Na Trećem samitu "Ukrajina – Jugoistočna Evropa", održanom 9. oktobra u Hrvatskoj, lideri 12 zemalja regiona potvrdili su jednoglasnu podršku Ukrajini u njenoj borbi za suverenitet i teritorijalni integritet.
Za Antenu M piše: Oleksander Levčenko
Devetog oktobra o.g.ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvovao je na Trećem samitu „Ukrajina - Jugoistočna Evropa“ koji je održan u Hrvatskoj uz učešće 12 zemalja regiona na nivou šefova država – predsjednika i šefova vlada, kao i ministara vanjskih poslova. Podsjetimo da je Prvi samit održan u Atini u avgustu 2022. godine, a Drugi samit 28. februara 2024. godine u Albaniji. Kao rezultat toga, lideri su potpisali zajedničku deklaraciju pozivajući cijelu međunarodnu zajednicu da odlučno ojača podršku Ukrajini.
Učesnici Trećeg samita još jednom su potvrdili jednoglasnu podršku Ukrajini, njenoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar njenih međunarodno priznatih granica. Na ovom značajnom međunarodnom događaju učesnici su izrazili podršku ukrajinskoj Formuli mira i rezultatima prvog mirovnog samita održanog u Švajcarskoj.
Završnom deklaracijom Trećeg samita potvrđena je pomoć država učesnica Ukrajini na putu ka NATO-u i EU. Istovremeno, istaknuto je da će implementacija ukrajinskog Plana pobjede biti garancija stabilnosti i sigurnosti u regionu, a članstvo Ukrajine u NATO-u doprinijeće prevazilaženju nedostatka geopolitičke sigurnosti u Evropi.
„Naš region poznaje ožiljke rata, ali danas teži saradnji. Neke od zemalja su članice EU, a neke su na putu ka članstvu“, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković u uvodnom govoru na samitu „Ukrajina – Jugoistočna Evropa“ u ime zemlje domaćina. Zagreb u potpunosti podržava Ukrajinu u njenom pristupanju EU zajedno sa Moldavijom, kao i Bosnom i Hercegovinom, i vidi je kao važan dio dinamike proširenja EU. Hrvatska strana takođe podržava Ukrajinu na putu ka članstvu u NATO-u“, dodao je hrvatski premjer.
Tokom govora na samitu, Zelenski je istakao da će dokument „Osnove mira“, u kojem će biti navedeni detaljni uslovi za pravičan završetak rata, biti gotov do novembra ove godine, ističući da Rusija izbjegava poštenu diplomatiju, zbog čega je Ukrajina razvila akcioni plan koji može premostiti jaz između trenutne situacije i uspješnog održavanja Mirovnog samita. Prva tačka Plana pobjede bavi se pitanjem da li će problem nedostatka geopolitičke sigurnosti u Evropi biti prevaziđen, jer bez nje mir je nemoguć.
Istaknuto je da niko u Evropi ne treba da podsjeća koliko je stabilnost važna za Balkan. Uostalom, ono što se dešava na Balkanu određuje da li Evropa pati od rata. Zato je otpor Ukrajine ruskoj invaziji uslov stabilnosti balkanskog regiona. Ako bi Rusija osvojila Ukrajinu, nema sumnje da bi sljedeći region koji bi Moskva koristila za destabilizaciju Evrope bile baltičke države ili Balkan. Stoga Kijev dijeli zajednički interes da Rusija nema snage da nastavi svoju agresiju ili da se miješa u živote drugih zemalja, te da učini sve da smanji sposobnost Rusije da destabilizuje Evropu i svijet.
U Dubrovniku su se na marginama samita odvijali pregovori predsjednika Ukrajine i predsjednika Vlade Republike Hrvatske u različitim formatima. Od početka potpune ruske invazije Hrvatska je dodijelila 11 vojnih paketa u vrijednosti od skoro 300 miliona eura. Zelenski i Plenković potpisali su Sporazum o dugoročnoj saradnji i podršci između dviju zemalja. Šef hrvatske vlade je napomenuo da je Hrvatska prihvatila oko 30.000 ukrajinskih izbjeglica, kao i ukrajinske ranjene vojnike koji se nalaze na rehabilitaciji u veteranskim centrima i specijaliziranim bolnicama, kao i na odmor djecu ukrajinskih veterana.
Poseban pravac saradnje u humanitarnom razminiranju je i hrvatsko iskustvo u obavljanju ovog važnog posla. Prema Plenkoviću, to je prirodni refleks Hrvatske, kao zemlje koja je uz mnogo manje međunarodne pomoći preživjela agresiju i rat u prošlosti, da danas stane uz bok državi koja brani iste vrijednosti slobode, demokratije i mira.
Zelenski je održao i odvojene sastanke sa premijerima Albanije, Sjeverne Makedonije i Grčke – Edijem Ramom, Hristijanom Mickoskim, Kirijakosom Micotakisom i predsjednicom Slovenije Natašom Pirc Musar, na kojima su razmotreni dalji načini saradnje na bilateralnom nivou i obezbjeđivanje konkretnih vidova vojne, finansijske i humanitarne pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske oružane agresije.
Generalno, može se konstatovati da je Treći samit „Ukrajina – Jugoistočna Evropa“ bio uspješan. Svi učesnici su istakli važnost podrške Ukrajini u borbi protiv ruskog napada i potrebu proširenja pružanja različitih vrsta pomoći kako bi se Moskvi demonstrirala odlučnost evropskih zemalja da se suprotstave prijetnjama uništavanja temelja evropske sigurnosti u pokušaju da Rusija potčini ukrajinski narod i njegovu državu. Kao važan pravac ističe se evropska i evroatlantska integracija Ukrajine i niza zemalja u regionu.
Kijev je sa svoje strane pokazao povezanost i neodvojivost bezbjednosti Ukrajine sa bezbjednošću drugih evropskih regiona, posebno Balkana. Zaustavljanje ruske agresije i njeno prisiljavanje na mir nije samo nacionalni interes Ukrajine, već i cijelog kontinenta, posebno zemalja jugoistočne Evrope. Ukrajina je spremna da to učini uz pomoć svojih partnerskih država. I tu je od izuzetne važnosti principijelna pozicija SAD i čitavog NATO-a kao garanta bezbjednosti većine zemalja kontinentalne Evrope i sjevernog Atlantika.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR