Pitanje promjene Zakona o dvojnom državljanstvu teren je političke borbe kojim se ugrožava suverenitet države Crne Gore, a u skorijoj budućnosti ovim izmjenama omogućilo bi se osvajanje crnogorske teritorije od strane država koje imaju hegemonističke aspiracije, neki su od stavova iznešenih na danas održanom okruglom stolu o Zakonu o dvojnom državljanstvu, koji su organizovali Atlanski savez Crne Gore i Udruženje pravnika Crne Gore.
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović je rekao kako je pitanje dvojnog državljanstva iz javno pravnih karaktera kompleksno.
FOTO: Dragan Tomašević, Antena M
„Vodeći pravni stručnjaci smatraju da je državljanstvo element suverenosti države“, kazao je Radulović i naglasio kako davanje dvojnog državljanstva pokreće brojna pitanja - od zapošljavanja u javnoj upravi do služenja vojnog roka.
On je ocijenio i da najavljene promjene zakona mogu uticati na političku stabilnost u državi, dok je za je eksperta za imigraciono pravo Bojana Bugarina jedino validno rješenje za uvođenje dvojnog državljanstva - potpisivanje sporazuma sa drugim državama.
“Crna Gora je sa već oko 2008. godine radila na takvom sporazumu, a glavna prepreka je bila nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke sa nama“, upozorio je Bugarin.
FOTO: Dragan Tomašević, Antena M
On je, pozivajući se na zvanične podatke, kazao kako je Crna Gora od 2006. odobrila državljanstava skoro koliko i Poljska, a duplo više od npr. Slovenije.
„Česti smo svjedoci da politički akteri ističu da je politika Crne Gore oko državljanstva restriktivna i rigidna. Ne slažem se sa tim. Od 2006. do danas Crna Gora je odobrila oko 36 hiljada državljanstava, Poljska odobrila 44 hiljade za 20 godina, Slovenija 17.500. Apsolutno je jasno da je taj narativ pogrešan“, rekao je Bugarin.
Podsjetio je na primjer Herceg Novog, gdje je najveći broj ljudi dobio državljanstva, a današnja situacija je da oko 10 posto ljudi koji glasaju u ovom gradu, imaju i biračko pravo van države Crne Gore.
Prema riječima Bugarina, postoji opasnost da crnogorski narod postane manjina, zaključujući da je to nekima možda i cilj, te da osobe koje žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvi nijesu stvarni razlog izmjena zakona.
„Njih je nekoliko hiljada po mojoj procjeni, ali zbog njih se ne mora sistemski mijenjati zakon. Politika državljanstva, ukoliko nije dobro strateški promišljena i ako se prilagođava trenutnom društveno političkim kretanjima, može dovesti do opasnosti da crnogorski narod za 15, 20 godina postane manjina“, rekao je Bugarin.
Naglasio je da nije poznato ni kojem će se modelu pribjeći - kroz sporazum ili promjenom zakonskih akata, uz upozorenje da bi se svaki značajniji upliv novih državljana odrazio na birački spisak.
„Čujemo brojne ideje koje nijesu u skladu sa zakonima, kao da tim ljudima ne treba dozvoliti da prijave prebivalište ili 20 godina im ne dozvoliti da glasaju, što su nonsensi. Svaki značajniji upliv novih državljana bi se odrazio na birački spisak koji već nije sređen. Svaka promjena po ovom pitanju mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa i podržan od strane stranih partnera“, rekao je Bugarin.
Pavle Dimitrijević iz Tink tenka Crta iz Srbije je kazao da je analiza te organizacije pokazala da, bez obzira na propise, ukoliko država ne nađe načina sastane na kraj zloupotrebi procedura rezultat će biti nekontrolisana migracija birača što će, kako je istakao, znatno uticati na izbornu volju građana.
FOTO: Dragan Tomašević, Antena M
„24 - 39 hiljada uvezenih birača je uticalo da Srpska napredna stranka dobije na izborima u Beogradu“, naveo je Dimitrijević.
Ti podaci dobijeni su, kako je kazao, na osnovu različitih metoda forenzike, uz napomenu da je najviše manipulacija bilo sa prebivalištem i dolaskom birača iz Republike Srpske.
“Samo u Opštini Voždovac je na istoj adresi bilo prijavljeno više desetina birača“, rekao je Dimitrijević.
On je objasnio da je dosta birača imalo prebivalište na nepostojećim adresama – trafostanicama, pumpama, marketima i slično.
„Ovakve zloupotrebe su teške za procesuiranje jer su ti birači zloupotrijebljeni“, rekao je Dimitrijević.
Politikološkinja Nikoleta Đukanović je kazala kako vjeruje da će izmjene Zakona o državljanstvu biti donešene „preko noći“ bez konsultacija sa stručnom i naučnom javnošću, uz upozorenje da se radi o prijetnji pravnom poretku, bezbjednosti i suverenitetu države.
FOTO: Dragan Tomašević, Antena M
„To je platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori“, naglasila je ona.
Napominje kako je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva koja, kaže, nikako da se desi.
„Nijesmo u stanju da riješimo manjkavosti sistema, a ne da upravljamo mogućim zloupotrebama“, kazala je Đukanović.
Ona je ocijenila i da je izjava premijera Milohja Spajića “da Crna Gora ne treba da se odriče svoje djece” maliciozna, kao i da su izmjene zakona dio koordinisane akcije protiv suverenosti države Crne Gore.
“Izmjena Zakona o državljanstvu je misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori“ – kazala je Đukanović.
Objasnila je da je riječ o „smišljenim i koordinisanim akcijama koje su uperene prema upitnosti zadržavanja suverenosti države uz jednu izrazitu bahatost“.
„Ovo podržavaju partije koje podržavaju Vladu i naravno premijer koji kaže vrlo maliciozno da se lako odričemo naše djece jer njegovi dijete nema državljanstvo“, naglasila je Đukanović te dodala kako je mišljenja da je riječ o zadovoljavanju političkih interesa.
Prema njenim riječima, prosrpske partije računaju da će im davanje državljanstava ljudima koji ne žive u Crnoj Gori donijeti veliki broj glasova i da zato oni kao ključni cilj ove Vlade vide izmjene Zakona o državljanstvu“.
Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera je istakao kako svi treba da shvate da se radi o zaštiti državnih interesa.
FOTO: Dragan Tomašević, Antena M
„Dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore. Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori. Takvi građani u bezbjednosnim institucijama mogu dijeliti osjetljiva podatke bitne za nacionalnu bezbjednost“, rekao je Kentera.
Dodao je da postoji rizik od infiltracije stranih agenata u institucije sistema.
„Bitni su i socijalna i politička stabilnost. Svako produbljivanje podjela bi vodilo u haos i političke manipulacije a dvojno državljanstvo bi dovelo do toga“, naglasio je Kentera.
On je kazao da je Crna Gora članica NATO i kandidat za EU te da bi uvođenje dvojnog državljanstva moglo uticati na primjenu vanjske politike.
„Povećava se i rizik od hibridnih napada, jačanje širenja dezinformacija, političke pritiske. Građani sa dvojnim državljanstvom mogu se suočiti sa pravnom nesigurnošću, posebno kada je riječ o služenju vojnog roka“, naveo je Kentera.
Najvažnije pitanje je, kaže, lojalnost - kojoj državi će ti građani biti lojalni ako dođe do tenzija i sukoba.
„Može uticati i na ekonomsku stabilnost jer ti građani koriste sve sistemske resurse. U konačnom, može dovesti do slabljenja nacionalnog identiteta kod mladih generacija“, istakao je Kentera i dodao kako EU može potpuno drugačije gledati na Crnu Goru.
Advokat Miloš Vukčević je kazao da je Zakon o dvojnom državljanstvu pogrešna terminologija jer to nije zakonski moguće
„Cilj je promjena strukture birača, to je nesporno. Svi imamo rođake i Srbiji, ali ne želimo da budu zloupotrijebljeni na izborima“, rekao je Vukčević.
On je naglasio da je državljanstvo vezano za biračko pravo te da je član 45 Ustava tu jasan.
„Ne postoje načini da se vrše kontrolni mehanizmi jer to zahtijeva ozbiljan upravni postupak“, upozorio je Vukčević i dodao kako je najbolja slika toga situacija u Šavniku.
„Kako ćete utvrditi prebivalište u drugim državama kada to ne možete u malom Šavniku“, rekao je Vukčević.
On je istakao da se manipuliše građanima koji žive u Crnoj Gori dugi niz godina i koji nemaju državljanstvo.
„To je nešto drugo. Ovdje govorimo o tome da se omogući državljanima druge države da uzmu naš pasoš a da se ne odreknu drugog. Mi kao mala država, uz sve moguće manipulacije, ne treba to da dozvolimo“, naglasio je Vukčević.
Osvrćući se na najavu šefa crnogorskog parlamenta Andrije Mandića da će održati ustavotvornu skupštinu, Vukčević je kazao kako to nije moguće bez promjene državno pravnog statusa ili revolucije.
„Ne može se postojeća Skupština pretvoriti u Ustavotvorna jer bi to bila prevara birača“, kategoričan je Vukčević.
Profesor Nebojša Vučinić je kazao kako su o temi dvojnog državljanstva do sada raspravljali nevladine organizacije i građanski aktivisti, ali da o njoj moraju da se izjasne institucije - Crnogorska akademija, Pravni fakulteti i strukovna udruženja.
„Zvone crvena zvona na uzbunu kada je riječ o budućnosti Crne Gore“, upozorio je Vučinić.
On je istakao kako državljanstvo nije urođeno ljudsko pravo već diskreciono nadležnost države koja proizilazi iz suverene vlasti države.
Cilj dvojnog državljanstva je da Crna Gora postane južna pokrajina Srbije na moru.
U nastavku još fotografija sa okruglog stola, koje je zabilježio naš fotograf Dragan Tomašević.
.
.
.
.
.
.
.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR