Na sastanku u aprilu, senator Džej-Di Vens navodno je sugerisao republikanskim predstavnicima da bi zadržavanje američke pomoći Ukrajini moglo poslužiti kao strateški politički potez. Prema izvorima sa tog sastanka, Vens je tvrdio da bi poraz Ukrajine mogao negativno uticati na predsjednika Džoa Bajdena, koji se tada pripremao za ponovni izbor. Iako izjava može djelovati cinično, ona otkriva dublje razumijevanje javnog mnjenja: dok su Amerikanci podijeljeni u vezi sa obimnom spoljnom pomoći, generalno su protiv toga da Sjedinjene Države pretrpe štetu na međunarodnoj sceni.
Sa predsjednikom Donaldom Trampom koji se sprema da preuzme funkciju, njegovi savetnici zagovaraju strategiju za Ukrajinu koja bi mogla imati ozbiljne posljedice po američki uticaj u inostranstvu i Trampovu političku ostavštinu. Washington Post objašnjava da savetnici u Trampovom okruženju, uključujući ličnosti kao što su Vens i Taker Karlson, pokušavaju da ubijedе administraciju da smanji ili drastično ograniči vojnu podršku Ukrajini kako bi je prisilili na pregovore sa Rusijom. Takvi pregovori bi vjerovatno zahtijevali značajne ustupke Ukrajine, moguće uključujući teritorijalne gubitke i odustajanje od aspiracija prema NATO-u.
Međutim, iako neki unutar Trampovog kruga izražavaju prezir prema američkoj intervenciji, drugi konzervativni lideri u Sjedinjenim Državama i Evropi pozivaju na oprez. Bivši britanski premijer Boris Džonson izrazio je zabrinutost, upozoravajući da bi prisiljavanje Ukrajine na slab sporazum moglo imati negativne posljedice, ne samo na globalnu stabilnost, već i na Trampovu ličnu političku ostavštinu. Džonson je upozorio da bi Tramp mogao da se suoči sa sličnim posljedicama kao Bajden nakon problematičnog povlačenja iz Avganistana, ako Sjedinjene Države budu viđene kao poražene od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina. „Da li želite ovo u svojoj ostavštini, da ste izgubili prvi rat 21. vijeka od Vladimira Putina?“, pitao je Džonson, dodajući da bi posljedice mogle biti gore od onih iz prošlih sukoba u Vijetnamu ili Avganistanu.
Ovaj pogled osvjetljava teško stanje u kojem se Ukrajina nalazi. Prema analizi Washington Post-a, Ukrajina ostaje otvorena za pregovore sa Rusijom, jer je nastavak rata iscrpljujući za njene ograničene resurse i sve teži zbog eskalacije napada Rusije. Ukrajinci vide diplomatiju kao priliku, posebno s obzirom na svoju tešku borbu protiv veće i bolje snabdijevane ruske vojske koja je nedavno angažovala hiljade severnokorejskih vojnika. Ipak, postizanje sporazuma bez slanja signala o slabosti Zapada ključno je, a Tramp će možda morati da stavi sa strane instinkt svoje baze za neintervenciju kako bi spriječio dalji rast moći Putina i rizikovao pad ukrajinske vlade.
Džonson i drugi evropski saveznici upozoravaju da Tramp mora pristupiti situaciji u Ukrajini sa posvećenostima za vojnu i ekonomsku podršku Ukrajini ako želi da postigne stabilan ishod. Dozvoljavanje Putinu da iskoristi teškoće Ukrajine ne bi ugrozilo samo suverenitet Ukrajine, već bi loše uticalo na kredibilitet Amerike u NATO-u i u odbrani demokratskih država. „Onda je to prvi veliki poraz za NATO u posljednjih 80 godina. To je ogroman poraz za Ameriku“, dodao je Džonson. Ulog je veći od same Ukrajine, jer bi iznenadno povlačenje Sjedinjenih Država poslalo zabrinjavajuće signale širom Evrope i ohrabrilo autokrate globalno, uključujući kineskog lidera Si Đinpinga, sugerišući da su američka obećanja saveznicima uslovna i, možda, nepouzdana.
Međutim, u Trampovom timu postoji podjela. Dok neki, poput predsjedavajućeg Doma Majka Džonsona, ne pokazuju veliko oduševljenje za dalju pomoć Ukrajini, drugi u GOP-u ostaju podržavajući. Ključni republikanski lideri iz Komiteta za obavještajne poslove, Spoljnih poslova i Oružanih snaga zalažu se za nastavak pritiska na Putina kako bi ga doveli za pregovarački sto na pravednim osnovama. Predstavnik Majk Volc, Trampov planirani savetnik za nacionalnu bezbjednost, podržava strategiju koja jača pregovaračku poziciju Sjedinjenih Država, a senator Marko Rubio, koji je razmatran za sekretara države, favorizuje sporazum koji se ne povija pred interesima Moskve.
Iz perspektive mnogih u Trampovoj bazi, Ukrajina simbolizuje model spoljne politike kojem se oni protive, a koji smatraju da je pokrenut „globalističkim“ intervencionizmima koji nijesu u skladu sa američkim prioritetima. Ali, kako piše Washington Post, Trampov tim mora uzeti u obzir šire posljedice. Napuštanje Ukrajine sada bi zadalo udarac evropskoj sigurnosti i poslalo signal neprijateljskim nacijama da su američka međunarodna obećanja krhka. Prošle nedjelje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je razumijevanje da Tramp želi brzo okončanje rata, ali je upozorio da bi ubrzani sporazum mogao značiti gubitak za Ukrajinu. „Ako bude prebrzo, to će biti gubitak za Ukrajinu“, rekao je.
Kako Zelenski ističe, pravi mir ne može biti požurivan, naročito ako uslovi favorizuju Putina. Za Trampa, put do stabilnog rješenja vjerovatno leži u stalnoj i pažljivoj podršci Ukrajini, koja bi mogla pružiti polugu neophodnu za pregovaranje održivog i pravednog mira. Ovim pristupom, Tramp ima priliku da ne samo izbjegne skup poraz, već da pretvori ovaj izazovni geopolitički trenutak u istorijski poduhvat, učvršćujući svoju ostavštinu kao predsjednik koji je štitio američke i saveznike interese na svjetskoj sceni.
Ladja
Do zadnjeg Ukrainaca SAD i EU ce se boriti da pobedi Rusiju.Na pocetku rata bilo ih je 44 miliona a sada ih nemani 20 miliona. EU ih je prihvatila i iskoristila za radnu snagu koja im je prijeko potrebna