Apple se ponovo suočava sa složenim geopolitičkim i ekonomskim izazovima dok administracija Donalda Trampa pooštrava carinsku politiku, podižući ih ovoga puta sa 10% na 20% za uvoz iz Kine i uvodeći dodatnu carinu od 25% na robu iz Meksika i Kanade. Appleov dobro uspostavljeni lanac snabdijevanja, koji je i dalje snažno oslonjen na Kinu, uprkos naporima kompanije da diverzifikuje proizvodnju, ovim je prilično pogođen.
Tokom Trampovog prvog mandata, izvršni direktor Applea Tim Kuk uspješno je pregovarao o izuzecima, koristeći ekonomski uticaj kompanije s logom jabuke u SAD i obećanja o ulaganju u domaću proizvodnju. Međutim, aktuelna situacija donosi veću neizvjesnost. Iako je Apple ponovo potvrdio posvećenost širenju prisustva u SAD – najavljujući investicije vrijedne više milijardi i planove za zapošljavanje desetina hiljada radnika – ostaje nejasno hoće li takva obećanja ovoga puta biti dovoljna za ublažavanje carina.
Finansijske posljedice ovih carina su neizbježne. Pošto se većina ključnih Appleovih proizvoda – uključujući iPhone, MacBook, iPad i AirPods – proizvodi u Kini, veći uvozni troškovi bi mogli da dovedu do povećanja cijena za potrošače. Iako je Apple u prošlosti preuzimao dio tih troškova na sebe kako bi ostao konkurentan, postoji granica do koje kompanija može da apsorbuje finansijski teret bez ugrožavanja profita.
Jedan od mogućih ishoda je direktno povećanje maloprodajnih cijena. Apple obično izbjegava nagla poskupljenja, što se vidjelo i u odluci da zadrži cijenu najnovijeg iPad Aira uprkos novim carinama. Ipak, iPhone – proizvod koji se već suočava s izazovima u prodaji na ključnim tržištima, poput Kine – mogao bi biti taj na koji će se odnositi najteže odluke o cijenama. Dok je najskuplji Pro Max model već doživio postepena poskupljenja u prethodnim godinama, veće prilagođavanje cijena cijele linije uređaja moglo bi doći u obzir ako carine ostanu na snazi.
Druga moguća strategija je agresivnija promjena lanca snabdijevanja. Apple je posljednjih godina pokušavao da smanji zavisnost od Kine širenjem proizvodnje u zemlje poput Indije. Iako su ti potezi dio dugoročne strategije diverzifikacije, obim Appleovih operacija u Kini čini naglu selidbu gotovo nemogućom. Dodatni problem je što Trampova politika carina sada obuhvata i druge zemlje, što znači da prebacivanje proizvodnje na alternativne lokacije ne garantuje oslobađanje od dodatnih troškova.
Situaciju dodatno komplikuje odgovor Kine, koja uvodi kontramjere, otežavajući Appleovu poziciju na tržištu koje donosi značajan dio njegovih prihoda. Osim viših troškova proizvodnje, Apple se sada suočava i s mogućim padom potražnje ako kineski potrošači budu percipirali kompaniju kao dio američke trgovinske politike.
Širi ekonomski uticaj ide dalje od Applea – već su mnogi veliki američki trgovci i proizvođači elektronike najavili rast cijena potrošačke robe. Kompanije koje zavise od međunarodnih lanaca snabdijevanja moraju odlučiti hoće li same pokriti dodatne troškove ili ih prebaciti na kupce – dilema od koje nije izuzet ni Apple, uprkos svojoj finansijskoj moći.
Za potrošače, ključno pitanje je da li kupiti Appleove proizvode prije nego što potencijalna poskupljenja stupe na snagu. Dok neki analitičari predviđaju povećanje cijena od 5-10%, drugi smatraju da bi Apple mogao pokušati da ublaži efekat carina prilagođavanjem asortimana, davanjem popusta na starije modele ili odlaganjem promjena cijena kako bi ostao konkurentan. U međuvremenu, oni koji se oslanjaju na kupovinu na rate moraju uzeti u obzir rastuće troškove kredita i neizvjesnost oko budućih cijena.
U širem kontekstu, ove carine su dio veće promjene u američkoj trgovinskoj politici, sa posljedicama koje nadilaze Apple. Pristup administracije u pogledu trgovinskih sporazuma s Meksikom i Kanadom odražava nastojanje da se suzbiju prakse zaobilaženja carina, gdje su kompanije postavljale proizvodne pogone u tim zemljama kako bi izbjegle veće carine na kinesku robu. Sada, sa strožim regulativama, poslovanje će se suočiti sa dodatnim troškovima, što bi moglo dodatno pojačati ekonomske posljedice novih carina.
Za Apple, naredni mjeseci biće test sposobnosti prilagođavanja. Kompanija će morati da balansira između zaštite svog globalnog tržišnog položaja i prolaska kroz sve protekcionističkiju trgovinsku politiku.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR