Početak sedmice na finansijskim tržištima u znaku je atipičnih okolnosti, jer u isto vrijeme vrijednost gube i američki dolar i nafta i zlato čija cijena je denominirana u tzv. zelenoj valuti, što odražava nesigurnost i očekivanja da će ulagači na tržištima povući kapital iz rizičnijih ulaganja.
Valute
Vrijednost američkog dolara i na početku ove sedmice nastavio je silazni trend. Nakon što je u četvrtak je indeks dolara pao za oko 1.7%, što je njegov najdublji dnevni pad još od novembra 2022. godine, njime se jutros trguje po kursu od približno 0,9069 eura, što predstavlja pad od 0,608% u odnosu na završetak trgovanja prošle sedmice.
Početkom prošle sedmice dolar je bilježio tek manji pad u odnosu na euro od 1,734% u poređenju sa sedmicom ranije. Do ovakvih okolnosti došlo je nakon što je bivši predsjednik Donald Tramp uveo carine na uvoz, što je pojačalo ekonomski protekcionizam na nivou koji nije viđen još od početka prošlog vijeka. Trampova odluka je produbila strah od recesije i izazvala rasprodaju na američkom berzanskom tržištu. Ulagači kao ključne razloge navode protekcionističku politiku, narušavanje poslijeratnog ekonomskog poretka, ali i rastući američki dug, koji umanjuju privlačnost zelene valute.
Ako se kriza povjerenja u dolar nastavi, njegova pozicija svjetske rezervne valute mogla bi biti ozbiljno dovedena u pitanje. Iako i dalje dominira u međunarodnoj trgovini, dolar je od početka 2025. oslabio 6,1% u odnosu na korpu drugih vodećih valuta. Ovaj pad bi se možda mogao zaustaviti ukoliko bi se uvele mjere koje bi podstakle rast – poput smanjenja poreza ili deregulacije.
Okolnost koja dolaru i dalje ide u prilog je to što ima snažne strukturne prednosti – podršku najveće svjetske ekonomije, duboko razvijena finansijska tržišta i, za sada, stabilan pravni okvir. Ipak, današnje tržište sve više vidi SAD kao najvećeg gubitnika sopstvenih ekonomskih mjera. Zbog rastućih cijena i usporenog rasta, interesovanje za američku imovinu slabi. Iako su strane investicije u SAD porasle sa 13 biliona dolara u 2014. na čak 62 biliona u 2024, sada je u toku jasan zaokret.
Od povlačenja dolara posebno je profitirao euro, koji je zabilježio svoj najjači dnevni rast u posljednjim dvjema godinama i sada vrijedi 1,0985 dolara, što predstavlja rast od 0,18%, zahvaljujući slabosti dolara i padu povjerenja u američku ekonomiju.
U atmosferi pojačanog rizika, investitori su se okrenuli sigurnijim valutama poput japanskog jena i švajcarskog franka, dok su se povlačili iz valuta koje su osjetljive na tržišni rizik. Dolar je pao 0,63% u odnosu na jen, na 145,92, produžavajući prethodni pad od 2%. Švajcarski franak je ojačao više od 0,8%, dostigavši 0,8531 po dolaru, nastavljajući pozitivan trend sa ukupnim dobitkom od 2,3% prethodne sedmice.
Australijski dolar, koji se često koristi kao indikator globalnog investicionog apetita za rizikom, pao je na najniži nivo u posljednjih pet godina — na 0,6014 dolara. Novozelandski dolar je oslabio 0,43%, spustivši se na 0,5572, nakon što je ranije tokom dana zabilježio pad od više od 1%. Kineski juan je takođe oslabio – domaći kurs pao je na najniži nivo u dva i po mjeseca, dok je offshore juan oslabio više od 0,3%.
Tržišta sada sve više očekuju agresivnije spuštanje kamatnih stopa kod Federalnih rezervi. Mogućnost smanjenja već u maju procjenjuje se na 55%, dok se do kraja godine očekuje više od 100 baznih poena u smanjenju stopa. Donedavno su prognoze bile da se uopšte neće mijenjati kamate narednog mjeseca.
Globalni osjećaj nesigurnosti odrazio se i na kriptovalute. Bitcoin je pao na petomjesečni minimum – 76.638,5 dolara, dok je Ether oslabio na šestomjesečni minimum od 1.526,2 dolara. Povlačenje iz volatilne imovine ukazuje na rastući strah od globalne recesije i preusmjeravanje kapitala ka sigurnijim opcijama.
Zlato
Iako je zlato tradicionalno utočište u kriznim vremenima, ovog puta ni ono nije ostalo pošteđeno. Spot cijena zlata pala je 0,1%, na 3.034,02 dolara po unci, nakon ranijeg pada od više od 1%. Američki terminski ugovori za zlato ipak su zabilježili rast od 0,5%, dostigavši 3.051 dolara. U petak je zlato zabilježilo pad više od 3%, jer su investitori prodavali svoje pozicije da bi pokrili gubitke na drugim tržištima.
Kontramjere Kine prema američkim carinama, uključujući 34% poreza na svu robu iz SAD i restrikcije izvoza rijetkih zemnih metala, dodatno su pojačale zabrinutost na tržištima. Uprkos padu cijena, centralne banke nastavljaju s akumulacijom zlata, a Kina je u martu peti put zaredom povećala svoje rezerve.
Cijena srebra porasla je 2%, dostigavši 30,13 dolara po unci, nakon što je zabilježila najniži nivo u posljednjih sedam mjeseci. Cijena platine porasla je 1% na 926,09 dolara, dok je paladijum dobio skoro 1%, dostigavši 919,5 dolara.
Nafta
Cijene nafte su drastično pale nakon eskalacije carinskog sukoba. Brent nafta je u ponedjeljak ujutro na azijskom tržištu pala na 63,01 dolara po barelu – najniži nivo u posljednje četiri godine – što je pad od 16,5% u odnosu na visoki nivo prije uvođenja carina, koji je iznosio 75,47 dolara.
Pad tražnje u Aziji bio je očigledan i prije trgovinskih šokova. Azija je u prvom kvartalu 2025. uvozila 26,44 miliona barela dnevno, što je pad od 640.000 barela u odnosu na isti period prošle godine. U martu je uvoz porastao na 27,39 miliona barela dnevno, zahvaljujući kupovini Kine, ali je ipak ostao ispod nivoa iz marta 2024.
Cijene su očigledno bile glavni faktor za martovski oporavak. Cijene nafte su snažno pale sa visoke vrijednosti od 82,63 dolara u januaru na 68,33 dolara početkom marta, što je podstaklo rafinerije da ponovo napune zalihe.
Kineske rafinerije su na početku godine koristile zalihe, prerađujući više nafte nego što je bilo dostupno iz uvoza i domaće proizvodnje. Mart je donio preokret, sa povećanim kupovinama uslijed nižih cijena.
Iako se tražnja za naftom u Aziji i dalje smatrala nesigurnom, OPEC+ je odlučio da poveća proizvodnju za 411.000 barela dnevno u maju, što stvara dodatni pritisak. Ukoliko ekonomski uslovi ne budi poboljšani, ni niže cijene možda neće biti dovoljne da podstaknu značajniji novi rast tražnje.
Strahovi od globalne recesije i ekstremna tržišna volatilnost izazvali su masovnu prodaju. Učesnici na tržištu strahuju da bi nastavak gubitaka mogao primorati „vatrenu prodaju“ profitabilne imovine. Tajvanska tržišta, nakon lokalnih praznika, izgubila su gotovo 10%, što je izazvalo reakciju vlasti uvođenjem restrikcija na kratke prodaje i circuit breakera.
Signali
U Evropi se očekuje da će ministri trgovine raspravljati o mjerama odmazde prema američkim carinama. U međuvremenu, sentiment u Aziji ostaje sumoran, jer je Nikkei indeks pao dodatnih 6%, a kineske blue chip akcije izgubile su gotovo 7%.
Tržišta sve više vjeruju da će Federalne rezerve djelovati brzo i agresivno. Fjučers ugovori pokazuju rastuću mogućnost smanjenja kamatnih stopa počevši od maja, uz očekivanja da bi smanjenje moglo da iznosi čak 100 baznih poena do kraja godine, što odražava ne samo usporeni rast, već i hitnu potrebu da se suprotstave inflaciji izazvanoj carinama.
Predsjednik Federalnih rezervi Džerom Paiel ostaje oprezan, naglašavajući da je još uvijek prerano za donošenje konačnog stava o odgovarajućem odgovoru. Ipak, tržišta računaju na naglu promjenu smjera, vođena rastućim rizicima za ekonomski rast i finansijsku stabilnost.
Tramp tvrdi da su njegove carinske politike neophodna mjera za dugoročnu dobrobit ekonomije. Iako su brojne zemlje započele razgovore sa SAD kako bi ublažile štetu, nesrazmjernost američkih carina otežava postizanje kompromisa.
Globalni lideri sve više gledaju na aktuelnu situaciju kao na prekretnicu, jer postoji zabrinutost da bi trgovinski rat mogao dovesti do dugoročnih preuređenja odnosa. Sve izraženije je i očekivanje koordinisanog međunarodnog napora za slabljenje dolara — scenarij koji podsjeća na Plaza Accord iz 1985. godine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR