Odgovor na pitanje “Kako unaprijediti prodaju preko interneta?” klijenti Hipotekarne banke mogli su juče da dobiju na istoimenoj radionici.
Zaključak radionice je, podsjetimo, da tržište Crne Gore i Srbije u ovom trenutku nije toliko razvijeno kada je internet prodaja posrijedi. Naime, u Crnoj Gori 50 od sto ljudi koristi internet dok 7,8 odsto kupuje onlajn.
Tim smo povodom razgovarali sa jednim od predavača, stručnjakom za onlajn marketing i predstavnikom Likes&Cookies agencije Ivanom Bildijem, koji za naš portal, između ostalog, govori o internet marketingu, društvenim mrežama, politici i lingvistici.
ANTENA M: I sami ste kazali da su milenijalci “izmaltretirani reklamama”, tu je i onaj sjajni primjer kompanije Lego koja je svoje reklame vješto upakovala u crtani film. Dakle, možemo li da kažemo da je budućnost reklame u stvari u, nazovimo ih “nereklamama”?
- Sve to zavisi od toga šta su zapravo reklame, i samim tim šta su nereklame. Ljudima više ne drže pažnju klasične tridesetosekundne reklame ili baneri. Samim tim brendovi pokušavaju da nađu neki bolji način da privuku pažnju korisnika. Neki brendovi to rade bolje, a neki lošije. Lego je dobar primjer, umjesto da prekidaju dječije crtane sa reklamama oni su napravili nešto što djeca žele i što im drži pažnju – napravili su crtani film.
Neko ko to takođe dobro radi je Red bul. Oni su više medijska firma nego firma koja prodaje pića. Oni kreiraju sjajne medijske sadržaje gdje je ta bočica samo nusprodukt. Tako je i Red Bul poslao čovjeka u svemir, a mi smo svi prikovani uz ekran gledali njegov uspon i skok. Znači, to je samo neka nova forma gdje se ljudi bore za pažnju, jer pažnja više nije na reklamama.
ANTENA M: Na svom ste blogu napisali da je najskuplja stvar u marketing izmišljanje tople vode. Nije li ovo što ste kazali upravo izmišljanje tople vode?
- Pa manje-više sve je izmišljanje tople vode. Sa filozofskog aspekta možemo sve da obesmislimo, ali je definitivno da se ta forma reklame mijenja. Ono što ostaje isto jeste to da želimo da pošaljemo neku poruku ljudima i želimo da oni naprave korak koji nama odgovara. E sad, da li će to biti tridesetosekundna reklama ili crtani film – to je ta taktička razlika na tržištu. To je već viđeno i 90 odsto marketinških aktivnosti su već viđene.
Sami kontent marketing nije ništa novo, a Ginisova knjiga je najbolji primjer za to – proizvođač Ginis piva je počeo da sakuplja neke zanimljive podatke. Iako tada nije ni postojala sintagma “kontent marketing”, to je u stvari najbolji primjer kontent marketinga u oflajnu.
ANTENA M: Definitivno internet era ima svoju ekspozituru i to u vidu društvenih mreža. Marketing je, složićemo se, tu priliku dobro iskoristio. Iako banalizovanje samo po sebi nije zahvalno, a posebno ne u ovom slučaju, koja je najbolja društvena mreža za oglašavanje?
- Fejsbuk je apsolutno najdominantniji. Možemo slobodno reći “Fejsbuk pa 100 mjesta prazno”. Pritom, kada kažem Fejsbuk mislim i na Instagram koji je u vlasništvu Fejsbuka. To se sigurno neće promijeniti u narednih par godina. Društvene mreže su postale i sinonim za internet, što je nama koji smo duže na internetu neshvatljivo.
ANTENA M: A kakva je budućnost društvenih mreža? Jeste li zagovornik teorije da će doći do transformacije, poput Fejsbuka, koji je poznat po konstantnim inovacijama, ili pak smatrate da će sve nestati, kao što su se i mnoge društvene mreže ugasile?
- Sve će jednom da nestane, pa mogu da budem sto odsto u pravu kada kažem da će i Fejsbuk jednom da nestane. Mnogo je teže reći kada će to da se desi i u kojoj će formi on nastaviti da postoji. Često koristimo primjer Maj Spejsa kada govorimo o društvenim mrežama koje su nestale. On u stvari nije prestao da postoji, samo više nije relevantan. Tako će vjerovatno biti i sa Fejsbukom.
Ono što je meni zanimljivo jeste da svi zaposleni u Fejsbuku dobijaju knjižicu sa kulurom firme, i na početku piše “Ako mi ne izmislimo novi Fejsbuk, neko drugi će ga izmisliti”. Mislim da su tehnološke kompanije shvatile neophodnost brzine promjena, dok se tradicionalne firme još muče sa time.
ANTENA M: Pod pretpostavkom da će društvene mreže nestati, šta će ih zamijeniti?
- Kada bih znao odgovor na to pitanje počeo bih već da okupljam ljude da to kodiramo. Ne znam šta će da zamijeni Fejsbuk, ali definitivno znam da idemo ka virtuelnoj realnosti. Dakle, virtuelna i proširena stvarnost su sljedeće velike stvari koje će promijeniti cjelokupan biznis – baš kao što je to internet uradio prije 20 a društvene mreže prije 10 godina. Možda će Fejsbuk tu da bude nova VR platforma, možda će i novi igrači da dođu.
Ne treba da zapostavimo Aziju, koja je u tehnološkom smislu razvijenija od Zapada, uključujući i Ameriku. Imate kinesku društvenu mrežu Vičet, preko koje se čak mogu i plaćati računi. Tako da, možda će samo doći nešto što već postoji, samo nije nama kulturološki blisko.
ANTENA M: Iako nije direktno vezano za marketing, ali je definitivno marketingu srodno i poprilično zanimljivo. Samo-promocija. Da parafraziram riječi jednog umjetnika iz pop sfere “Ljudi su i ranije bili glupi, sada su samo transparentno glupi”. I zaista, čini li Vam se da je sve teže sakriti svoje nedostatke, ma šta oni bili?
- Mi smo postali vidjljiviji na društvenim mrežama, a samim tim i naše mane i naše prednosti. Svi smo postali mali mediji, time što kreiramo razne sadržaje na društvenim mrežama, a ljudi generalno nisu svjesni toga. Društvo se kreće u pravcu estradizacije, samo zato što smo svi dobili mogućnost da budemo vidljivi.
ANTENA M: A kakva je situacija sa političkim partijama, koriste li one društvene mreže kako treba?
- Da ste me ovo pitali prije dva mjeseca rekao bih da ima izuzetaka koji ih koriste dobro. U Srbiji, gdje su u toku predsjednički izbori se poprilično promijenila, i sada se glavna borba odvija na društvenim mrežama.
Klasično političko oglašavanje drastično je manje prisutno nego prethodnih godina, a taj će se trend nastaviti. Tome je mnogo doprinijela pobjeda Trampa na izborima – prvi put se desilo da su veliki mediji, koji su stajali uz drugog kandidata, izgubili bitku od društvenih mreža. Ljudi su počeli ozbiljno da shvataju društvene mreže, to više nije mjesto gdje djeca idu da kače selfije već se sada tamo nešto događa. Tamo se i kreira mišljenje.
ANTENA M: Ta su djeca sada i porasla, pa mogu da glasaju...
- Da, Fejsbuk je postao društvena mreža za matorce, a klinci više nisu primarno na Fejsbuku već bježe na neke druge društvene mreže. Fejsbuk više nije kul kao prije, ali je samim tim postao mjesto gdje su ljudi koji donose odluke, imaju novac i to je normalan proces sazrijevanja. I sami Instagram je dokaz da Fejsbuk pokušava da nađe sljedeću “veliku stvar” među klincima.
ANTENA M: Jedna Vaša tvrdnja sa kojom će se mnogi saglasitii jeste ta da je leš najbolje sakriti na drugoj strani Gugla. Kako da budemo viđeni, ili još bolje, kako da budemo viralni?
- Vidljivost je više odlika Gugla, a viralnost društvenih mreža. Iako se ne bavim optimizacijom sadržaja za algoritme, jasno je da Vaš sadržaj mora biti unikatan, zanimljiv, prilagođen mobilnim uređajima, mora brzo da se učita. Tu je i broj linkova koji su usmjereni ka vašem veb sajtu.
Što se tiče viralnosti, ona je sveti gral društvenih mreža i uvriježena je tvrdnja da niko ne može namjerno da osmisli viral – oni se jednostavno dogode. Mislim da je mnogo bolje ako neko želi da napravi dobar i kvalitetan sadržaj koji će publici biti relevantan i zanimljiv.
ANTENA M: Da se osvrnemo na jednu lingvističku temu. Vi nerijetko koristite internet sleng, a to nije nešto što možemo pripisati “profesionalnoj deformaciji”. Evo i u ovom razgovoru se u nekoliko navrata čulo da lajkujemo, šerujemo, ričujemo. Koji je vaš odgovor jezičkim puritancima koji tvrde da se na taj način izvorni jezik gubi?
- Mi se bavimo marketingom, a jezikom se bave lingvisti. To je njihov dio posla. Baš kao što je u Oksfordski rječnik unešen smajli. Naravno, takvo je okruženje i nema se novca da bi se lingvisti tome posvetili, ali ne treba očekivati od marketara da se bave srpskim ili crnogorskim jezikom. Ono što je latinski za medicinu to je engleski za marketing. Sigurno se na doktora nećete naljutiti ako Vam da latinski naziv za neku bolest.
Naravno, ako bi neko ko se bavi srpskim ili crnogorskim jezikom smislio neki domaći izraz, ne bih imao problem da ga koristim.
ANTENA M: Da odpedalamo u završnicu intervjua. I sami kažete da svuda gde možete idete biciklom i ne kasnite. Za naš Glavni grad kažu da je sjajan za bicikliste, jeste li provjerili tu tvrdnju?
- U posljednja sam dva mjeseca tri puta bio u Podgorici, ali nisam nažalost vozio bicikl. Naravno, volio bih ako bih ikada ovdje bio malo duže da se provozam – definitivno se mnogo brže i lakše stiže na bilo koje odredište.
RAZGOVARALA: Tijana Radulović
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR