Demokratska kandidatkinja Kamala Haris i njen republikanski rival Donald Tramp ciljaju istorijski uspjeh na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama. Haris se nada da će postati prva žena izabrana za predsednicu, dok Tramp pokušava da postane drugi bivši predsednik u istoriji SAD koji će osvojiti drugi mandat nakon prethodno izgubljenih izbora, nakon što je to 1892. godine uspio Grover Klivlend.
Napetost je porasla kada su prijetnje bombama uznemirile biračka mesta u ključnim državama Džordžiji, Arizoni i Mičigenu. Zvaničnici su saopštili da nijedna prijetnja nije bila ozbiljna, ali su pojedina birališta u Džordžiji i Arizoni bila prinuđena da produže radno vrijeme kao mjeru predostrožnosti.
Kongresni izbori, koji se održavaju paralelno, takođe su na prekretnici. Dok Republikanci osvajaju ključna mjesta u Senatu, Demokrate su fokusirane na zadržavanje kontrole, što će zahtijevati pobjedu u tradicionalno republikanskim državama poput Ohaja i Montane. Izgledi za Demokrate u Predstavničkom domu pokazuju određeni preokret, što bi moglo ugroziti postojeću republikansku većinu.
Uz sve to, u deset država birači odlučuju o dodatnim pitanjima kao što su zaštita prava na abortus, povećanje minimalne zarade i legalizacija marihuane, kao i borba protiv pristrasnog crtanja izbornih okruga.
Informacije o toku glasanja i dešavanjima tokom izbornog dana dostupne su ovdje.
08:25 Tramp uvećao prednost
Donald Tramp (265 elektora): Kentaki (8 elektora), Indijana (11 elektora), Zapadna Virdžinija (4 elektora), Florida (30 elektora), Tenesi (11 elektora), Alabama (9 elektora), Oklahoma (7 elektora), Mizuri (10 elektora), Južna Karolina (9 elektora), Arkanzas (6 elektora), Južna Dakota (3 elektora), Sjeverna Dakota (3 elektora), Vajoming (3 elektora), Teksas (40 elektora), Luizijana (8 elektora), Montana (4 elektora), Juta (6 elektora), Misisipi (6 elektora), Ohajo (17 elektora), Kanzas (6 elektora), Ajova (6 elektora), Ajdaho (4 elektora) i Sjeverna Karolina (16 elektora), Nebraska (3 elektora), Džordžija (16 elektora).
Kamala Haris (194 elektora) - Masačusets (11 elektora), Merilend (10 elektora), Vašington D.C. (3 elektora), Vermont (3 elektora), Delaver (3 elektora), Ilinois (19 elektora), Rod Ajlend (4 elektora), Njujork (28 elektora), Kolorado (10 elektora), Kalifornija (54 elektora), Oregon (8 elektora), Vašington (12 elektora), Konektikat (7 elektora) i Virdžinija (13 elektora), Havaji (4 elektora), Nju Meksiko (5 elektora), Pensilvanija (19 elektora).
08:05 Tramp pobjeđuje u Pensilvaniji
Tramp pobjeđuje u ključnoj saveznoj državi Pensilvaniji, projekcije su CNN-a. Pensilvanija donosi 19 elektorskih glasova.
Na izborima 2020. pobjedu u ovoj državi odnio je predsjednik Džo Bajden, a u 2016. godini, Tramp je postao prvi Republikanac koji je pobijedio u Pensilvaniji još od Džordža H. V. Buša 1988. godine i to s razlikom od nešto više od 44.000 glasova.
Pensilvanija je najvažnija „swing“ država izbora 2024. godine. I Haris i Tramp postavili su elektorske glasove ove savezne države kao centralne tačke svojih puteva ka pobjedi.
07:30 Tramp vodi, Haris smanjuje prednost
Na osnovu najnovijih rezultata Tramp je osvojio je ukupno 246 elektorskih glasova, dok ih Haris ima 194 elektora.
Tramp je osvojio velike savezne države poput Floride (30 elektora), Teksasa (40 elektora) i Džordžije (16 elektora), a u njegovom bloku su i Kentaki (osam elektora), Indijana (11 elektora), Misuri (10 elektora) i druge države. Osim toga, Tramp je uspio da obezbijedi i manja, ali ključna savezništva u državama poput Južne Karoline (devet elektora) i Sjeverne Dakote (tri elektora).
S druge strane, Harris je pobijedila u nekoliko značajnih saveznih država, uključujući Kaliforniju (54 elektora), Njujork (28 elektora), Ilinois (19 elektora) i Vašington (12 elektora). Takođe je došla do pobjede u državama poput Kolorada (10 elektora) i Virdžinije (13 elektora), dok je manji broj elektora osvojila u Rod Ajlendu (četiri elektora) i Delaveru (tri elektora).
07:00 Haris pobijedila u Novom Meksiku
Harris prema prognozama CNN-a ostvaruje pobjedu u Novom Meksiku. Ova država nosi pet elektorskih glasova.
Na izborima 2020. godine, pobjedu u Novom Meksiku odnio je predsjednik Džo Bajden, koji je uspio da poboljša rezultate u velikim urbanim područjima i prigradskim zonama u odnosu na Hilari Klinton 2016. S druge strane, Tramp je bio uspješniji u ruralnim djelovima ove savezne države.
06:50 Tramp osvojio drugu ključnu državu
Nakon prebrojavanja glasova iz Džordžije razlika u broju elektrosrkih glasova među kandidatima je 246 naspram 182 u korist Trampa.
06:45 Put Haris do pobjede postaje sve uži
Sa prognozama da Tramp pobjeđuje u Sjevernoj Karolini i vodi u svim ostalim ključnim državama, put ka pobjedi Haris postaje sve uži, čineći pobjede u državama "Plavog zida" koje čine Viskonsin, Mičigen i Pensilvanija – posebno u posljednjoj – još važnijim.
„Ako Donald Trump takođe pobijedi u Džordžiji, potpredsednica ne može da si dozvoli gubitak Pensilvanije. Da, Nevada je tu. Arizona je tu. Mičigen i Viskonsin su tu“, rekao je CNN-ov Džon King, ali njihovi elektorski glasovi ne bi bili dovoljni za pobjedu.
Sa 93% prebrojanih glasova u Džordžiji neposredno nakon ponoći po lokalnom vremenu, Tramp je vodio sa više od dva procentna poena. Iako još ima glasova koji nijesu prebrojani u ovoj državi, oni bi morali da budu ubjedljivo u korist Haris da bi se promijenio tok izbora.
„Ako Tramp pobijedi u Džordžiji, put Haris je toliko ograničen“, rekao je King.
Sa 84% prebrojanih glasova u Pensilvaniji, Tramp ima nešto više od tri procenta prednosti, dok Haris gradi svoju prednost u demokratskom uporištu Filadelfiji.
„Ako sada gledate mapu, mnogo biste radije bili Donald Tramp“, rekao je King.
06:30 Njujork i Merilend za zaštitu prava na abortus, ne i Florida
Više od dvije godine nakon što je američki Vrhovni sud poništio istorijsku odluku "Rou protiv Vejda" i ukinuo savezni ustavni okvir za zaštitu prava na abortus, birači u 10 američkih država odlučuju o budućnosti reproduktivnih prava na državnom nivou.
Prema prognozama CNN-a, dva važna predloga za zaštitu pristupa abortusu u Njujorku i Merilendu biće usvojena. Ove izmjene imaju za cilj očuvanje prava na abortus i druge reproduktivne usluge u tim državama, gdje je abortus sada legalan sve dok fetus ne postigne fazu preživljavanja. Očekuje se da će ove odluke dodatno učvrstiti prava žena u tim državama, uprkos promjenama na federalom nivou.
Međutim, na Floridi, predlog za proširenje prava na abortus do trenutka preživljavanja fetusa nije uspio. Birači su odbacili ovu mjeru jer nije postigla potrebnu podršku od 60% glasova. U isto vrijeme, zakon koji zabranjuje abortus nakon šest nedjelja ostaje na snazi u ovoj južnoj američkoj državi, što označava nastavak kontroverzi oko pristupa abortusu širom zemlje.
Ove odluke dolaze u trenutku kada je pristup abortusu postao jedna od ključnih političkih tema u SAD, dok se zakonodavne borbe za zaštitu reproduktivnih prava nastavljaju na lokalnom i državnom nivou.
06:20 Republikanci preuzimaju kontrolu nad Senatom
Republikanska stranka ponovno je preuzela većinu u američkom Senatu, izvještava Associated Press, nakon što je osvojila ključna mjesta u Ohaju i Zapadnoj Virdžiniji. Ovim rezultatom, Republikanci će prvi put u četiri godine imati kontrolu nad gornjim domom Kongresa.
Ovaj politički pomak pruža Republikancima značajnu prednost, jer će biti u poziciji da potvrde sudije Vrhovnog suda, sudije na federalnom nivou, kao i imenovanja na ključne pozicije u administraciji, ukoliko Tramp ponovo pobijedi na predsjedničkim izborima.
S druge strane, izgledi Demokratske stranke da zadrže većinu u Senatu postaju sve manji. Stranka je već izgubila dva mjesta, a treće, ono koje drži Džon Tester iz Montane, suočava se s ozbiljnom prijetnjom.
06:10 Smanjuje se razlika među kandidatima
Tramp sada ima 230, a Haris 182 elektorska glasa.
06:05 Haris odnijela pobjedu u saveznoj državi Havaji
Kandidatkinja Demokrata uvećala je broj elektorskih glasova na 169 nakon prebrojavanja glasova sa Havaja.
05:55 Tramp povećava prednost
Broj elektorskih glasova republikanskog kandidata uvećan je na 230 nakon prebrojavanja glasova iz Nebraske. Za pobjednu na predsjedničkim izborima potrebno je 270, pa iako je Tramp u prednosti, stvari i dalje mogu da se preokrenu nakon objavljivanja glasova u preostalim državama.
05:50 Trampova prednost u jugoistočnim i srednjim državama
Tramp vodi sa 227 osvojenih elektora, dok Haris ima 165. Iako Tramp ima prednost, borba se nastavlja jer još nijesu riješene ključne države. Republikanski kandidat je osvojio mnoge republikanske države, uključujući Teksas (40 elektora), Floridu (30), Ohajo (17) i Sjevernu Karolinu (16). Osvojio je i Kentaki, Indijanu, Tenesi i druge. Njegov uspjeh u ovim državama ključan je za njegovu prednost.
Haris ima jaku podršku u državama poput Kalifornije (54 elektora), Njujorka (28) i Ilinoisa (19). Pored toga, pobijedila je u Masačusetsu, Merilendu i Vašingtonu, što joj pomaže da ostane u igri.
05:45 Odluka pada u "swing" državama
Iako Tramp vodi, sve će zavisiti od preostalih "swing" ili tzv. kolebljivih država, kao što su Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin, koje mogu da odrede konačan ishod.
05:40 Okasio-Kortez osigurava četvrti mandat u Kongresu
Zastupnica Aleksandrija Okasio-Kortez, najistaknutija članica progresivnog "Squada" u Predstavničkom domu, pobijediće na ponovnim izborima, kako predviđa CNN, u rivalstvu nad republikankom Tinom Forte i obezbjeđujući četvrti mandat u Kongresu.
Okasio-Kortez, koja ima 35 godina, prvi put je izabrana 2018. godine i postala je vjerovatno najprepoznatljivije lice američke ljevice. U posljednjim godinama, takođe se sve više uskladila sa nacionalnom Demokratskom partijom, postavši pouzdana predstavnica za predsednika Džoa Bajdena i potpredsjednicu Kamalu Haris.
Ova mala promjena kursa za socijalistkinju iz Bronksa izazvala je frustracije kod nekih na lijevoj strani, naročito onih koji kritikuju politiku Bajdenove administracije prema Izraelu, ali Okasio-Kortez i dalje uživa ogromnu popularnost među progresivcima.
05:25 Raste podrška Haris
Odnos broja elektorskih glasova među kandidatima sada je 211 za Trampa naspram 153 za Haris.
05:20 Tramp premašio 200, Haris pobijedila u Kaliforniji
Tramp vodi sa 211 elektora. On je osvojio brojne ključne savezne države, među kojima se izdvaja Teksas sa 40 elektorskih glasova, a slede Florida (30), Ohajo (17) i Džordžija (16). Tramp je takođe osvojio manje države poput Južne Dakote (tri), Sjeverne Dakote (tri) i Vajominga (tri), što ukazuje na njegovu dominaciju u jugozapadnim i centralnim djelovima zemlje.
S druge strane, Haris sada ima 145 elektora. Njoj je pripalo nekoliko važnih i velikih saveznih država, uključujući Kaliforniju, koja sa svojih 54 elektora predstavlja ključnu stepenicu na putu do pobjede. Osim Kalifornije, Haris je osvojila i Njujork (28 elektora), Ilinois (19 elektora), kao i Kolorado (10 elektora). Važno je napomenuti da je Haris takođe pobijedila i Vašingtonu D.C. i drugim tradicionalno demokratskim saveznim državama, što joj omogućava stabilnu osnovu za dalji rast podrške.
05:10 Tramp vodi, ali još nije gotovo...
Tramp vodi u Džordžiji sa 51,1% glasova naspram 48,2% koliko je osvojila Haris, prema podacima dostupnim nakon prebrojavanja 90% glasova. Međutim, CNN-ov analitičar Džon King upozorava da bi, prema iskustvu sa izborima 2020. godine, moglo doći do postupnog preokreta u korist demokrata kako budu brojani preostali glasovi.
Naime, tokom izbora 2020. godine, Tramp je u Džordžiji u početku imao značajnu prednost, vodeći sa više od 240.000 glasova i više od 15 procentnih poena. Do ponoći je još imao solidnu prednost od gotovo 10 procentnih poena. Međutim, kako su dolazili glasovi poslati poštom, prednost Trampa je počela opadati. Do podneva sljedećeg dana, Bajden je smanjio Trampovu prednost na manje od dva poena, a do petka je uspio da preuzme minimalnu prednost, pobijedivši na kraju sa 11.779 glasova prednosti, što je predstavljalo razliku od samo 0,3 procentna poena.
King je naglasio da, iako Tramp ima prednost u Džordžiji, ne treba isključiti mogućnost preokreta, s obzirom na to da još postoji matematička šansa za pobjedu Haris, ukoliko brojanje glasova ode u korist Demokrata.
04:55 Tramp vodi sa 195 elektora, Haris osvojila 91
Na osnovu najnovijig rezultata, Donald Tramp, kandidat Republikanske stranke, vodi sa ukupno 195 elektora. Njegove ključne pobjede uključuju države poput Teksasa (40 elektora), Floride (30 elektora), Ohaija (17 elektora) i Kentakija (osam elektora). Pored toga, Tramp je osvojio nekoliko drugih država, uključujući Indijanu (11 elektora), Alabamu (devet elektora) i Misuri (10 elektora).
S druge strane, Kamala Haris, kandidatkinja Demokratske stranke, za sada ima 91 elektorski glas. Njene pobjede uključuju Masačusets (11 elektora), Njujork (28 elektora), Ilinois (19 elektora) i Kolorado (10 elektora). Takođe je osvojena i Vašington D.C. (tri elektora) te nekoliko manjih država poput Vermonta, Delavera i Rod Ajlenda.
04:30 Za Haris glasali obrazovani, za Trampa oni bez diplome
Politički analitičar Vil Dženingz objavio je najnovije podatke prema kojima je Haris osvojila rekordnu podršku diplomiranih birača na predstojećim izborima. Prema izlaznim anketama, obrazovna polarizacija među američkim biračima i dalje je u porastu, a diplomirani birači su u najvećem broju dosad podržali Haris.
Dženingz je za Sky News objasnio da obrazovni faktor sve više postaje ključni indikator političkih preferencija, s naglaskom na to da su diplomirani birači tradicionalno skloniji progresivnim kandidatima poput Haris.
S druge strane, Tramp, koji je u 2016. godini osigurao značajnu podršku bijelaca bez fakultetske diplome, sada se suočava s padom popularnosti u ovoj grupi. Iako je podrška Trampu u ovom segmentu i dalje prisutna, izlazne ankete pokazuju minimalan pad podrške među onima koji nemaju fakultetsku diplomu u odnosu na izbore 2020. godine.
04:15 Tramp vodi sa 172 elektora, Haris zaostaje s 81
Prema sadašnjim rezultatima, Donald Tramp vodi sa 172 elektorska glasa, dok je Kamala Haris osvojila 81 elektorski glas.
Tramp je ostvario pobjede u nekoliko ključnih država, uključujući Kentaki (osam elektora), Floridu (30 elektora), Teksas (40 elektora), Ohajo (18 elektora) i mnoge druge. Ukupno, Tramp je osvojio značajan broj država, uključujući Zapadnu Virdžiniju, Alabamu, Oklahomu, Misisipi i Južnu Karolinu, dok je najviše elektorskih glasova dobio u Teksasu, sa 40 elektora.
S druge strane, Kamala Haris osvojila je 81 elektorski glas. Neke od država u kojima je pobijedila uključuju Masačusets (11 elektora), Merilend (10 elektora), Ilinois (19 elektora) i Njujork (28 elektora).
04:10 Tramp pobjeđuje i u Montani
Montana je takođe među zemljama u kojima Tramp odnosi pobjedu, projekcija CNN-a. U ovoj saveznoj državi u igri su bila četiri elektorska glasa.
Tramp je 2020. godine takođe trijumfovao u Montani. Posljednji demokratski predsednički kandidat koji je osvojio Montanu bio je Bil Klinton 1992. godine.
04:00 Tramp pobjeđuje u Luizijani
Tramp prema projekciji CNN-a osvajaju Luizijanu. Ova savezna država dodjeljuje osam elektorskih glasova, koji će doprinijeti Trampovoj trci za ponovni ulazak u Bijelu kuću. On je već ostvario značajnu podršku u Luizijani, koju je osvojio i 2020. godine, iako je na tim izborima generalno poražen od aktuelnog predsednika Džoа Bajdena.
Ovaj rezultat potvrđuje i njegovu dosadašnju snagu u južnim delovima SAD-a, gdje se očekuje ključna uloga Luizijane u predstojećem izbornom ciklusu.
03:40 Haris pobjeđuje u Njujorku
Potpredsjednica Kamala Haris pobijediće u Njujorku, prema projekciji CNN-a.
U Njujorku je u igri 28 elektorskih glasova. Na izborima 2020. predsjednik Džo Bajden osvojio je ovu saveznu državu i pobijedio na opštim izborima.
03:20 Tramp preuzeo značajnu prednost u elektorskim glasovima
Na temelju najnovijih rezultata američkih predsjedničkih izbora, Donald Tramp vodi s ukupno 154 elektora, dok Kamala Haris ima 30 elektora. Za pobjedu na izborima potrebno je osvojiti 270 elektora.
Tramp je ostvario pobjedu u nizu ključnih država, uključujući Floridu, koja nosi 30 elektora, i Teksas sa čak 40 elektora. Osim ovih dviju značajnih država, Tramp je osigurao i elektorske glasove u Kentakiju (osam), Indijani (11), Zapadnoj Virdžiniji (četiri), Tenesiju (11), Alabami (devet), Oklahomi (sedam), Misuriju (10), Južnoj Karolini (devet), Arkanzasu (šest), Južnoj Dakoti (tri), Sjevernoj Dakoti (tri) i Vajomingu (tri).
Kamala Haris, s druge strane, za sada je pobijedila u nekoliko manjih, uglavnom demokratskih uporišta, uključujući Masačusets (11), Merilend (10), Vašington D.C. (tri), Vermont (tri) i Delaver (tri), čime je prikupila ukupno 30 elektorskih glasova.
Rezultati još uvek pristižu, ali sadašnjaprednost u elektorskim glasovima jasno ide u prilog Trampovoj kampanji.
03:10 Biračka mjesta zatvorena u još 15 saveznih država, uključujući Arizonu i Mičigen
U 21h po istočnom vremenu, i posljednja biračka mjesta se zatvaraju u još nekoliko država.
Pored nekoliko ključnih trka za Senat i Predstavnički dom, birači u Arizoni, Koloradu, Južnoj Dakoti i Nebraski takođe odlučuju o mjerama vezanim za pravo na abortus.
Države u kojima su upravo zatvorena biračka mesta su Arizona, Kolorado, Ajova, Kanzas, Luizijana, Mičigen, Minesota, Nebraska, Novi Meksiko, Njujork, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Teksas, Viskonsin i Vajoming.
Nakon što je nezavisna senatorka Kirsten Sinema objavila da se neće kandidovati za reizbor, Republikanci u Arizoni nominovali su Kari Lejk, blisku saradnicu bivšeg predsjednika Donalda Trampa, koja je tijesno izgubila na izborima za guvernera 2022. godine. Smatra se blago favorizovanom protiv demokratskog predstavnika Rubena Gallega.
Takođe se ponavlja trka iz 2022. između republikanske predstavnice Ajove, Marijanet Miler-Miks, i demokratske advokatice i profesorke Kristine Bohanan. Očekuje se da će ovog puta borba biti neizvesnija nego prije dvije godine u 1. okrugu. U međuvremenu, republikanski predstavnik Zak Nan traži drugi mandat u 3. okrugu, nakon što je 2022. preokrenuo rezultat za manje od jednog procenta.
Sedmi kongresni okrug Mičigena predstavljao je jednu od najkonkurentnijih, a ujedno i najskupljih izbornih trka u zemlji u poslednjim trima izbornim ciklusima. Okrug je ponovo u žestokoj borbi između demokratskog kandidata Kurtisa Hertela i republikanskog Toma Bareta.
Senatorska trka u Mičigenu između demokratske predstavnice Elise Slotkin i republikanca Majka Rodžersa takođe se oblikuje kao jedna od najneizvjesnijih – trka koja bi mogla da odredi kontrolu nad Senatom.
Više država će odlučivati o amandmanima vezanim za abortus, uključujući Arizonu, Kolorado i Nebrasku. U Nebraski postoji i suprotstavljena mjera koja bi zabranila abortus. U Arizoni su na glasačkom listiću i druge mjere koje bi zahtijevale partijske primarne izbore, dozvolile niže plate za radnike koji primaju napojnice i omogućile lokalnim i državnim organima da hapse migrante. Kolorado ima mjeru za uvođenje glasanja po rangiranju, dok bi amandman u Ajovi zahtijevao da birači budu državljani SAD.
02:55 Tramp vodi sa 105 elektora, Haris prikupila 30
Prema sadašnjim rezultatima američkih predsjedničkih izbora, republikanski kandidat Donald Tramp prikupio je 105 elektorskih glasova, dok demokratska kandidatkinja Kamala Haris za sada ima 30 elektora. Za pobjedu je potrebno osvojiti ukupno 270 elektorskih glasova.
Tramp je odnio pobjedu u državama Kentaki (osam elektora), Indijana (11), Zapadna Virdžinija (četiri), Florida (30), Tenesi (11), Alabama (devet), Oklahoma (sedam), Misuri (10), Južna Karolina (devet) i Arkanzas (šest), čime je osigurao značajan broj elektorskih glasova.
S druge strane, Haris je pobijedila u Masačusetsu (11 elektora), Merilendu (10), Vašingtonu D.C. (tri), Vermontu (tri) i Delaveru (tri).
Prve brojke pokazuju prednost Trampa u ključnim državama, ali konačni ishod izbora zavisiće od rezultata u preostalim saveznim državama.
02:45 Republikanci preuzimaju senatsku fotelju u Zapadnoj Virdžiniji
Republikanci su uspjeli da preuzmu senatsku fotelju u Zapadnoj Virdžiniji, prema projekcijama CNN-a, što predstavlja ključnu promjenu u ravnoteži moći u američkom Senatu. Guverner Džim Džastis, koji je bio kandidat za ovu poziciju, naslijedio je penzionisanog Džoa Menčina, koji je prethodno bio demokratski senator, a zatim postao nezavisni političar. Ova promjena daje Republikancima dodatne šanse da preuzmu kontrolu nad gornjim domom Kongresa.
U drugim senatskim trkama, očekuje se da će republikanski kongresmen Džim Benks postati novi senator iz Indijane, čime će biti očuvana republikanska većina u toj državi. Senatori Rik Skot iz Floride i Marša Blekburn iz Tenesija, koji su već na funkcijama, takođe bi očekivano mogli da osvoje novi mandat, dok će demokrate u Senatu zadržati svoje fotelje u Konektikatu, Masačusetsu i Rod Ajlendu, gdje će se ponovo birati Kris Marfi, Elizabet Voren i Šeldon Vajthaus. Takođe, nezavisni senator Berni Sanders, koji sarađuje sa Demokratama, biće ponovo izabran.
Iako se predviđa da će Republikanci ostvariti određene uspjehe u senatskim trkama, demokrate i dalje drže veoma tihu većinu u Senatu. Od 34 senatske fotelje koje su na izborima ove godine, demokrate brane 20, dok republikanci brane 13.
U međuvremenu, trke u Predstavničkom domu Kongresa su u velikoj mjeri izjednačene. Prema podacima sa sajta Inside Elections Demokrate su favorizovane u 208 trka, dok su Republikanci favoriti u 212. Sa svega 15 neizvjesnih trka, moguće je da nijedna stranka neće ostvariti veliku većinu u narednoj godini.
02:30 Tramp pobjeđuje u Arkanzasu
Birališta u Arkanzasu zatvorena su u 20:30 po istočnom vremenu, a prema projekciji CNN-a, bivši predsjednik Donald Tramp pobijedio je u ovoj saveznoj državi. Tramp je osvojio šest elektorskih glasova, što doprinosi njegovoj trci za predsjedničku nominaciju.
U posljednjih 30 godina, od završetka mandata Bila Klintona kao guvernera, Arkanzas je postao čvrsto republikanska država. Republikanci imaju potpunu kontrolu nad državnom vladom, kao i cjelokupnu kongresnu delegaciju.
02:15 Tramp pobjeđuje na Floridi
Kandidat Republikanske stranke i nekadašnji predsednik Donald Tramp pobijediće na Floridi, projekcija je CNN-a.
Na Floridi je na raspolaganju 30 elektorskih glasova. Potrebno je najmanje 270 elektorskih glasova za pobjedu na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Tramp je 2020. osvojio Floridu, dok je predsjednik Džo Bajden pobijedio na opštim izborima.
Iako je Florida nekada bila ključno bojno polje s veoma tijesnim izborima, postala je dosljednije republikanska u državnim i saveznim izborima.
02:00 U 20 sati po istočnom vremenu, birališta se zatvaraju u nekoliko država, među kojima je i ključna državu na bojnom polju, Pensilvanija, ali i Florida, gdje je u igri veliki broj elektorskih glasova.
Broj elektorskih glasova u državama u kojima se glasanje završava u isto vrijeme:
- Alabama: 9
- Konektikat: 7
- Delaver: 3
- Distrikt Kolumbija: 3
- Florida: 30
- Ilinois: 19
- Mejn: 4
- Merilend: 10
- Masačusets: 11
- Misisipi: 6
- Misuri: 10
- Nju Hempšir: 4
- Nju Džersi: 14
- Oklahoma: 7
- Pensilvanija: 19
- Roud Ajlend: 4
- Tenesi: 11
Kandidatima za predsjednika potrebno je najmanje 270 elektorskih glasova za pobjedu na izborima.
Pensilvanija je najvažnije bojno polje na izborima 2024. godine. I Kamala Haris i Donald Tramp fokusirali su se na 19 elektorskih glasova ove države kao centralne u svojim putevima ka pobjedi.
Tramp je 2016. postao prvi Republikanac koji je osvojio Pensilvaniju još od vremena Džordža Buša 1988. godine, pobijedivši sa razlikom od nešto više od 44.000 glasova. U 2020. godini, Džo Bajden, rodom iz Pensilvanije, osvojio je ovu državu sa razlikom od nešto više od 80.000 glasova.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR