Američki dolar bio je pod pritiskom jutros po otvaranju tržišta nakon teškog prvog kvartala, dok su ulagači na finansijskim tržištima čekali najavu novih američkih carina koju treba da saopšti predsjednik Donald Tramp.
Valute
Indeks dolara, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na šest glavnih rivala, pao je 0,12% na 104,06 poena. Učesnici na valutnim tržištima bili su oprezni pred najavu carina iz Bijele kuće, zbog očekivanja da će se nova politika odnositi na više zemalja.
Iako je euro jutros ostao stabilan na 1,0826 dolara, zabilježio je snažan rast od 4,5% u prvom kvartalu, uglavnom zahvaljujući promjenama u fiskalnoj politici Njemačke. Međutim, neki investitori i dalje su skeptični kada je riječ o mogućnosti da euro zadrži ovaj zamah.
Japanski jen ojačao je 0,2% na 149,62 jena po dolaru, ostvarujući rast od gotovo 5% u prvom kvartalu usljed očekivanja da bi Banka Japana mogla ponovo da poveća kamatne stope. Ipak, poslovno raspoloženje u Japanu oslabljeno je u prvom kvartalu zbog rastućih trgovinskih neizvjesnosti, što komplikuje dalji pravac monetarne politike centralne banke te zemlje.
Britanska funta porasla je 0,1% na 1,2931 dolar, dok je novozelandski dolar oslabio 0,1% na 0,5673 dolara. Američki dolar pokazao je mješovita kretanja u odnosu na druge ključne valute, pa je, kada je riječ o trgovinskim rivalima na koje se odnosi nova Trampova carinska politika, porastao 0,08% na 1,4398 kanadskih dolara i na 20,4751 meksički pezo.
Bitcoin se zadržao na nivou od oko 82.708 dolara, odražavajući oprezno tržišno raspoloženje usljed opšte finansijske nesigurnosti.
Zlato
Cijene zlata dostigle su i jutros novu najveću vrijednost u istoriji, podstaknute strahom da bi predstojeće američke carine mogle da izazovu inflatorne pritiske i ekonomsku nestabilnost. Spot zlato uvećalo je vrijednost 0,6% na 3.142,83 dolara po unci, nakon što je ranije u sesiji dostiglo rekordnih 3.145,38 dolara. Američki fjučersi na zlato uvećani su 0,7% na 3.171,80 dolara.
Zlato je zabilježilo najbolji kvartal od 1986. godine, odražavajući snažnu tražnju za sigurnim utočištima usljed tržišne nesigurnosti. Iako su neki tehnički indikatori sugerisali da je zlato precijenjeno, ulagači na tržištima su i dalje očekivali rast, pri čemu neki prognoziraju testiranje nivoa od 3.200 dolara. Očekivanje najave carina 2. aprila na tzv. „Dan oslobođenja“, kako ga je nazvao Tramp, dodatno je podstaklo rast cijena zlata, jer su ulagači nastavili da traže zaštitu od povećane volatilnosti.
Cijene nafte ostale su stabilne nakon dostizanja petonedjeljnih maksimuma, dok su Trampove prijetnje sekundarnim carinama na rusku i iransku naftu, kao i moguća vojna akcija protiv Teherana, održavale zabrinutost u vezi sa snabdijevanjem. Brent nafta poskupila je 0,2% na 74,93 dolara po barelu, dok je cijena barela američke WTI nafte porasla 0,2% na 71,61 dolara.
Uprkos kratkoročnim dobicima, zabrinutost zbog globalne tražnje pritiskala je tržište. Očekuje se da će cijene nafte ostati pod pritiskom tokom godine zbog kombinovanog uticaja američkih carina, usporavanja ekonomskog rasta u Kini i Indiji, kao i mogućeg povećanja proizvodnje OPEC+ članica. Ulagači na tržištima su takođe izražavali sumnju u Trampove prijetnje Rusiji, pri čemu postoji uvjerenje da je riječ samo o fingiranju pooštravanja odnosa.
Ulagači su takođe fokusirani na objavu podataka o američkim zalihama nafte, pri čemu su se pojavile prognoze o očekivanom padu zaliha sirove nafte od oko 2,1 milion barela za prethodnu sedmicu. Slabiji dolar dodatno je podržao cijene nafte, jer niža vrijednost američke valute čini sirovu naftu pristupačnijom za strane kupce.
Cijena srebra uvećana je 0,2% na 34,13 dolara po unci, dok je platina ostala nepromijenjena na 992,7 dolara. Cijena paladijuma uvećana je 0,8% na 990,34 dolara.
Signali
U fokusu ulagača su ključni ekonomski podaci iz SAD, uključujući izvještaj o broju slobodnih radnih mjesta, ADP podatke o zaposlenosti i ključni izvještaj o zapošljavanju u nepoljoprivrednom sektoru, koji se očekuje u petak. Predsjednik Federalnih rezervi Džerom Pauel i drugi zvaničnici takođe bi trebalo da se obrate, potencijalno dajući smjernice o budućem pravcu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Evropi, pažnja je usmjerena na predstojeće objavljivanje podataka o potrošačkim cijenama, pokazatelje proizvodne aktivnosti (PMI) i stope nezaposlenosti. Očekuje se da će predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard pružiti dalja ekonomska pojašnjenja na skupu u Frankfurtu.
Neizvjesno globalno trgovinsko okruženje, uzrokovano agresivnom Trampovom carinskom politikom, stvorilo je značajnu volatilnost na finansijskim tržištima. Bijela kuća objavila je opsežnu listu trgovinskih barijera koje su uvele druge zemlje, što je učvrstilo očekivanja da će američka administracija nastaviti sveobuhvatnu strategiju uvođenja carina.
Međunarodni monetarni fond izrazio je zabrinutost zbog stanja globalne ekonomije, ali je ocijenio da neposredna recesija nije vjerovatna. Generalna direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva priznala je da povjerenje investitora slabi zbog neizvjesnosti, ali je naglasila da MMF još ne vidi poguban uticaj carina. Ipak, upozorila je da bi produžena neizvjesnost mogla negativno uticati na globalni rast.
Očekuje se da će MMF u svom aprilskom ažuriranju blago sniziti prognozu globalnog rasta. Dok je prognoza rasta američke ekonomije u januaru povećana na 2,7%, najnoviji događaji mogli bi da dovedu do blagog smanjenja te procjene. Evropska ekonomska perspektiva mogla bi se blago poboljšati zbog povećanja rashoda za odbranu i fiskalnih promjena u Njemačkoj, dok se Kini preporučuje da se fokusira na podsticanje domaće potrošnje.
Rizici
Ulagači na tržištima i dalje su oprezni, pri čemu je uočljivo da je nepredvidivi tempo Trampovih najava carina stvorio značajnu neizvjesnost. Glavni američki berzanski indeksi izgubili su skoro 10% vrijednosti od sredine februara, jer su investitori strahovali da bi trgovinska politika mogla da uspori rast ili izazove recesiju.
MMF je takođe istakao da mnoge zemlje imaju ograničene fiskalne i monetarne mogućnosti zbog visokih nivoa duga, što otežava odgovor na potencijalne ekonomske šokove. Svako narušavanje procesa disinflacije moglo bi da produži period visokih kamatnih stopa i da oteža refinansiranje duga za ekonomski ugrožene zemlje.
Uprkos rastućem globalnom protekcionizmu, međunarodna trgovina nastavila je da raste, pri čemu je trgovina uslugama rasla brže od trgovine robom. Manje ekonomije sve više su se fokusirale na strukturne reforme i jačanje regionalnih partnerstava kako bi povećale otpornost na globalne ekonomske neizvjesnosti.
U kontekstu promjenljivih globalnih politika, odnosi između MMF-a i SAD ostali su u centru pažnje. Georgijeva je izjavila da je njen sastanak sa američkim ministrom finansija Skotom Besentom bio konstruktivan, pri čemu je Besent prepoznao ulogu MMF-a u stabilizaciji globalne ekonomije. Ona je naglasila da su SAD ostvarile prihod od oko 3,2 milijarde dolara iz svojih MMF ulaganja u posljednjim dvjema godinama, ističući da je učešće u MMF-u korisno za Vašington.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR