Cijena ruske pobjede bila bi razorna

Nestabilnost raste, hibridni rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Evropi se intenzivira, a zbog straha od eskalacije podstakli smo globalnu nuklearnu proliferaciju. Ovim riječima Guardianov analitičar Timoti Garton Eš jasno ukazuje na neumoljivu realnost rata, ističući hitno upozorenje bivšeg ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe, koji otvoreno kaže: „Ako se trenutni pravac ne promijeni, izgubićemo ovaj rat“.

Put ka izbjegavanju poraza

Analiza naglašava da je poraz Ukrajine još moguće izbjeći. Eš objašnjava potencijalni scenario u kojem bi Ukrajina, uz snažnu podršku Zapada u vidu vojne pomoći, ekonomske obnove i stabilnog političkog okruženja, osigurala svoju budućnost. Za pet godina, Ukrajina bi mogla postati članica EU i započeti proces pristupanja NATO-u, čime bi veći dio njene teritorije ostao suveren i čvrsto vezan za Zapad.

Iako bi ovakav ishod podrazumijevao gubitak značajnog dijela teritorije i patnju miliona ljudi pod ruskom okupacijom, Eš napominje da bi se to smatralo pobjedom za Ukrajinu i istorijskim porazom za Rusiju. Istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) otkriva rastuće prihvatanje ovog kompromisa među Ukrajincima, s porastom podrške za takav ishod sa 47% na 64% u samo šest mjeseci.

Posljedice ruske pobjede

Autor upozorava na to da bi cijena ruske pobjede bila razorna. Ukrajina bi se suočila s demoralizacijom, depopulacijom, zaustavljenim reformama i smanjenim izgledima za članstvo u EU. Šire implikacije za Evropu bile bi podjednako katastrofalne, uz eskalaciju hibridnog rata – uključujući miješanje u izbore, sabotažu i dezinformacije. Analiza detaljno opisuje nedavne incidente, poput presjecanja podvodnih kablova u Baltičkom moru, sabotaže na francuskim željeznicama i prijetnji njemačkim proizvođačima oružja, od kojih su mnogi povezani s Moskvom.

Pored ovih akcija, u analizi se ističe sistemsko miješanje u izbore širom Evrope. Od namještenih izbora u Gruziji do kršenja izbornih pravila u Rumuniji, analiza ukazuje na rastući trend ruskog miješanja. Eš napominje da se takvo uplitanje više ne ograničava na istočnu Evropu, jer njemačka domaća sigurnost upozorava na moguće poremećaje tokom predstojećih opštih izbora.

Globalna promjena moći

Analiza se bavi i geopolitičkim posljedicama ruske pobjede. Autor objašnjava da bi to osnažilo ne samo Moskvu već i njene saveznike, uključujući Kinu, Sjevernu Koreju i Iran. Naglašava da ovaj savez prijeti da preoblikuje globalni poredak, normalizujući rat i teritorijalna osvajanja kao prihvatljiva sredstva politike. Pobjednička Rusija, upozorava Eš, inspirisala bi Kinu da pojača pritisak na Tajvan i ohrabrila Sjevernu Koreju da dodatno provocira Južnu Koreju.

Nuklearna prijetnja i evropska neodlučnost

Jedan od najalarmantnijih uvida iz ove analize tiče se nuklearnog naoružanja, uz podsjećanje na to da se Ukrajina 1994. godine odrekla svog nuklearnog oružja u zamjenu za sigurnosne garancije SAD, Velike Britanije i Rusije – samo da bi je napao jedan od tih garanata. Istraživanje KIIS-a pokazuje da 73% Ukrajinaca sada podržava vraćanje nuklearnog oružja, a gotovo polovina bi to učinila čak i po cijenu gubitka zapadne pomoći. Eš upozorava da se takvi stavovi šire i izvan Ukrajine, jer bi ranjive zemlje širom svijeta mogle izvući slične zaključke.

Autor kritikuje evropske lidere zbog njihove oklijevajuće reakcije na ove izazove. On proziva njemačkog kancelara Olafa Šolca zbog iskorištavanja nuklearnih strahova u izbornoj politici, tvrdeći da takvo samoodvraćanje samo ohrabruje Putina i povećava vjerovatnoću nuklearne proliferacije. Neodlučnost evropskih demokratija da djeluju odlučno sada dovodi do znatno većih troškova za svijet u budućnosti.