Naizgled lijepe riječi koje su se sinoć o kompaniji Apple mogle čuti u obraćanju američkog predsjednika Donalda Trampa ipak nijesu mogle kamuflirati uticaj njegovih odluka na njihovo poslovanje i ono što od tog tehnološkog giganta očekuju kako kupci, tako i ulagači na tržištu kapitala.
U govoru koji je privukao pažnju cijelog svijeta Donald Tramp je rekao da Apple ima plan da investira u SAD, aludirajući na prenošenje proizvodnog procesa unutar granica te zemlje. Prva pomisao većine bila je – ako se uređaji sa logom jabuke ubuduće budu proizvodili u SAD ili ako već zavise od dobavljača koji su veoma pogođeni novim carinama – koliko će, na primjer, koštati novi iPhone? Još kada je priča o povećanju carina bila samo najavljena govorilo se da bi nove tržišne okolnosti podigle cijenu ovih uređaja najmanje za 300 dolara, a sada kao da se više niko ni ne usudi da počne da množi i sabira…
Ovaj tehnološki gigant godinama je gradio složen i razgranat lanac snabdijevanja, no sada se suočava s ozbiljnim izazovima, baš kao i većina vodećih američkih kompanija koje imaju pogone na drugim krajevima svijeta.
Nove carine uključuju opštu stopu od 10% za sve zemlje, a dodatne "recipročne" carine zahvataju ključne azijske proizvodne centre. Kina, koja proizvodi većinu Apple uređaja, suočava se s carinom od 34%, Tajvan sa 32%, a Indija i Vijetnam s 26% i 46%, što značajno utiče na profit Applea, koji svake godine isporuči oko 50 miliona iPhone uređaja u SAD, većinom iz Kine. Iako je Apple pokušao da premjesti dio proizvodnje u Indiju i Vijetnam, nove carine poništavaju prednosti tih poteza, jer kompanija sada ima visoke troškove uvoza.
Izvršni direktor Applea Tim Kuk godinama je balansirao između zavisnosti od Kine i političkih realnosti američkog tržišta. Bio je gost na inauguraciji, sastajao se s Trampom i obećao velike investicije u SAD, nadajući se da će osigurati povoljniji tretman. Međutim, Bijela kuća je jasno stavila do znanja da Apple neće dobiti izuzeće od carina, što znači da će kompanija morati da snosi puni finansijski teret. Ukoliko Apple bude primoran da plati puni iznos carine na uvoz iz Kine, kompanija bi mogla izgubiti 9% bruto marže, dok bi godišnja neto dobit mogla pasti čak 14%.
Apple se sada suočava s teškom odlukom – hoće li preuzeti troškove ili ih prebaciti na kupce. Cijene iPhonea su do sada ostale stabilne, ali ovako visoke carine mogle bi natjerati kompaniju da poveća cijene. Procjenjuje se da bi povećanje carina 10% moglo uzrokovati rast cijena Apple proizvoda za 6%, što znači da bi cijene iPhonea mogle premašiti 1.500 dolara za osnovni model. Dodatni problem nastaje jer mnogi Appleovi uređaji sadrže komponente proizvedene u različitim zemljama, a svaka od tih zemalja sada ima svoje carinske namete. Premještanje proizvodnje u SAD bi tekzahtijevalo mnogo vremena i značajan trošak.
Apple je godinama pažljivo raspoređivao proizvodnju kako bi smanjio geopolitičke rizike, ali Trampove carine su poremetile taj plan. Kina i dalje dominira Appleovim proizvodnim kapacitetima, jer 80% ukupne proizvodnje dolazi iz Kine, uključujući 90% iPhonea, 55% Mac računara i 80% iPada. Apple je posljednjih godina pojačao proizvodnju u Indiji (10-15% iPhonea) i Vijetnamu (20% iPada, 90% Apple Watcheva), dok Tajland i Malezija proizvode dio Mac kompjutera. Iako Indija nudi prednosti, carine od 27% smanjuju konkurentnost, dok Vijetnam čija stopa je 46% suočava Apple s ozbiljnim problemima u održavanju svoje uloge kao alternativnog proizvodnog centra.
Tržište je reagovalo brzo, jer su investitori zabrinuti zbog uticaja carina na profitabilnost i konkurentnost Applea. Tržište SAD čini 31% ukupnih prihoda Applea, a 75% te prodaje dolazi od hardverskih proizvoda. Predviđa se da bi Appleov neto prihod mogao pasti 3,5% sa svakih 10% povećanja carina, zbog čega se očekuje da bi ovo moglo dovesti do šire ekonomske krize na mnogo širem planu od tržišta elektronike, jer će na kraju najveći teret snositi američki potrošači kroz više cijene proizvoda.
Osim korisnika ovo je obeshrabrilo i ulagače na finansijskim tržištima. Nakon Trampove najave indekst tehnološkog sektora Nasdaq pao je 4%, a Appleove akcije su izgubile 7,5% vrijednosti u vanberzanskom trgovanju, što je najgori pad od problema s proizvodnjom iPhone 12 modela 2020. godine.
Apple je pred teškom odlukom. Godina u kojoj su se očekivale najveće inovacije u posljednjoj deceniji, a koje bi svakako uticale na cjenovnu politiku, za ovog tehnološkog giganta očigledno neće teći onako kako je očekivano.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR