Marović: Ulazak u EU do 2028. moguć, ali do tada moramo izgurati proruske snage iz Vlade

Region Zapadnog Balkana je skoro na istoj udaljenosti od EU kao i prije 10 godina. Različiti su razlozi, ali najvažniji je to što su autokrate nezainteresovanost EU za integraciju regiona shvatile kao opravdanje za nesprovođenje reformi, a građani su prihvatili apatiju kao reakciju na indolentnost „kvaka 22 situacija”, kaže Jovana Marović, bivša potpredsjednica Vlade Crne Gore i ministarka evropskih poslova.

Govoreći za Evropski zapadni Balkan u Sarajevu povodom 10. godišnjice osnivanja Savjetodavne grupe za politiku Balkana u Evropi (BiEPAG), Marović je istakla da su očekivanja bila “da će barem jedna zemlja ući u EU za period od deset godina”.

“Kada je 2014. Godine osnovan BiEPAG, govorilo se da neće biti proširenja u periodu od pet godina, ali smo mislili da onda nešto veliko mora doći u narednih pet godina. Takođe, dužina pregovora prethodnih država kandidata za članstvo u EU nam je dala za pravo da se nadamo. Ako se desi da u narednih 10 godina nijedna zemlja ne uđe u EU, onda će biti doveden u pitanje smisao postojanja same politike proširenja EU”, podvlači Jovana Marović.

Komentarišući mogućnost da Crna Gora do 2028. godine postane 28. članica EU, Marović kaže da je Crna Gora jedina zemlja kandidat u završnoj fazi pristupnih i jedina sa jasnom dinamikom pridruživanja EU – uz mapu puta koju je odobrila EK, a koja podrazumijeva zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.

“Crna Gora je idealan kandidat za članstvo u EU jer je mala država, članica NATO-a, u potpunosti usklađena sa Zajedničkom i bezbjednosnom politikom Unije. Međutim, u Vladi ima i zastupnike nezapadnih aktera – prorusku političku koaliciju, a vladavina prava je još uvijek na niskom nivou. Dakle, Crna Gora je podložnija stranim uticajima, a ne pomaže ni stav EU da „treba da bude jača da bi bila veća“, napominje Marović. 

Prema njenim riječima, sistem zasnovan na zaslugama nije odlučujući. Kako tvrdi, Evropska komisija je dala zeleno svjetlo mapi puta Crne Gore, ali bi svaka članica EU mogla blokirati pristup, čak i ako Crna Gora ispuni uslove. 

“EU je i dalje fokusirana na ekonomiju, sa Planom rasta za zapadni Balkan i rekonstrukciju Ukrajine, što do sada nije donijelo ni više demokratije ni više sigurnosti zemljama koje teže članstvu. Konačno, nedosljedna politika EU podstiče države koje blisko sarađuju sa nezapadnim akterima da destabilizuju cijeli region”, tvrdi Marović.

Smatra da EU mora da izradi politički plan, koji treba da ide uz plan rasta, „kao i da postavi jasne prekretnice za sve zemlje“.

“Takođe, treba biti dosljedan u sankcionisanju nedemokratskih praksi, kako unutrašnjih tako i spoljašnjih, i paralelno raditi na vlastitoj demokratizaciji. Za nas je najvažnije da EU javno istakne da Crna Gora ima mapu puta, te da je scenario ulaska 2028. moguć kako bi se korak po korak izgradio konsenzus o svim pitanjima u našem društvu. Dakle, scenario da postanemo članica EU 2028. godine je moguć, ali podrazumijeva da EU treba da bude poštena, kao i da Crna Gora nema pravo na grešku. Do tog datuma, osim reformi, moramo izgurati proruske stranke iz Vlade”, zaključuje Marović.