Evropska komisija (EK) traži od Crne Gore da je "drži u potpunosti obaviještenom o svojim namjerama" prije bilo kakve odluke o dvojnom državljanstvu.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazao portparol EK, navodeći da zemlje članice definišu pravila o državljanstvu vodeći računa o evropskom zakonodavstvu.
"Kao zemlja kandidat, Crna Gora treba da se uzdrži od bilo koje mjere koja bi mogla ugroziti strateški put zemlje u EU ili bezbjednost EU, uključujući korišćenje prerogativa za dodjelu državljanstva", kazao je na pitanje RSE da li će Brisel pratiti situaciju povodom zahtjeva za uvođenje dvojnog državljanstva.
A za potpisivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Srbijom i drugim zemljama i promjenu Zakona o državljanstvu zalažu se proruske i prosrpske partije koje dominiraju u crnogorskoj vlasti.
Inicijativu je podržao i premijer Milojko Spajić, kazavši da Crna Gora ne smije da se odriče "svoje djece". Kako je rekao, ima oko 300.000 slučajeva koje bi ovaj zakon trebalo da "prepozna".
Ovu izjavu kasnije je dopunio najavom da će Vlada na inicijativu Skupštine raditi na izradi zakonodavnog okvira koji bi uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje EU.
Crna Gora sa 630.000 stanovnika, zabranjuje dvojno državljanstvo.
Više manjih evropskih zemalja, kao što su Austrija, Holandija, Litvanija i Estonija, ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo.
Zakonom do uticaja Srbije na crnogorske izbore?
Ukidanje zabrane dvojnog državljanstva omogućilo bi državama koje imaju velike resurse i geostrateški su zainteresovane za Crnu Goru da utiču na njene izborne rezultate, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa predsjednik Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
"U konkretnom slučaju, to je srpski predsjednik, jer oni imaju dovoljno resursa i političku agendu da to rade. Kao što pokušavaju da utiču na izbore u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, tako žele i u Crnoj Gori gdje računaju da bi mogli da dovode i preko 150.000 birača na izbore."
Da u Srbiji živi "oko milion ljudi" koji bi mogli da dobiju crnogorsko državljanstvo, procjena je jednog od lidera prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta Milana Kneževića.
Za njega, dvojno državljanstvo Crne Gore sa Srbijom treba da bude "jedan od ključnih prioriteta ove vlade".
Drugi lider DF-a, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je tokom zvanične posjete Turskoj, decembra 2023. kazao da su crnogorski iseljenici u Turskoj zainteresovani da dobiju pasoš Crne Gore.
Vujović smatra da priča o turskim državljanima crnogorskog porijekla predstavlja samo "dimnu zavjesu, da bi se sakrila osnovna namjera".
"Neće turski predsjednik angažovati hiljade turskih državljana da idu u Crnu Goru da glasaju. To će raditi samo predsjednik Srbije, nije važno da li će biti to Vučić ili neki drugi."
Mandić i Knežević su u bliskim političkim vezama sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i predsjednikom BiH entiteta Republika Srpska, Miloradom Dodikom.
"Namjera je da Crna Gora identitetski sve više liči na Republiku Srpsku. To je namjera od promjene vlasti 2020. I ona već traje u raznim segmentima, ali i u segmentu biračkih spiskova", kaže Vujović.
Motiv stranaka koje traže uvođenje dvojnog državljanstva su glasovi novih birača, bliskih predsjedniku Srbije, koji bi došli da glasaju u Crnu Goru, smatra Vujović:
"I koji bi onda stotinama hiljada glasova promijenili identitet Crne Gore."
Šta kaže zakon a šta praksa?
Restriktivan Zakon o državljanstvu donijela je 2008. vlast Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, dvije godine nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Po njemu državljanstvo se stiče rođenjem, porijeklom, prijemom ili sporazumom o dvojnom državljanstvu sa drugom državom.
Takav sporazum Crna Gora nema ni sa jednom zemljom.
Kako su tada naveli iz DPS, strogi kriterijumi za dvojno državljanstvo zaštita su za državu od 630.000 stanovnika.
Naime, na malom broju birača, kojih je u Crnoj Gori oko 540.000, svaka promjena može imati ključnu ulogu u izbornom procesu.
Tako se na izborima 2020. rezultat "lomio" za oko 2.000 do 3.000 glasova, koji su prevagnuli u korist sadašnje parlamentarne većine, predvođene prosrpskim partijama, kada je DPS izgubio tri decenije dugu vlast.
A da oko 80.000 birača nezakonito ima dva prebivališta - u Crnoj Gori i drugim zemljama, uglavnom Srbiji i BiH, tvrde u Centru za monitoring i istraživanje, koji godinama prati izbore.
Dio njih dolazi da glasa u Crnu Goru u čemu im pomažu iz Srbije, priznao je funkcioner Vučićeve Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović.
"Apsolutno, što se nas tiče, mi ćemo uvijek pomoći ljudima i u Republici Srpskoj i u Crnoj Gori da pobijedi prosrpska opcija... Šta je tu loše?", rekao je Đukanović.
Međutim, Srbija i BiH odbile su da sarađuju sa Crnom Gorom u provjeri duplih birača, pozivajući se na zakone o zaštiti ličnih podataka.
Organizovan prevoz birača iz jedne države regiona u drugu radi glasanja nije neuobičajen u srpskoj politici.
Glavni problem državljanstva je biračko pravo
Najava omogućavanja dvojnog državljanstva izazvala je oštre kritike opozicije, u smislu mogućeg izbornog inženjeringa iz susjednih država, koji bi značio gubitak suverenog odlučivanja u Crnoj Gori.
Iz opozicionog DPS su poručili Spajiću da se "ne igra državom" jer je dvojno državljanstvo put u nestanak Crne Gore kao nezavisne države:
"Pristanak Spajića na Mandićeve ucjene oko dvojnog državljanstva vodi Crnu Goru ka nestanku i takav naum (Vučićevih) podanika neće proći."
Odgovarajući na ove kritike premijer Spajić je kazao da izmjenama Zakona o državljanstvu novim državljanima neće biti omogućeno da glasaju u narednih deset godina.
Međutim, takva zakonska odredba ne bi bila u skladu sa Ustavom u kome piše da se glasačko pravo stiče nakon dvije godine prebivališta.
Dakle, ukoliko bi Crna Gora sa Srbijom zaključila bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu on bi prvo bio ratifikovan u parlamentima obje države.
Uslijedile bi izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu za koje je potrebna prosta većina u Skupštini, koju stranke na vlasti imaju. Dvije godine nakon sticanja prebivališta u Crnoj Gori, po Ustavu ova lica bi dobila biračko pravo.
A premijer kaže da ih ima 300.000.
Jedan od inicijatora, Milan Knežević kaže da oni koji dobiju dvojno državljanstvo a imaju prebivalište u Srbiji, ne bi trebalo da glasaju u Crnoj Gori.
Zlatko Vujović upozorava da se navodi o prebivalištu mogu lako lažirati, napominjući da zemlje regiona ne dozvoljavaju kontrolu međusobnih biračkih spiskova.
Vlada Zdravka Krivokapića, prva nakon smjene DPS-a pokušala je 2021. godine da pojednostavi uslove za dobijanje crnogorskog državljanstva što je izazvalo više protesta.
Od te namjere Vlada je odustala.
Vučinić: Pokušaj potiranja suvereniteta Crne Gore
Izmjene Zakona koje bi omogućile dvojno državljanstvo građanima Srbije porijeklom iz Crne Gore, ozbiljna su prijetnja suverenitetu i političkom poretku Crne Gore, ocijenio je profesor međunarodnog prava i nekadašnji sudija Suda u Strazburu Nebojša Vučinić, 2. septembra.
On je na tribini u Podgorici posvećenoj dvojnom državljanstvu rekao da bi usvajanje predloženog zakona otvorilo vrata za "promjenu etničke i političke strukture države".
Izmjenama bi stotine hiljada ljudi, uglavnom iz Srbije, sa državljanstvom dobilo i pravo glasa, upozorava Vučinić:
"Ovo je dio specijalnog rata koji se već nekoliko godina vodi protiv Crne Gore, sa ciljem da se izbriše sa karte suverenih država. Tako bi se potpuno podredila Srbiji što bi, dugoročno, dovelo do njenog nestanka kao suverene države i crnogorske nacije".
Praksa u malim evropskim državama
Estonija, članica EU i NATO sa oko 1,3 miliona stanovnika, ne dozvoljava dvojno državljanstvo.
"Ako neko želi da dobije građanske beneficije druge zemlje, prikladno je da uzme njeno državljanstvo i odrekne se estonskog", kazao je za RSE predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Janek Magi.
Nije, kako kaže, moguće biti građanin sa državljanstvom više država, "jer je pitanje – prema kojoj državi ta osoba ima obaveze, a koje država prema njoj, kaže Magi.
"Na primjer, da li državljanin tri države treba da služi vojni rok u tri zemlje? Da li u slučaju mobilizacije da se bori za sve tri države odjednom?"
Ni susjedna Litvanija od 2,8 miliona stanovnika ne dozvoljava dvojna državljanstva dok ih Letonija sa 1,8 milion omogućava selektivno - u slučaju drugih zemalja EU i NATO i sa onima sa kojima imaju sporazume o njihovom priznavanju.
"Nijedan takav sporazum do sada nije zaključen", kazali su za RSE iz njihove službe za državljanstva.
Iz Vlade Luksemburga, koja ima oko 650.000 stanovnika, su za RSE kazali da dozvoljavaju dvojna državljanstva. Isti odgovor je stigao iz Ambasade Kipra koji ima oko 920.000 stanovnika. I Malta, sa 520.000 stanovnika, dozvoljava dvojna državljanstva, rečeno je za RSE iz kabineta premijera.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR