Zemlji koja teži EU članstvu ne treba Trampova kripto vizija, nego evropska MiCA regulativa

Za Antenu M piše: Ana Nives Radović 

Crna Gora, kao zemlja kandidat za učlanjenje u Evropsku uniju suočava se s izazovom balansiranja između evropskih ambicija i privučenosti deregulacijom kripto tržišta u korist tržišnih sloboda, kakva je najavljena u SAD.

Pejzaž regulacije kriptovaluta doživljava značajnu promjenu. S jedne strane, Evropska unija je u aprilu 2023. počela da primjenjuje regulatorni okvir poznat kao MiCA (Markets in Crypto-Assets) na čijem kreiranju je rađeno više od tri godine da bi se omogućilo nesmetano i bezbjedno plaćanje kriptovalutama u svim zemljama EU i obezbijedila transparentnost, pravičnost i zaštita potrošača u prostoru digitalne imovine.

Povratak Donalda Trampa u političku arenu praćen je njegovim obećanjima da će Sjedinjene Američke Države postati „kripto prijestonica planete“ kroz deregulaciju. Dio svjetske javnosti, uključujući i najviše državne zvaničnike u Crnoj Gori ovu najavu doživio kao ohrabrenje i podstrek da razmišlja u tom pravcu, umjesto da razmotri ozbiljne rizike koji bi mogli da ugroze ulagače, podstaknu ilegalne aktivnosti i destabilizuju finansijski sektor.

MiCA – strukturisani pristup regulaciji kriptovaluta

MiCA je odgovor EU na neregulisanu i često nestabilnu prirodu industrije kriptovaluta kroz koju su uvedene jasne smjernice za izdavanje kripto-imovine, stablecoina, pružaoce usluga, tržišni integritet, zaštitu potrošača i uticaj ove industrije na životnu sredinu.

Za izdavanje kripto-imovine, kompanije koje nude kriptovalute moraju da se pridržavaju strogih pravila kako bi spriječile prevare i obmanjujuće projekte tako da svaki novi kripto projekat mora da priloži transparentnu dokumentaciju koja opisuje rizike, detalje projekta i finansijsku stabilnost. U slučaju stabilcoina, izdavaoci moraju da obezbijede dovoljno rezervi za pokriće svojih digitalnih kovanica, čime se smanjuju rizici od naglih kolapsa, a od njih se tokom čitavog procesa i na cjelokupnom planu poslovanja zahtijevaju transparentnost u poslovanju i redovne revizije.

Pružaoci usluga kao što su kripto berze, digitalni novčanici i drugi kripto biznisi moraju da imaju licence i da se pridržavaju sigurnosnih smjernica, a regulatorna tijela u obavezi su da nadgledaju ove platforme kako bi osigurala poštovanje mjera finansijske sigurnosti. MiCA takođe sprovodi mjere protiv prevara i sprečava manipulaciju cijenama, obezbjeđujući da ulagači budu precizno informisani o rizicima povezanim sa kriptovalutama prije nego što počnu da obavljaju transakcije.

MiCA je usvojena nakon kolapsa kripto firmi velikih razmjera kao što su FTX i Celsius, zbog čijih grešaka je veliki broj korisnika pretrpio velike gubitke, pa je njena svrha da uravnoteži inovaciju i odgovornost, osiguravajući da kriptovalute budu siguran i održiv finansijski instrument, a ne spekulativna alatka za nezakonito prisvajanje imovine.

Zaštita od finansijskog kriminala

Jedan od najvažnijih aspekata MiCA su njene stroge odredbe protiv pranja novca (AML) i finansiranja terorizma (CTF). Regulisanje nalaže da pružaoci usluga kripto-imovine (CASP) poštuju stroge zahtjeve za identifikaciju korisnika (KYC), prijavljuju sumnjive transakcije i implementiraju okvire za upravljanje rizicima kako bi detektovali i spriječili ilegalne finansijske tokove. Sprovodeći ove propise, MiCA ima za cilj da zatvori rupe koje su dugo omogućavale kriminalcima da iskorišćavaju digitalnu imovinu za pranje novca i prevare.

Suprotno tome, Trampov pristup deregulaciji uklonio bi mnoge od ovih slojeva zaštite, olakšavajući zlonamjernim akterima pranje novca i finansiranje ilegalnih aktivnosti bez nadzora, zbog čega bi slabljenje nadzora moglo da pretvori SAD u utočište za ilegalne kripto transakcije, kao a naročito bezbjednosno slabije zemlje koje budu kopirale taj model.

Trampov pro-kripto stav, deregulacija i rizici

Tramp aktivno promoviše popustljiv regulatorni okvir za kriptovalute u SAD, pa njegova strategija uključuje smanjenje nadzora nad kripto kompanijama, imenovanje regulatora koji favorizuju kriptovalute i podsticanje institucionalnih ulaganja.

Suzbijanjem regulative Tramp nastoji da učini SAD atraktivnijim odredištem za kripto firme kako bi one napustile strogi evropski regulatorni okvir i prenijele poslovanje na drugu stranu Atlantika. Smanjenje regulatornih zahtjeva znači manje obaveza za kripto biznise, što bi moglo da dovede do nekontrolisanih aktivnosti. Trampovo imenovanje Pola Etkinsa, zagovornika kriptovaluta, da bude na čelu Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) signalizuje pomak ka minimalnom sprovođenju propisa kroz koji bi kripto firme mogle da izbjegnu nadzor, čak i kada se bave sumnjivim finansijskim praksama.

Trampov pristup mogao bi da otvori vrata velikim bankama i hedž fondovima da ulože novac u kriptovalute, što će omogućiti rast njihove vrijednosti na tržištu, ali i dugoročno povećati finansijsku nestabilnost, budući da bi finansijske institucije mogle da preuzmu prekomjerne rizike, stvarajući potencijalne tržišne krahove.

Zašto su Trampovi planovi za kripto opasni

Jedan od glavnih rizika povezanih sa Trampovom deregulacijom je potkopavanje zaštite potrošača. Evropska regulativa je kroz MiCA dizajnirana da štiti investitore od prevara, obmana i manipulacije tržištem, a bez sličnih zaštita, Trampov pristup mogao bi da dovede do novog talasa kolapsa velikih razmjera, ugrožavajući na taj način ulagače, ali i industriju digitalne imovine u cjelini.

Kada su firme poput FTX-a propale, korisnici su izgubili milijarde dolara, a to je upravo ono što MiCA nastoji da spriječi. Međutim, kada ne postoji ovakav oblik regulative sa strogim pravilima stvara se prostor za prevarantske aktivnosti čije žrtve postaju oni koji su nezaštićeni, nedovoljno informisani i privučeni obećanjima brzih prinosa.

Poseban razlog za zabrinutost predstavlja podsticanje nekontrolisane spekulacije, prije svega jer je industrija kriptovaluta sklona ekstremnoj volatilnosti, zbog čega bi ukidanjem regulatornih ograničenja, Trampove politike mogle da stvore balon baziran na špekulacijama, a ne na mogućnostima za stvarnu upotrebu.

Kripto krah iz 2021. godine, koji je izbrisao hiljade milijardi dolara tržišne vrijednosti, pokazuje šta se dešava kada špekulacija ostane nekontrolisana. Posebno zabrinjava to što bi institucionalni investitori mogli da iskoriste odsustvo jake regulative za vještačko povećanje cijene prije nego što bez najave povuku sredstva, što bi dovelo do ogromnih gubitaka. Takođe, bez dostavljanja sve potrebne dokumentacije koju su kripto startapi dužni da posjeduju, takvi subjekti mogli bi da prikazuju podatke koji nijesu vjerodostojni u namjeri da privuku ulagače koji ne raspolažu preciznim informacijama i zavaraju ih promovisanjem dobrih prilika za ulaganje.

Izazovi deregulacije

Trampova deregulacija također bi mogla olakšati ilegalne aktivnosti. Jedan od ključnih razloga zbog kojih vlade regulišu kripto je sprječavanje njegove upotrebe za pranje novca, finansiranje terorizma i prevare. MiCA uvodi stroge zahtjeve za sprječavanje pranja novca (AML) i identifikaciju korisnika (KYC). Trampova predložena deregulacija, međutim, učinila bi lakšim lošim akterima da koriste kripto za nelegalne aktivnosti, izazivajući nadzor globalnih regulatora. Kripto bi mogao postati sve više korišćen za transakcije na crnom tržištu bez straha od posljedica, a terorističke organizacije ili kriminalne mreže mogle bi lakše finansirati svoje operacije putem anonimnih kripto transakcija.

Pored toga, Trampovo podsticanje institucionalnih ulaganja u kripto moglo bi povećati rizik od sistemske finansijske nestabilnosti. Ako banke i velike firme budu snažno izložene kripto imovini, koja je veoma volatilna, iznenadan pad tržišta mogao bi izazvati široku finansijsku turbulenciju, sličnu finansijskoj krizi iz 2008. godine. Kripto firme sa slabim finansijskim strukturama mogle bi propasti, stvarajući domino efekte koji utiču na tradicionalne finansijske institucije. Odsustvo nadzora omogućilo bi pojavu rizičnih finansijskih proizvoda, sličnih onima iz krize subprime hipoteka, u kripto sektoru.

Suzbijanje regulatornog okvira, za koje se Tramp zalaže, moglo bi da natjera kompanije da napuste odgovorne jurisdikcije i premjeste svoje aktivnosti u manje regulisano okruženje, što bi doprinijelo stvaranju fragmentisanog i nestabilnog tržišta, posljedično smanjujući povjerenje u kriptovalute na globalnom nivou, jer industrija bez zaštite nije održiva na duže staze. Ovakav ambijent bi se dugoročno pretvorio u potpunu suprotnost onome što njim navodno pokušava da se postigne, a to je prihvatanje, prije svega jer bi entiteti koji su posebno oprezni, poput banaka i drugih pružalaca finansijskih usluga, dodatno povećali nivo opreza, pa bi dugoročna prihvaćenost bila smanjena, što bi onemogućilo potpunu kripto integraciju.