BBC: Novi predsjednik SAD suočiće se s najvećom globalnom krizom još od Hladnog rata

Kada je predsjednik SAD Džozef Bajden prošetao Kijevom u februaru 2023. u iznenadnoj posjeti da pokaže solidarnost sa Volodimirom Zelenskim, njegovim ukrajinskim kolegom, čule su se sirene koje upozoravaju na bombardovanje, piše britanski BBC.

„Osjetio sam nešto jače nego ikada ranije“, prisjećao se kasnije Bajden.

Svijet sada čeka da vidi ko će preuzeti kontrolu nad ovim samozvanim svjetionikom slobode nakon što Amerikanci budu glasali na predsjedničkim izborima sljedeće nedjelje.

Da li će Kamala Haris nastaviti Bajdenovim stopama sa svojim uvjerenjem da je u „ovim nesređenim vremenima jasno da se Amerika ne može povući“ ili će to biti Donald Tramp sa svojom nadom da će „amerikanizam, a ne globalizam“ prednjačiti?

Živimo u svijetu gdje je globalni uticaj SAD pod znakom pitanja. Regionalne sile idu svojim putem, autokratski režimi sklapaju sopstvene saveze, a razorni ratovi u Gazi, Ukrajini i drugdje pokreću neprijatna pitanja o vrijednosti uloge Vašingtona, navodi BBC.

Ali Amerika je bitna po svojoj ekonomskoj i vojnoj snazi i svojoj glavnoj ulozi u mnogim savezima.

„Evropska noćna mora“

„Ne mogu da potcjenjujem ova upozorenja“, kaže Rouz Gotemoler, bivša zamjenica generalnog sekretara NATO-a.

„Donald Tramp je evropska noćna mora, sa odjekom njegove prijetnje da će se povući iz NATO-a“ rekla je ona.

Budžet Vašingtona za odbranu iznosi dvije trećine vojnih budžeta 31 druge članice NATO-a.

Osim NATO-a, SAD troše više na svoju vojsku nego narednih 10 zemalja zajedno, uključujući Kinu i Rusiju.

Tramp se hvali da igra tvrdoglavo kako bi primorao druge zemlje NATO-a da ispune svoje ciljeve potrošnje, što bi iznosilo 2% njihovog BDP-a, a samo 23 zemlje članice su postigle ovaj cilj 2024.

Ako Haris pobijedi, Gotemoler veruje da će „NATO bez sumnje biti u dobrim rukama Vašingtona“.

„Ona (Haris) će biti spremna da nastavi saradnju sa NATO-om i Evropskom unijom na postizanju pobjede u Ukrajini, ali neće odustati od pritiska na Evropu“, upozorava Gotemoler.

Međutim, Harisin kabinet u Bijeloj kući moraće da upravlja sa Kongresom, koji bi uskoro mogao da pređe u ruke republikanaca, i biće manje sklon podržavanju stranih ratova.

Raste pritisak na Kijev

Sve je veći osjećaj da će, bez obzira ko postane predsjednik, porasti pritisak na Kijev da pronađe načine za izlazak iz ovog rata jer američki poslanici postaju sve nevoljniji da izglasaju pakete pomoći.

„Šta god da se desi, ne vjerujem da se NATO mora raspasti. Evropa će morati da preuzme vođstvo“ zaključuje Gotemoler.

Sljedeći američki predsjednik moraće da radi u svijetu koji se suočava sa najvećim rizikom od globalnog sukoba još od vremena Hladnog rata.

„SAD ostaju najznačajniji međunarodni akter u pitanjima mira i bezbjednosti“, kaže Komfor Ero, predsjednica i izvršna direktorka Međunarodne krizne grupe.

Međutim, ona upozorava da je moć SAD u pomaganju oko rješavanja sukoba dosta smanjena.

„Smrtonosni sukob postaje sve nerješiviji, sa konkurencijom velikih sila koja se ubrzava, a srednje sile su u porastu“, dodaje Ero.
Ratovi poput ovog u Ukrajini privlače više sila, a sukobi kao što je trenutni u Sudanu suočavaju regionalne igrače sa suprotstavljenim interesima, a neki više ulažu u rat nego u mir.

„Pobjeda Haris predstavlja kontinuitet sa trenutnom administracijom. Ako je u pitanju Tramp, on bi mogao da Izraelu pruži još slobodnije ruke u Gazi i drugdje“, rekla je Ero.

Haris je, što se tiče Bliskog istoka, u više navrata ponovila Bajdenovu čvrstu podršku izraelskom „pravu da se brani“.

Ali ona je takođe naglasila da „ubijanje nevinih Palestinaca mora da prestane“.

Tramp je takođe izjavio da je vrijeme da Izrael prestane da ubija ljude, ali navodno je takođe rekao izraelskom lideru Benjaminu Netanijahuu da „uradi ono što treba da uradi“.

„Imaću mir na Bliskom istoku, i to uskoro“, obećao je Tramp u intervjuu saudijskoj televiziji Al Arabija.

On je obećao i da će proširiti Abrahamov sporazum iz 2020. godine.

Ovi bilateralni sporazumi su normalizovali odnose između Izraela i nekoliko arapskih država, ali se smatralo da su Palestince stavili po strani i na kraju doprinijeli pogoršanju trenutne krize.

Trampovo divljenje Putinu

Što se tiče Ukrajine, Tramp nikada ne krije svoje divljenje moćnicima kao što je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Jasno je rekao da želi da okonča rat u Ukrajini, a sa njim i ogromnu vojnu i finansijsku podršku SAD Kijevu.

„Izaći ću. Moramo da izađemo“ rekao je Tramp na nedavnom skupu.

Nasuprot tome, Haris je rekla da je ponosna što stoji uz Ukrajinu i da će i dalje nastaviti to da čini.

Najveći šok za globalnu ekonomiju decenijama – to je stav stručnjaka za Kinu Rane Mitera u vezi sa Trampovim predloženim carinama od 60 odsto na svu uvezenu kinesku robu.

Nametanje velikih troškova Kini i mnogim drugim trgovinskim partnerima bila je jedna od Trampovih prijetnji u njegovom pristupu „Amerika na prvom mjestu“.

Ali Tramp takođe hvali ono što vidi kao svoju snažnu ličnu vezu sa predsjednikom Si Đinpingom.

On je rekao uredništvu Volstrit džornala da neće morati da koristi vojnu silu ako Peking pređe na blokadu Tajvana jer ga kineski lider poštuje.

Ali i vodeći republikanci i demokrate su jastrebovi. I jedni i drugi vide Peking kao najvažnijeg konkurenta Americi.