Piše: Januš Bugajski
Završena je decenijama duga američka zavisost o energiji iz drugih zemalja i SAD je sada rastući lider na globalnom tržištu plina. Dok Moskva manipuliše snadbijevanjem energije kako bi izvršila politički pritisak na evropske države, Vašington može da ponudi svoje energetske izvore kako bi preokrenuo ruski ekspanzionizam dok jača svoju ekonomiju.
Američki izvoz plina u 2016. bio je više nego tri puta veći od onoga prije deset godina. Rast u proizvodnji plina iz škriljca snažno je povezan sa izvozom ukapljenog prirodnog plina (LNG). Iako SAD trenutno zadovoljava mali postotak evropskih potreba za plinom, pet novih LNG izvoznih fabrika biće sagrađeno do 2021, a drugi su u planu dok evropske potrebe za plinom neprestano rastu. Uz povećani opseg američkog plina, ruski Gasoprom ulazi u globalni cjenovni rat koji će dodatno smanjiti njegove prihode. Nekoliko evropskih zemalja želi da prekine ruski plinski stisak okrećući se drugim LNG izvorima.
Na primjer, članice NATO-a na prvoj liniji više bi voljele da budu zavisne o američkom plinu kako bi proširile svoju energetsku višesmjernost čak i ako to znači da plate višu cijenu. Za vrijeme nedavne posjete Poljskoj predsjednik Donald Tramp izjavio je da će SAD garantovati regiji pristup alternativnim izvorima energije kako ih više samo jedan sadbijevač ne bi mogao držati kao taoce.
Vašington se trudi da smanji evropske energetske veze sa Rusijom, uprkos protestovanju nekih zapadnoeuropskih energetskih kompanija. Glavna tačka tenzija je projekt gasovoda Sjeverni tok 2 koji vodi Rusija. Gasoprom nastoji da proširi postojeći gasovod koji dovodi ruski plin preko Baltičkog mora do Njemačke. Evropska komisija nije uspjela da pronađe zakonski mehanizam zaustavljanja Sjevernog toka, a evropske zemlje ga doživljavaju različito.
Veliki potrošači ruskog plina, uključujući Austriju, Francusku i Njemačku, podržavaju ga, a Poljska, baltičke i nordijske zemlje smatraju prijetnjom regionalnoj sigurnosti. Raste broj zemalja koje se protive Sjevernom toku kojima podršku pružaju nove mogućnosti dobavljanja plina, posebno iz SAD-a. Poljski i litavski LNG terminali počeli su da dobijaju američki plin. Globalni izvoz LNG-ja sljedećih će godina rasti za više od 20 odsto i tako dodatno podjariti konkurenciju između SAD-a i Rusije oko evropskog i drugih tržišta. Rusija kasni kad je riječ o LNG-ju i njezine plinske linije postaju sve manje značajno geopolitičko sredstvo. Osim toga, višesmjernost, učinkovitost i obnovljivi izvori evropskim će zemljama otvoriti više atraktivnih energetskih partnera nego što je samo Rusija.
Vašington ima još jedan adut: sjenku novih sankcija ruskim kompanijama. Tramp je 2. avgusta potpisao Akt o sankcijama kao sredstvu suprotstavljanja američkim protivnicima. Uz druge odredbe, zakon omogućava proširenje sankcija na ruski energetski sektor, dajući predsjedniku ovlasti da nametne sankcije bilo kojoj stranoj kompaniji ili osobi koja investira u gradnju ruskih gasovoda za izvoz energije. Zakon takođe osobama i kompanijama s udjelom od 33 posto ili višim u tim projektima zabranjuje pribavljanje bilo kakvih "dobara, usluga ili tehnologija koje omogućavaju istraživanje ili proizvodnju" polja duboko pod morem.
Ruski zvaničnici nastojaće iskoristiti zabrinutost EU zbog nove legislative tvrdeći kako SAD pokušava ostvariti monopol u opskrbi Europe plinom. Neki glasnogovornici EU upozorili su na moguću odmazdu ako europske energetske kompanije, koje posluju s Rusijom, uključujući i gradnju Sjevernog toka, budu podvrgnute američkim sankcijama. No, riječ je o pretjerivanju jer zakon upućuje predsjednika da poduzima mjere u suradnji sa saveznicima.
Bijela kuća i Kongres jako dobro shvaćaju da su zajedničke sankcije učinkovitije i ne žele dopustiti Moskvi da izaziva razdor među saveznicima. Uz podrivanje Sjevernog toka, sankcije će postaviti prepreke gradnji Turskog toka pod kontrolom Gasoproma i planovima Moskve da u Evropu izvozi plin preko Transjadranskog gasovoda (TAP) pod kontrolom Azerbajdžana.
Prijetnja novih američkih sankcija mogla bi podstaknuti dioničare TAP-a da odustanu od ruskog plina. Ulazak Gasproma u TAP i širi Južni plinski koridor neutralizovao bi temeljnu svrhu projekta: ostvarenje višesmjernosti evropskog uvoza mimo ruskog plina.
Gradnja plinovoda za nabavku ruskog plina nanijela bi više štete evropskoj sigurnosti nego bilo koji korak SAD-a. EU ne bi trebalo da se prema posljednjim američkim sankcijama ponaša licemjerno. Sama Unija nameće nove sankcije ruskim kompanijama i pojedincima koji su isporučili njemačke Simensove turbine na Krim, uprkos suprotnim uvjeravanjima Moskve.
EU je zabranila kompanijama poslovanje na Krimu nakon što ga je Moskva anektirala, a Francuska i Njemačka razmišljaju o dodatnim sankcijama zbog ruskih kibernetičkih napada na njihove izbore. Osim toga, bilo kakva reakcija EU protiv američkih sankcija neće se lako dogoditi jer traži saglasje svih članica, od kojih se neke žestoko protive ruskim energetskim projektima. Paradoksalno, svojom novom energetskom politikom i sankcijama Kremlju Trampova će administracija bolje obraniti Evropu nego neke zapadnoevropske vlade i energetski konglomerati koji teže kratkoročnom profitu, ignorišući dugotrajne štete za evropsku sigurnost.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR