Američki dolar nastavlja da se suočava s poteškoćama i na početku današnjeg trgovanja, jer su zabrinutosti zbog mogućeg uticaja eskalirajućih globalnih trgovinskih tenzija na inflaciju i rast u SAD sve više rastle, što je pojačalo volatilnost na tržištima, posebno na valutnim, gdje su investitori balansirali između opreznog optimizma i nesigurnosti.
Indeks dolara iznosio je 103,57 i bio je blizu petomjesečnog minimuma, odražavajući nelagodu na tržištu.
S druge strane, japanski jen je zabilježio blagi rast, porastavši se 0,3% na 147,75 prema dolaru, a ovaj trend bio je vođen povoljnim domaćim faktorima u Japanu, posebno izjavama guvernera Banke Japana Kazua Uede, koji je ponovo naglasio posvećenost smanjenju „prevelikog“ deficita.
Iako se očekuje da će BoJ zadržati kamatne stope nepromijenjene na predstojećem sastanku, očekuje se povećanje kamata u trećem kvartalu, vjerovatno u julu, jer se vjeruje da će BoJ povećati kamatne stope za najmanje 25 baznih poena, a mnogi investitori na valutnim tržištima vjeruju da bi centralna banka te zemlje mogla podići stope do tri puta ove godine zbog snažnog rasta plata i stabilnog ekonomskog učinka.
U međuvremenu, švajcarski franak imao je koristi od potražnje za sigurnom lukom za investitore, penjući se blizu tromjesečnog maksimuma na 0,8815 prema dolaru.
Euro i britanska funta takođe su ostali stabilni blizu svojih nedavnih višemjesečnih vrhova, a njima se trgovalo po kursu od 1,088 dolara i 1,2955 dolara, respektivno.
Euro je dobio dodatnu podršku od fiskalnog plana resetovanja Njemačke, dok je funta ojačala zahvaljujući relativno pragmatičnom pristupu Britanije prema američkim carinama.
S druge strane, australijski i novozelandski dolar našli su se pod pritiskom, pri čemu je prvi pao 0,35% na 0,6299 dolara, dok je drugi oslabio 0,33% na 0,5712 dolara.
Kanadski dolar, koji je ranije bio pod pritiskom, izgubio je 0,2% vrijednosti i iznosio je 1,4398 prema dolaru, što je uslijedilo nakon što je Banka Kanade smanjila svoju ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena.
Centralne banke širom svijeta bile su oprezne u prilagođavanju monetarne politike, pokušavajući da balansiraju zabrinutost zbog ekonomskog rasta i rizika inflacionih pritisaka, posebno zbog nepredvidljivih trgovinskih politika.
Tržišta robe
Cijene zlata nastavile su da rastu i na početku današnjeg trgovanja, približavajući se svom rekordnom vrhu usljed stalne nesigurnosti u vezi sa trgovinskim politikama. Cijena zlata na spot tržištu porasla je 0,5%, dostigavši 2.947,06 dolara po unci.
Zlatu je zamah dala povećana tražnja za sigurnom imovinom u okolnostima u kojim i dalje dominira strah od trgovinskog rata. Prinosi na američke obveznice takođe su pali, pri čemu je prinos na dvogodišnje obveznice pao dva bazna poena na 3,974%. Ovi pomaci podržali su cijene zlata, koje se očekuje da nastave da rastu, pri čemu je 3.000 dolara sada smatranim narednim logičnim ciljem za ovaj plemeniti metal.
Cijene nafte su zabilježile blagi pad nakon jučerašnjeg rasta. Brent nafta je pala 0,3%, zatvarajući se na 70,77 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta pojeftinila 0,4%, dostigavši 67,44 dolara po barelu.
Rastući pritisci na cijene bili su rezultat veće od očekivane smanjenje zaliha goriva u SAD, sa padom zaliha od 5,7 miliona barela, što je bilo više od očekivanog smanjenja od 1,9 miliona barela. Međutim, dodatne zabrinutosti zbog globalnih ekonomskih posljedica trgovinskih ratova i nesigurnost u vezi sa budućim zahtjevima za naftom uticale su na cijene.
Iako sezonska očekivanja potražnje za proljeće i dalje pružaju podršku, tržišni učesnici ostaju oprezni. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC+) suočava se sa izazovima u pridržavanju svojih ciljeva proizvodnje, dok su zemlje poput Kazahstana povećale proizvodnju nafte.
Takođe, zabrinutost zbog smanjene tražnje za avio-gorivom, povezana sa padom broja putnika, stvara dodatni pritisak na cijene.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR