Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa suspendovala je svoj mirovni plan za Ukrajinu kako bi razmotrila davanje Evropi mjesta za pregovaračkim stolom. To potvrđuje i izjava specijalnog predstavnika američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusiju, Kita Keloga, koji je obećao da će održati individualne razgovore sa NATO saveznicima prije finalizacije dugo očekivanog plana za okončanje rata. Kelog je rekao da će u nedavnim razgovorima sa evropskim diplomatama tražiti ideje o formi bilo kakvog mirovnog sporazuma i kakav bi bio doprinos drugih nacija tom procesu. On je obećao da će ove razgovore održati u Minhenu sa premijerima i predsjednicima zemalja članica NATO-a.
„The Telegraph“ vjeruje da će ovo biti ponuda stalne američke vojne podrške Kijevu u zamjenu za pristup ukrajinskim resursima rijetkih metala. Evropljani koji su pregovarali sa Trampovim specijalnim predstavnikom naizgled su bili uvjereni da Vašington želi ojačati poziciju Ukrajine u budućim pregovorima s Rusijom. Osim toga, američki predsjednik Donald Tramp spreman je udvostručiti pritisak sankcija na Rusiju kako bi je prisilio da zaustavi rat protiv Ukrajine. Kit Kelog, američki specijalni predstavnik za Ukrajinu i Rusiju, rekao je ovo u ekskluzivnom intervjuu za „The Post“. Prema Kelogu, sadašnje američke sankcije Rusiji mogu se ocijeniti samo sa "trojkom" na skali od deset tačaka u smislu njihove djelotvornosti. Ekonomski pritisak, posebno u energetskom sektoru, daleko od toga da je iscrpio svoj potencijal. Zaista, možemo pojačati sankcije, posebno one vezane za proizvodnju i izvoz nafte, napomenuo je Kelog.
Podsjetimo, „Bloomberg“ je 5. februara objavio navodni "Trampov mirovni plan" koji će K. Kelog predstaviti u Minhenu. Međutim, sljedećeg dana Kelog je najavio da neće predstaviti Trampov mirovni plan na Minhenskoj konferenciji. To će predstaviti sam predsjednik, ali kasnije. Specijalni predstavnik američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusku Federaciju održao je niz sastanaka na kojima je razgovarao o okončanju rata u Ukrajini s ambasadorima Velike Britanije i Italije i ministrima vanjskih poslova Češke, Litvanije, Estonije i Letonije.
Trebao je najprije razumjeti poziciju brojnih evropskih država koje su bile direktno uključene u podršku Ukrajini u ratu sa Ruskom Federacijom. Ove zemlje su veoma aktivne u akcijama i komentarima agresivne politike Moskve, i dok baltičke zemlje (Litvanija, Letonija, Estonija), kao i Češka i Velika Britanija, veoma oštro osjećaju opasnost daljeg širenja ruske agresije, Italija je u tom pogledu malo suzdržanija. Ali ovo je paleta mišljenja predstavnika evropskog kontinenta o mogućim načinima okončanja rata i ruske agresije na Ukrajinu. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski izjavio je tokom sastanka da Ukrajina mora biti dovoljno naoružana da pregovara sa jake pozicije. U češkom je interesu da se Rusija nikada ne usudi da napadne svog susjeda.
Američka administracija planira novu strategiju podrške Ukrajini, koja podrazumijeva aktivno uključivanje evropskih saveznika u kupovinu američkog oružja. Vašington ovu opciju vidi kao način da nastavi s pružanjem vojne pomoći Kijevu bez stavljanja značajnog tereta na vlastiti budžet. S tim u vezi, američki specijalni predstavnik Kit Kelog dobio je instrukcije da tokom Minhenske bezbjednosne konferencije razgovara o mogućnostima zajedničke nabavke oružja sa evropskim partnerima. Odnosno, zemlje EU trebalo bi da kupe značajan dio američkog oružja za podršku Ukrajini, što bi proširilo transatlantsku saradnju u sektoru odbrane i smanjilo opterećenje američkog budžeta.
Prema riječima predstavnika administracije američkog predsjednika, ovaj pristup je jedna od nekoliko ideja o kojima se raspravlja u Vašingtonu u vezi sa potencijalnim nastavkom američkih isporuka oružja Kijevu. Planirani pregovori tokom Minhenske konferencije pružiće platformu za detaljnu diskusiju o uslovima i mogućnostima za sprovođenje ove inicijative. Predstavnici evropskih zemalja su u principu spremni da razmotre opcije za zajedničku nabavku naoružanja, što bi omogućilo Ukrajini da dobije neophodne odbrambene sisteme udruženim naporima transatlantske alijanse.
Istovremeno, predsjednik Donald Tramp rekao je da je Vašington tokom protekle sedmice "napravio ogroman napredak" u rješavanju ruskog rata protiv Ukrajine. Konkretno, pitanje kako dovesti obje strane za pregovarački sto. "Pregovaramo sa Rusima. Pregovaramo sa Ukrajincima. Nadam se da će nešto ispasti od toga", rekao je Tramp u intervjuu za „Fox News“. Istovremeno, Kijev je najavio da će prije početka Minhenske bezbjednosne konferencije Ukrajinu posjetiti predstavnici tima američkog predsjednika Donalda Trampa.
Da bi se postigao dugoročni mir, preporučljuju autori izvještaja Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC) "Multipolarizacija", Vašington bi zajedno sa svojim saveznicima trebalo da nastavi da naoružava Ukrajinu, stavljajući je u jaku, pobjedničku pregovaračku poziciju i vršeći pritisak na Moskvu. I koliko god se Kremlj trudio, niko neće razgovarati o mirovnom procesu bez Ukrajine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR