Piše: Vladimir Jovanović
„Prije svih je postala autokefalna Crnogorska crkva (od 1766. god), zatim Grčka (od vremena sticanja političke nezavisnosti Grčke, konkretno, od 1833. god), potom Bugarska (od 1870. god. fermanom Sultana), Srpska – 10 godina kasnije...”
Tako 1913. god. piše ruski „Enciklopedijski rječnik Granta”.
Naziv je ova enciklopedija dobila po Aleksandru Grantu (Александр Наумович Гранат; 1861–1933), ruskome izdavaču.
Njegovo preduzeće je od 1891. do 1903. god. publikovalo „Настольный энциклопедический словарь” – šest izdanja sa po osam do devet tomova.
Sedmo, kako se ističe, „u potpunosti prerađeno izdanje”, pod egdom Ruskoga bibliografskoga instituta Grant iz Moskve, izlazil od 1910. do 1948. god. kao „Enciklopedijski rječnik Granta”: ukupno: 59 tomova!
Citirao sam prethodno navod iz članka „Pravoslavlje” („Православiе”), tom XXXIII „Enciklopedijskoga rječnika Granta”, pečatanoga 1913. god. u Moskvi (str. 289).
Uvod u isti članak glasi:
„PRAVOSLAVLJE, hrišćansko vjeroispovijedanje, pridržavaju ga se crkve: Ruska, Grčka, Bugarska, Srpska, Crnogorska, Rumunska, četiri patrijaršije u Turskoj, jedan manastir-Crkva (Sinaj), takođe i tri crkve u Austro-Ugarskoj” (str. 288).
Slijede faksimili kompletnoga članka „Православiе”...
1/3
2/3
U prethodnome nastavku ovoga serijala smo viđeli što o kanonskoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi piše jedna starija, klasična protestantska bogoslovska enciklopedija.
3/3
No, što na istu temu saopštava, takođe inovjerna, „Katolička enciklopedija” („Catholic Encyclopedia”)?
Njen izdavač je „Robert Appleton Company”.
Prvi njen tom pojavio se 1907. god. u Njujorku. Ukupno je do 1912. god. štampano 15 tomova. Dopunski tomovi ove enciklopedije su objavljivani 1922, te od 1950. do 1958, da bi 1968. i 2002. god. publikovana njena izmijenjena izdanja naslovljena „New Catholic Encyclopedia”.
Enciklopedija je dizajnirana da služi vjeronauci Rimokatoličke crkve; takođe, bilježi postignuća katolika u gotovo svim intelektualnim i drugim profesionalnim sferama.
Za razliku od nekih sličnih izdanja, fokusiranih samo na unutrašnje poslove Rimokatoličke crkve, ona je proširila pojmovne opsege; etc.
U tomu X „Katolička enciklopedije”iz 1912. god. je objavljen članak „Montenegro”.
Za Crkvu Crne Gore, navodi se da je nova epoha otpočela krajem 17. vijeka intronizacijom vladike Danila Petrovića Njegoša, koji je i kao „vladar nacije reorganizovao Pravoslavnu crkvu, uspostavivši bliskije odnose sa Rusijom, koje je održalo isto vjersko uvjerenje”. (str. 530)
„Pravoslavna crkva u Crnoj Gori je autokefalna, to jest nezavisna od patrijarha u Carigradu; njen dugovni poglavar, koji nosi titulu Mitropolita Skenderije i Primorja, Arhiepiskop Cetinja, etc, izabran je od nacionalne skupštine iz redova izvornoga neoženjenoga klira – monaha, a posvećen od Ruskoga Svetoga Sinoda u Petrogradu.
U 1877. god. ustanovljena je druga [episkopska] katedra, za Brda, u Ostrogu.
Protoprezviterijata ima 17, a parohija oko 160“ (str. 531).
1/2
2/2
„Čembersova enciklopedija; Rječnik univerzalnoga znanja“ („Chambers' Encyclopedia: A Dictionary of Universal Knowledge“), pod redakturom škotskoga pisca i izdavača Dejvida Patrika (David Patrick; 1849–1914), 1893. god. u tomu petome, uočava kauzalnu vezu političke i crkvene nezavisnosti Crnogoraca:
„Crnogorci, nikada priznavši sizerenstvo Sultana, nijesu priznali ni jurisdikciju carigradskih patrijarha“ (str. 400).
Isak K. Fank (Isaac K. Funk; 1839–1912), leksikograf i lingvista, te izdavač Adam V. Vegnels (Adam W. Wagnalls; 1843–1924), objavlili su 1912. god. „Fankovu i Vegnelsovu strandardnu enciklopediju svjetskih znanja“ („Funk & Wagnalls standard encyclopedia of the world's knowledge”).
U članku „Grčka crkva“ („Greek Churrch”), oni ponavljaju konstataciju iz „Čembersove enciklopedije”. Izvorno:
„The Montenegrins, who never acknowledged the suzerainty of the sultan, did not admit the jurisdiction of the Constantinopolitan patriarch“ (str. 389).
Preostaje da u ovome, pretposljednjem nastavku, razmotrimo „Novu Šaff-Hercegovu enciklopediju religoznoga znanja“ („New Schaff–Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge“).
Ona je objavljena jednovremeno u Njujorku i Londonu i takođe donosi podatke o statusu u Vasdeljeni Crnogorske pravoslavne crkve.
Johan Jakob Hercog (Johann Jakob Herzog; 1805–1882), švajcarsko-njemački protestantski teolog, autor je „Real-Encyklopädie für protestantische Theologie und Kirche“ (1853-1868, I-XXII tom)
Ovo izdanje je prerađeno pod glavnom redakturom Filipa Šaffa (Philip Schaff; 1819–1893), njemačko-američkoga bogoslova, takođe protestanta, autora kapitalnoga djela „History of the Christian Church“, osobito cijenjenoga u ruskim pravoslavno-bogoslovskim krugovima (objavljeno u Petrogradu: Филипп Шафф, „История христианской церкви“. I-VIII, 2007-2012. god).
Dakle, pod Šaffovom redakcijom su od 1882. god. pečatana prerađena i dopunjena izdanja izvorne „Real-Encyklopädie“, a od 1908. do 1914. god. je izlazila njihova inovirana replika na engleskome u 13 tomova pod naslovom „Nova Šaff-Hercegova enciklopedija“.
U članku „Eastern Church“ („Istočna crkva“), tom četvrti, napominje se:
„Istočna ckva je podijeljena na najmanje 15 ogranaka ili djelova, od kojih je svaki nezavisan od drugog“ (str. 48).
Slijedi popis autokefalnih pravoslavnih jerarhija.
Crkva u Crnoj Gori je upisana kao osma po rangu...
1/2
2/2
(Nastavlja se)
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR