Đurović: Crna Gora ima vanrednu priliku, ako je ne iskoristi biće jedno veliko evropsko razočaranje

 
Politički akteri koji su doprinijeli i promovisali Rezoluciju o genocidu u Jasenovc), kao čin koji će nas približiti Evropskoj uniji i pomiriti sa susjedima, ne mogu biti oni koji pozivaju na pregovore. Na pregovore se mora ići sa drugom strukturom, sa ozbiljnim i kredibilnim pristupom. Za evropski put Crne Gore neophodna je opozicija. Koalicija to ne može uraditi sama. Izvršna vlast nosi najveći dio posla, ali ne može bez pravosuđa, bez zakonodavstva, glasa civilnog društva, bez svih grana vlasti. To nije floskula, to je stvarno suština procesa. Crna Gora ima vanrednu priliku - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, nekadašnja ministarka evropskih integracija, predsjednica crnogorske Panevropske unije, Gordana Đurović.

Tri zatvorena poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom, koja se odnose na pravo intelektualne svojine, informatičko društvo i medije, preduzetništvo i industrijsku politiku, u suštini su, kaže Đurović, dobar rezultat i donijeće novu energiju. To što četvrto, odnosno Poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, nije zatvoreno, znači da nije ispunjeno sve što je trebalo. Struktura samog poglavlja, podsjeća Đurović, ne odnosi se samo na saradnju sa međunarodnim organizacijama, multilateralizam, već je riječ o regionalnom kontekstu, bilateralnoj saradnji, dobrosusjedstvu.

- Poruka da Poglavlje 31 nije zatvoreno treba da nas zabrine. Svakako da je dobro što je deblokiran proces, ali se pitanjima, koja se na ovo poglavlje odnose, moramo ozbiljno pozabaviti vrlo brzo, ako želimo u ekstra kratkom periodu da završimo tako ambicioznu agendu kao što je zatvaranje preostalih 27 poglavlja i otvaranje još dva, u finišu pregovora. Važno je da se ništa novo ne komplikuje, da se nikakvi novi problemi ne kumuliraju, posebno u odnosu sa Republikom Hrvatskom, ali i drugim državama članicama. Potrebno je da se pažljivo analizira i po njemu postupi, gdje god je moguće, ono što je sadržano u nezvaničnom dokumentu, koje je naše Ministarstvo vanjskih poslova nedavno dobilo - rekla je Đurović.

Podsjeća da je Crna Gora još davne 2000. godine dobila pohvale za dobru regionalnu saradnju. Takav glas Crnu Goru pratio je sve vrijeme, naročito, kako navodi, poslije obnove nezavisnosti.

 
- Da bi se mogli posvetiti Poglavlju 31, a to je potrebno što je prije moguće, mora se završiti postupak koji se odnosi na Dom kulture u Boki, moramo se takođe baviti i ostalim pitanjima koja su delegirana. Ono što je interesantno, a što smo vidjeli iz izjava hrvatskih zvaničnika, je da pitanje koje delegiraju nije samo bilateralno, već ima humani i civilizacijski nivo analize. Znači, civilizacijska postignuća, u smislu tematike koncentracionih logora i žrtava, odštete, označavanja, priznavanja, prihvatanja onoga što nije bilo dobro urađeno. To je jedna refleksija na Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju smo usvojili, podsjećajući se Drugog svjetskog rata. Hrvatska se sad vraća do Domovinskog rata, za njih vrlo važnog perioda. Žele da se istorija malo izoštri i da se odnos prema žrtvama, nadoknada određenih šteta, priznavanje određenih događaja, posmatraju kao univerzalni korpus ljudskih prava, prava na zaštitu žrtava. Hrvatska je nastupila vrlo diplomatski oportuno, tražeći prvo saveznike, delegirajući teme, i tek onda izjašnjavajući se kao država članica, u susret Međuvladinoj konferencij, kada je trebalo doći do zvaničnih zaključaka - istakla je Đurović.

Hrvatska je, dodaje Đurović, uvijek bila uz Crnu Goru u evropskim, posebno kada je riječ o integracijama u evroatlantske strukture. Podsjeća da je Hrvatska, u klubu prijateljstva evropskih poslanika, bila na strani onih koji su usvajali rezolucije koje su se odnosile na evropske vrijednosti u našoj regiji, na pravo država na očuvanje svog identiteta, strano nemiješanje i sve ono što čini korpus evropskih vrijednosti.

- Poruke iz Hrvatske su da podržava evropsku Crnu Goru, naše zajedničke vrijednosti i stremljenja i da su vrata Evropske unije otvorena. Znači, radi se o jednom korpusu pitanja koja su notirana, sa kojima smo mi dobro upoznati. Ipak, rekla bih da je jedan dio pitanja novijeg datuma, posljedica, prvenstveno, usvajanja Rezolucije (o genocidu u Jasenovcu). Nekoliko godina unazad, moglo bi se reći, da je postojala trasa dobre volje da se pitanja rješavaju u duhu dobrosusjedstva, čak, možda, kroz bilateralne razgovore, bez međunarodne arbitraže. Vjerovalo se da se mogu naći kompromisna rješenja, po čemu je Evropska unija, inače, poznata – kaže Đurović.

Smatra da je veoma važno da hrvatski eksperti ostanu da rade sa našim ljudima u administraciji, bez rizika i potencijalnih najava da se povuku. Objašnjava da je to važno jer je pred Crnom Gorom puno posla, a hrvatski eskperti pomažu u pisanju zakona i strategija, prenose znanja i iskustava iz svog pregovaračkog procesa sa EU, kako se pripremiti za članstvo.

 - Veliki izazov je, ponovo, vladavina prava. Vidimo da se u mnogim aspektima Poglavlja 23 stvari ponovo komplikuju, od izbora i imenovanja u pravosuđu, pa do broja zaostalih predmeta, uslova u kojima se radi, broja ljudi koji se bave ozbiljnim slučajevima u posebnim odjeljenjima. Za očekivati je, kada je riječ o evropskoj agendi, da vladavina prava ponovo bude centralna tema u 2025. godini. Takođe, visoko na agendi je često podcijenjeni dio, koji se odnosi na tehnokratski posao u vezi sa pripremom ekonomskih i srodnih poglavlja. Od nas se traži da u godinu i po uradimo najveći dio posla - napominje Đurović.

Ono što obećava je, smatra profesorica Đurović, politička podrška Evropske komisije.

- Poslije jednog pristupanja, jedne zemlje, teško da će se brzo ponoviti. Ulazimo u regionalni voz. Crna Gora ima priliku da to sad iskoristi. Ali, mnogo je faktora, prvenstveno u samoj Crnoj Gori. Potrebna je društvena kohezija da politički akteri nađu najmanji zajednički sadržalac. Oni politički akteri koji su doprinijeli i promovisali Rezoluciju (o genocidu u Jasenovcu) kao čin koji će nas približiti Evropskoj uniji, pomiriti sa susjedima, ne mogu biti oni koji pozivaju na pregovore. Na pregovore se mora ići sa drugom strukturom pregovarača, sa ozbiljnim i kredibilnim pristupom, da se obeća ono što se može uraditi u rokovima, kako je i najavljeno. Ako bude tako, onda imamo šanse za kratku (pregovaračku) dinamiku - poručila je Đurović.

Ističe da je nužno misliti na interese države Crne Gore.

- Za evropski put Crne Gore neophodna je opozicija. Koalicija to ne može uraditi sama. Izvršna vlast nosi najveći dio posla, ali ne može bez pravosuđa, bez zakonodavstva, niti bez glasa civilnog društva, bez svih grana vlasti i bez predstavnika u najširem kontekstu građana. To nije floskula, to je stvarno suština procesa! On mora biti transparentniji, dublji, sveobuhvatniji, sa boljom komunikacijom i sa velikim i posvećenim poslom svih koji se time bave. Crna Gora ima vanrednu priliku, zaista sad i ne tako skoro! Ova se prilika pružila i ako je ne iskoristimo biće jedno veliko evropsko razočaranje. Nadam se da nam to nije scenario za 2025. godinu - zaključila je Đurović.