Jakovina: Hrvatska je najviše zainteresovana da Crna Gora uđe u EU

Kada se prošlost koristi u dnevno političke svrhe prstom se dira u otvorenu ranu. Epilog je velika šteta za istorijsku nauku. Nijesu to samo potezi politike, to su potezi i birača u Crnoj Gori. Hrvatskoj je u interesu brz ulazak Crne Gore u EU, jer je ona najlogičniji i najpoželjniji kandidat. To je, govoreći o posljednjoj odluci Zagreba da nepoželjnim osobama proglasi trojicu crnogorskih državnika, ocijenio Tvrtko Jakovina, istoričar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gostujući u 24 sata Televizije E.

Stranke koje čine većinu, a predstavljaju Crnu Goru na međuanrodnom planu, izabrale su, kaže Jakovina, svoj put i tip retorike. Smatra da se Crna Gora stavlja na stranu Srbije koju, objašnjava, proruska politika izoluje od evropskih zemalja, čak i onih baltičkih koje su zagovarale njen skoriji ulazak u EU.

“Svaki ulazak dnevne politike u bilo što što je vezano sa prošlošću, obično završava sa velikom štetom za istorijsku nauku, za sve ono što nam se danas događa i što se događalo u prošlosti. To su potpuno nepotrebne greške. Međutim, nijesu to samo potezi politike, to su i potezi crnogorskih birača. Hrvatska pamti kakve je opstrukcije, na svom EU putu imala od susjedne Slovenije. U toj opstrukciji Hrvatska je izgubila dragocjene godine”, kaže Jakovina.

Smatra da ne bi bilo u interesu Hrvatske da zatvara evropska vrata Crnoj Gori.

“Mislim da je za Crnu Goru dobro da uđe u Evropsku uniju. Crnoj Gori može biti bolje sa takvom politikom, sa fondovima, novcem koji će doći, a u jednom trenutku i sistemom vrijednosti. Na tom putu potrebno je graditi i čuvati konsenzus. Hrvatska je najviše zainteresovana da Crna Gora uđe u EU. Mislim da bi to bilo korisno i na tom tragu bi trebalo razmišljati”, ističe Jakovina.

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu nada se da Hrvatska neće u prvi plan staviti rješavanje otvorenih pitanja koje ima sa Crnom Gorom, kao što su Prevlaka, brod Jadran…

“Hrvatska sa Crnom Gorom ima, i mimo svoje nacionalne zajednice u Crnoj Gori, i mimo naše zajedničke prošlosti, i mimo sudbine jednog hrvatskog broda, puno drugih važnih stvari”, ističe Jakovina.

Smatra da pitanja koja su, kako kaže, bolna, treba riješiti tako da ne opterećuju odnose, ili ih uopste ne dirati, poput pitanja Prevlake. Jakovina podsjeća da živimo u 2024. godini i da treba gledati brinuti o tome kako će biti bolje generacijama koje dolaze.

“Kad se prošlost koristi u dnevno političke svrhe, a to je nažalost u svim zemljama koje su nastale raspadom Jugoslavije prečest slučaj, zapravo dirate prstom u otvorenu ranu… Ako ćete mijenjati nazive ulica u gradovima na sjeveru Crne Gore, u Podgorici, ime bazena u Kotoru, to su nepotrebni potezi. Mislim da, nažalost, ne donose bolje društvo, bilo što dobro Crnoj Gori. Ako će Crna Gora, koja je najduže, do 2020. godine, izbjegavala istorijski revizionizam, ponavljati sada sve ono loše što se događalo drugim zemljama koje su to učinile, a Hrvatska je bila dosta dobar učenik u tom razredu, mislim da nećete sebi pomoći”, zaključio je Jakovina.