Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu napravio je značajan korak u odgovornosti visokih izraelskih zvaničnika za navodne ratne zločine u Gazi, izdajući naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i vođu vojnog krila Hamasa, Mohameda Deifa, ocjenjuje se u analizi koju je objavio Guardian. Ovaj potez MKS-a smatra se ključnim trenutkom za međunarodnu pravdu, naročito imajući u vidu razmjere zvjerstava koja su navodno počinjena u Gazi. Optužbe, uključujući ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, privukle su veliku pažnju zbog ogromne količine dokaza, od kojih su mnoge prikupili palestinski novinari, među kojima su neki stradali snimajući brutalnu stvarnost na terenu.
Slučaj protiv Netanijahua i Galanta temelji se na opsežnoj evidenciji javnih priznanja i hvalisanja samih počinilaca. Galant je, posebno, citiran kako je otvoreno izjavio namjeru Izraela da nametne potpunu blokadu Gaze, nazivajući njene stanovnike „ljudskim životinjama“ i prijeteći da će za civile „otvoriti pakao“. Njegove čuvene izjave, zajedno s eksplicitnim vojnim akcijama koje su uslijedile, bile su ključne u oblikovanju ocjene MKS-a o situaciji. Zapravo, neki javni zdravstveni stručnjaci procjenjuju da bi trenutni sukob mogao odnijeti živote do 180.000 Palestinaca, dok su velike oblasti Gaze svedene na ruševine. Ove izjave i akcije ubijedile su mnoge da je istraga MKS-a bila ne samo potrebna, već i odavno zadužena.
Nalozi za hapšenje takođe bacaju svijetlo na suodgovornost zapadnih vlada. Guardian ističe kako je američka pomoć Izraelu, uključujući 12,5 milijardi dolara vojne pomoći od 7. oktobra, direktno potpalila vojnu kampanju, dok su ponovljena veta administracije Bajdena u Savjetu bezbjednosti UN pokazali njenu nepokolebljivu podršku Izraelu. Kritičari tvrde da su zapadni političari i mediji, time što nijesu postavljali pitanja o jasnoj namjeri iza izraelskih akcija, postali voljni saučesnici u zločinima koji se čine. SAD su čak otišle toliko daleko da su „fundamentalno odbile“ odluku MKS-a, dok je Izrael čvrsto odbio naloge za hapšenje, uz obećanje Netanijahua da neće podleći međunarodnom pritisku.
Međutim, analiza takođe priznaje ključnu promjenu u međunarodnom pravu, koja bi potencijalno mogla označiti prekretnicu u borbi za palestinsku slobodu. Dr Alonso Gurmendi, stručnjak za ljudska prava, napominje da je ovaj razvoj rezultat dugog procesa koji je započela palestinska vlast, strateški koristeći međunarodno pravo kako bi unapredila svoju borbu. Odluka MKS-a, zajedno s posebnim slučajem koji vodi Južna Afrika pred Međunarodnim sudom pravde, nastojeći da dokaže genocid, može dovesti do velike promjene. Ishod ovih slučajeva mogao bi testirati posvećenost Zapada međunarodnom pravu, izlažući hipokriziju u njegovoj podršci izraelskim akcijama, dok istovremeno osuđuje slične zločine u drugim djelovima svijeta.
U tom kontekstu, analiza naglašava važnost odgovornosti za nasilje u Gazi, navodeći da se zapadna supremacija, često pogođena dvostrukim standardima, mora sa tim suočiti. Ovaj trenutak, bar u tom smislu, treba da posluži kao oštar podsjetnik da takva zvjerstva ne smiju ponovo da se dogode, i da oni koji su saučesnici, uključujući zapadne sile, moraju snositi posljedice. Krajnji cilj, kako je artikulisano u članku, je da se obezbijedi da horori koji su viđeni u Gazi nikada ne budu ponovljeni, uključujući i pravdu za sve žrtve.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR