Mandić za predsjednika anketnog odbora predložio Dobričanina

Nakon što je predloženo formiranje anketnog odbora za istragu politički motivisanih ubistava, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio je da će odbor predvoditi poslanik Vladimir Dobričanin. Mandić je objasnio da je od javnog interesa prikupiti činjenice o švercu cigareta, heroinu, kokainu, organizovanom kriminalu i političkim ubistvima koja su obilježila decenije postojanja Crne Gore. On je naglasio da je Skupština ta koja treba da prikupi dokaze i informacije o umiješanosti tadašnjeg režima, optužujući bivšu vlast za podršku kriminalnim klanovima kao što su 'škaljarski' i 'kavački'.

Prema njegovim riječima, to je bila ključna prilika za prikupljanje informacija koje će pomoći u jačanju demokratije i slobode govora.

Međutim, ovaj prijedlog naišao je na snažno protivljenje. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić optužio je Mandića da koristi formiranje anketnog odbora kako bi vršio pritisak na pravosudne organe, koji trenutno vode postupke protiv njega.

Nikolić je napomenuo da predsjednik Skupštine krši poslovnik jer je, prema njegovim riječima, odbor trebalo da bude formiran uz saglasnost opozicije, a ne po Mandićevom prijedlogu. On je upozorio da je opasno stavljati politički motivisana ubistva u politički kontekst, jer pravosudni organi ni do 2020. godine nisu utvrdili ništa u vezi s tim slučajevima.

Mandić je odbacio ove optužbe, ističući da opozicija neće imati pravo da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da, ako se ne usaglase, odbor neće biti formiran. Poručio je da je njegov prijedlog zasnovan na javnom interesu, i da bi Skupština trebala imati ključnu ulogu u prikupljanju podataka o kriminalnim radnjama koje su potresale Crnu Goru.

Poslanik SD-a Boris Mugoša kritikovao je Mandića zbog, kako je rekao, kršenja Ustava i poslovnika Skupštine, naglašavajući da je nepristojno prekršiti sve procedure dok se obrazlaže prijedlog. Mugoša je istakao da Mandić nije ovlašten da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da ako se opozicija ne usaglasi, odbora neće ni biti. On je takođe naglasio da Mandić svojim postupcima pokazuje političku nesolidarnost i izostanak odgovornosti.

S druge strane, poslanici Demokrata izrazili su podršku ovoj inicijativi, smatrajući da je istraživanje prošlih nepravdi od ključne važnosti za pravdu i za jačanje vladavine prava. Momčilo Leković je poručio da će Demokrate učiniti sve da doprinesu ispravljanju nepravdi iz prošlosti.

U međuvremenu, od poslanika Bošnjačke stranke stigle su kritike zbog proceduralnih grešaka u pokretanju anketnog odbora. Amer Smailović iz BS-a istakao je da je prekršen poslovnik, smatrajući da bi tema trebala biti šire otvorena, ali uz duže pripreme i pravilnu proceduru.

Poslanici su danas raspravljali o odluci o parlamentarnoj istrazi i formiranju anketnog odbora koji bi se bavio prikupljanjem informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa politički motivisanim ubistvima od uvođenja višestranačja do danas.

Mandić je, izniseći prijedlog, istakao da je ustavni osnov za pokretanje istrage sadržan u činjenici da je sloboda govora i riječ temelj demokratskog društva, a Skupština igra ključnu ulogu u njegovom kreiranju.

On je rekao da kriminal u Crnoj Gori "nije samonikao, nego je organizovan", tvrdeći da su nekad ranije u Crnoj Gori svi bili približno istog imovinskog stanja, a onda je došlo do bogaćenja.

Mandić je naveo da je Crna Gora godinama suočena sa problemima kao što su šverc cigareta, heroina i kokaina, organizovani kriminal i politički motivisana ubistva, a dokazi su upućivali na umiješanost tadašnjeg režima u ove kriminalne aktivnosti.

"To je rezultiralo ubistvima velikog broja građana", rekao je Mandić, naglašavajući da je od javnog interesa prikupljanje činjenica o svemu tome, što će doprinijeti jačanju demokratije i slobode govora.

Predsjednik Skupštine optužio je bivšu vlast da je bila povezana sa švercerskim klanovima, poput 'škaljarskog' i 'kavačkog', navodeći da su ljudi koji su trebali da se bore protiv tih organizacija zapravo "obavljali njihove poslove".

"Iza toga je stajala zloglasna uprava državne bezbjednosti", dodao je Mandić. Takođe je pomenuo ubistva Pavla Bulatovića i Duška Jovanovića, kao i napade na novinare Oliveru Lakić, Lidiju Nikčević, Željka Ivanovića i Tufika Softića, ističući važnost istrage o ovim događajima.

Zasijedanje je prethodno počelo trećom sjednicom na kojoj su poslanici nastavili su raspravu o Prijedlogu zakona o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić predstavio je prijedlog, dok je Filip Adžić iz GP URA pozvao na odgovornost u predlaganju zakonskih rješenja, ističući da bi trebalo krivično kazniti one koji predlažu štetne zakone. Čarapić je, odgovarajući na Adžića, upozorio potpredsjednika Mirsada Nurkovića da brani parlamentarizam, nazivajući Adžićev prijedlog pokušajem ustavnog puča.

Poslanica DPS-a Sonja Milatović kritikovala je zakon, tvrdeći da je izuzetno neustavan jer potvrđuje nezakonitost mandata aktuelne zastupnice Katarine Peković. Ona je naglasila da je prethodni Upravni i Ustavni sud ocijenio smjenu prethodne zastupnice, Valentina Pavličić, nezakonitom, čime je mandat Peković od samog početka neustavan. Čarapić je na to odgovorio da su i mandati njegovih prethodnika, prema istom kriterijumu, bili neustavni.

Poslanica GP URA Ana Novaković-Đurović takođe je oštro kritikovala zakon, ističući da Vlada pokušava ozakoniti nezakonit mandat Peković.

Branka Marković iz PES-a u svojoj intervenciji osvrnula se na kontroverzne političke ličnosti, postavljajući pitanje o šleperu cigareta. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč istakla je kako Skupština nije u redovnom zasijedanju, jer se sjednice prilagođavaju predizbornim aktivnostima. Poslanik PES-a Darko Dragović odgovorio je da DPS nema predstavnike iz Berana, dok je poslanica DPS-a Aleksandra Despotović kritikovala kolege zbog etničkih podjela.

Tokom sjednice došlo je do oštre verbalne razmene između Dragovića i poslanika DPS-a Elvira Zvrka povodom ranijih izjava koje su izazvale kontroverze. Dragović je odbacio optužbe da su njegove izjave fašističke, navodeći kako je očekivao izvinjenje od Zvrka, ali da je bio svestan da to neće uslijediti.

"Jasno mi je jer su oni govorili da njihovi politički neistomišljenici nisu komšije, već izdajnici", rekao je Dragović, aludirajući na stavove koje su, prema njegovim riječima, zastupali Zvrko i drugi političari.

Zvrko je uzvratio podsjećanjem na Dragovićevu izjavu upućenu poslaniku DPS-a Oskaru Huteru, u kojoj je tvrdio da "autohtoni Crnogorci" imaju poseban odnos prema borbi za slobodu Crne Gore.

"Tada ste ga okvalifikovali da kao neko ko nije autohtoni Crnogorac ne može imati istu emociju prema građanima", rekao je Zvrko, ističući da se kroz takve izjave postavlja pitanje ko se smatra "dobrim" i "autohtonim" Crnogorcima.

Dragović je, s druge strane, insistirao da je njegova izjava "izvučena iz konteksta", međutim Zvrko je potom pročitao celu izjavu koju je Dragović uputio Huteru, dodatno podgrijavajući napetost u parlamentu.