Lukšić: Podizanje zidova između vlasti i opozicije otežava integracije

I u Evropskoj uniji (EU) ima političke trgovine lobiranja, određenih praksi koje se nama spočitavaju da treba da korigiramo, ali je tamo nivo institucija takav da štiti sistem i daje građanima pravo da očekuju da će kroz taj sistem njihovi problemi biti rješavani i to je ono što nama nedostaje, poručio je nekadašnji premijer Igor Lukšić.

Lukšić je na CDT-ovoj konferenciji “Proces kreiranja javnih politika: Učešće, transparentnost, odgovornost“ rekao da se o EU integracijama mnogo više govori nego što se sprovodi.

“To puno zavisi od ljudi koji su na čelu Vlade, ministarstva, da li oni zaista razumiju svoju ulogu ili se ona svodi na jedan ili dva tvita, ili da pošaljete poruke na nekom sastanku u tri fraze a onda sljedećeg dana neće živjeti taj impuls da se to sprovede”, rekao je Lukšić.

Za ubrzano otvaranje pregovora o članstvu sa EU koji su započeti u njegovom mandatu, kaže, da je zaslužan tadašnji entuzijazam za integracijama.

“Pregovore smo dobili jer je bilo mnogo entuzijazma, i u administraciji i javnosti. Mi nismo zemlja razvijene vladavine prava i to je proces koji traje dugo, jako je bitno to upravljanje i davanje primjera, a tada je postojala sinergija i entuzijazam sa obje strane, radili smo da podstaknemo taj proces evropskih integracija i zato smo dobili pregovore”, rekao je Lukšić.

Govoreći o inkluzivnosti Vlade u tom periodu on je istakao da tada kao premijer nije bježao od pregovora sa opozicijom koja je, kako je rekao, takođe doprinijela otvaranju pregovora o članstvu.

“Što je tada bilo jeretičnije nego sada, lideri opozicije su dolazili kod mene da izvijeste o svojim utiscima o razgovorima koje su imali na važni međunarodnim adresama, to nije bio politički razgovor o koaliciji već na temu kako mi ovu zemlju da zadržimo na dobrom kursu”, kazao je nekadašnji predsjednik Vlade.

Kazao je da je za Crnu Goru i štetno podizanje zidova od vlasti i opozicije te da DPS kao predvodnik vlasti nije u svim periodima dominirao u inkluzivnosti.

“Mogla je praksa da bude drugačija, kroz drugačije ponašanje da se istraje na inkluzivnosti, kada vi podižete zidove i druga strana podiže zidove”, rekao je Lukšić i dodao da je Crna Gora nakon otvaranja pregovora sa EU imala veći nivo partitokratije nego prije. “To podizanje političkih zidova je bilo izraženo da je otežalo proces integracija”, kazao je on.

Komentarišući to što Crna Gora i dalje nema zakone o Vladi i Skupštini on je rekao da je kultura vladavine prava bitnija od represije.

“Zakon o Vladi je, koliko znam, pripremljen još ranije. Imate zemlje koje nemaju pisani Ustav pa funkcionišu na osnovu ustaljenih praksi. Kultura vladavine prava je važnije od represije, ne mora neko da vas podsjeća na vašu odgovornost da biste se u nekoj situaciji izvinili javnosti. To u političkoj gradaciji nekada podrazumijeva ostavku, pad vlade, promjenu parlamentarne većine. Taj stadijum nećemo ostvariti ako imamo zakon o Vladi i Skupštini”, ocijenio je Lukšić.

Dodao je i da ne smatra da je prenošenje sjednica Vlade standard transparentnosti. “Sjednice u Njemačkoj nisu otvorene ali ne znači da je tamo nizak stepen integriteta”, istakao je Lukšić.

Upitan da li očekuje da Hrvatska blokira Crnu Goru na putu ka EU, odnosno da li će problem eskalirati, on je istakao da je situacija već eskalirala.

“Već je eskaliralo u ozbiljan problem. Mi živimo u vremenu informacione polucije, sve teže razaznajemo šta je bitno od nebitnog. Mi već imamo ozbiljan problem u odnosima, okolnost da su lideri institucija persone non grate bi trebalo da bude alarm na uzbunu. Ne ulazeći u istorijsku genezu problema, mislim da je prvi korak ka izgradnji razumnog društva šansi da prihvatimo da nije krivica stalno kod nekog drugog, da nije kritika stalno za nekog drugog, hajde da pokušamo da prihvatimo da je krivica nekad i kod nas, da mi nismo spoznali šta su standardi evropskog političkog djelovanja umjesto što se po inerciji držimo kruto našeg stava i plota. Da bismo mi dobili šansu da uđemo u EU potrebna je temeljna promjena u društvu u ovome” dodao je Lukšić.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je, otvarajući konferenciju, da vlast radi ad hoc, po zastarjelim pravilima, bez Zakona o Vladi, bez strategije otvorenost i da imamo zabrinjavajući fenomen da imamo više telefonskih sjednica Vlade od redovnih.

“Danas Vlada ispunjava šezdesetak odsto prilično bazičnih kriterijuma otvorenosti i treća je u regionu, proces javnih konsultacija je prilično zamro, nismo imali uopšte ili nismo imali kvalitetne rasprave za IBAR zakone, ni o zakonima koji su se ticali programa Evropa sad”, ukazao je Koprivica.

Podsjetio je da je Vlada obećala da će nakon svake sjednice imati konferencije za medije i da nije ispunila obećanje. “A nije ni mogla jer je imala više telefonskih (62) nego  redovnih sjednica (53)  i to je jedan vrlo komplikovan i zabrinjavajući fenomen, da se odluke donose telefonskim putem”, naveo je Koprivica i dodao da predsjednik Vlade bira medije koji mu odgovaraju za intervjue i da je malo otvoreniji u toku izbornih kampanja. 

“Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama po treći put nijesu prošle skupštinsku proceduru. Na sceni je svojevrsni ping-pong između izvršne i zakonodavne vlasti o proceduralnim stvarima jer očigledno nikom baš ne odgovara poboljšanje ovog akta. Kratko rečeno 44. Vlada ima problem sa otvorenošću”, istakao je Koprivica.

Kada je u pitanju Skupština, Koprivica je rekao da je Regionalni indeks otvorenosti koji CDT radi sa regionalnim partnerima pokazao da je parlament standardno dobar u administrativnoj transparentnosti, odnosno da objavljuje sve važne informacije.

Ipak, podsjeća, da i dalje nemamo Zakon o Skupštini i da se u u parlamentu u posljednje vrijeme dešavaju gotovo nezamislive pojave.

“One simbolično počinju sa nečitanjem ekspozea premijera , imamo otkazivanje ili odlaganje premijerskih satova, informisanje poslanika SMSom o plenarnim zasjedanjima…”, rekao je Koprivica.

Istakao je i netransparentne promjene dnevnog reda, odnosno zloupotrebe u cilju stavljanja opozicije u podređni položaj koji treba da ishoduje izostankom skupštinskih debata. 

“Loša je kontrolna funkcija parlamenta, predstavnici izvršne vlasti se ne pojavljuju na saslušanjima, izostaje kvalitetan rad odbora a Poslovnik se mijenja kako bi umanjio mogućnosti pokretanja inicijativa iz opozicije”, rekao je Koprivica.

“Politički dogovori ruše ustavni balans vlasti”, dodao je on i istakao da se sve ovo zaokružuje simbolički - sa novim logom Skupštine koji je usvojen netransparentno i bez međunarodnog konkursa.