kao valute ostaje ograničena u poređenju s tradicionalnim novcem, dok njegova cijena nastavlja da fluktuira u zavisnosti od tržišnih okolnosti. U tom smislu uticaj Bitcoina na finansije, tehnologiju i društvo u cjelini već je dubok, navodeći promišljenije i kreativnije istraživanje kako se vrednostima može upravljati i razmenjivati u savremenom svijetu, podstičući značaj decentralizacije i svijest o zaštiti podataka.
Iako često predstavljan kao sredstvo za „brzo bogaćenje“ ili sresdstvo za obavljanje anonimnih transakcija, motivi za njegovo kreiranje, kao i njegova uloga u finansijskom i tehnološkom svijetu potpuno se razlikuju od toga. Bitcoin je prva, najstarija, najvrednija i – u najširem smislu – po svim parametrima jedina prava, potpuno decenztralizovana kriptovaluta koja je transformisala način na koji razmišljamo o novcu, povjerenju i bezbednosti u digitalnoj eri.
--------------------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike Antena M objavljuje svakog utorka i četvrtka. Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR